Hrvatska
Mreža mladih: 76,9 posto mladih u Hrvatskoj i dalje živi s roditeljima
Hrvatska je 2020. nadmašila sve zemlje EU-a pa čak i vlastite prijašnje rekorde, jer čak 76,9 posto mladih u dobi od 18 do 34 i dalje žive s roditeljima, upozorila je u četvrtak Mreža mladih Hrvatske koja je uputila dopis Vladi s upitom o provedenim politikama za mlade.
U povodu Međunarodnog dana mladih, 12. kolovoza Mreža mladih Hrvatske (MMH) od predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i državne tajnice Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željke Josić zatražili su očitovanje o razini provedenosti njihovih preporuka i zahtjeva koje su, tvrde, na iste adrese uputili prije točno godinu dana. Odgovor očekuju za 15 dana.
Povećana nezaposlenost, nesigurna stambena situacija, nedostatak kvalitetnog obrazovanja, nedostatno uključivanje mladih u procese donošenja odluka, a politika za mlade ni za lijek, problemi su na koje u dopisu ističe MMH.
T i problemi opterećuju mlade i posljedično vode do brojnih drugih problema u njihovim životima, dodaju u priopćenju.
Mreža mladih, kao krovna organizacija mladih u Hrvatskoj, koja predstavlja 72 udruge mladih, zatražila je stoga od vladajućih da ukažu na preporuke mladih koje su uvrstili u svoje planove te one koje su već u provedbi i njihove rezultate.
“Prema svemu što je vidljivo u stvarnom životu, takvih neće biti puno. Ostaje samo pitanje – zašto su mladi i dalje ‘posljednja rupa na svirali’?”, upitala se Mreža mladih. U prilog tome, ponovno ističu da su u doba pandemije, prema statistikama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, bez posla su u najvećem broju ostale osobe u dobi od 21 do 29 godina – njih gotovo osam tisuća.
Tvrde da ti podaci ‘Vladu previše i ne zamaraju’ pa je pred nekoliko mjeseci s indikativnog kalendara jednostavno nestao natječaj kojim su trebala biti dodijeljena financijska sredstva iz Europskog socijalnog fonda udrugama mladih i za mlade.
Objašnjenje za to bilo je da se novac preraspodijelio u ostale kategorije i sada za mlade nije ostalo ništa do kraja ove godine.
No, natječaj za mlade zato je raspisao Središnji državni ured za demografiju i mlade – nakon dvogodišnjeg najavljivanja. Udruge mladih i za mlade nisu oduševljene ovim natječajem jer, u usporedbi s prijašnjim, uvjeti nisu poticajni za sklapanje partnerstava i sam financijski iznos nije u skladu s onim što je bilo predviđeno.
Štoviše, kažu, ukupna sredstva za jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva nedavno su smanjena sa 700 milijuna na 100 milijuna kuna, čime je ozbiljno ugrožena opstojnost tih organizacija koje nisu proračunski korisnici, ali zapošljavaju više od 16.000 zaposlenika te pružaju usluge od javnog interesa, upozorava u priopćenju Mreža mladih.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




