Hrvatska
ISTRAŽIVANJE: HDZ neprikosnoven, Možemo! pretekao SDP
Hrvatska završava mjesec u kojem su uhićenja u Zagrebu prokazala Bandićevu koruptivnu hobotnicu, Rimac je napravio posao stoljeća, Hrvati izabrali motive za euro, osobna potrošnja drži gospodarstvo na životu, počela je i turistička sezona, ali i strah od brzog zatvaranja.
HDZ neprikosnoven, Možemo pretekao SDP
HDZ je mjesecima, čak i posljednjih godinu dana „zacementiran“ na 30-tak posto potpore. Srpanj završavaju s potporom od 29,8 posto.
No srpanj je doveo do obrata, može se reći i očekivanog i sada je Možemo! drugi izbor građana. Ta lijevo-zelena opcija dobila bi 14,9 posto, a SDP je potonuo na 3. mjesto i sada su na 14,3 posto. Iako je razlika u promilima, u politici to izgleda miljama daleko. Možemo! tako kontinuirano raste već 3 mjeseca, a SDP 5 mjeseci pada.
Domovinski pokret, sada bez predsjednika, mogao je računati na 7,7 posto. Istraživanje je završeno prije nego što je Miroslav Škoro šokirao svoje birače i članove povlačenjem iz politike. Tek ćemo u kolovozu vidjeti pravi rejting stranke bez zaštitnog lica.
Još jedino Most prelazi izborni prag sa 7,6 posto.
Stranke malog rejtinga i velike političke moći
Ostale stranke daleko su od izbornog praga. HSU je tako najbliže rejtingu od 2,8 posto. Živi zid je na 2 posto. Fokus je na 1,6 posto. Isti rejting imaju HSS i Centar, a Reformisti Radimira Čačića imaju 1,2 posto. Ostale stranke od ljevice do desnice imaju zajedno 6,8 posto. Zanimljivo, HNS ima 0,9 posto, IDS 0,9 posto, SDSS je na 0,4 posto, a HSLS na 0,2 posto. Neodlučnih je 8 posto i taj je broj pao.
Vlada bez većinske potpore
Vlada i dalje ima isti problem, sve što rade većina građana ne odobrava. Točnije njih 57 posto, a odobrava tek 36 posto, ne zna 7 posto.
Slično je i sa smjerom kojim ide Hrvatska. Pesimizam je postao konstanta. Tako 62 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a tek 26 posto misli suprotno. Ne zna 12 posto.
Milanović sve više gubi potporu
Predsjednik Milanović je u problemu, retorikom nije zadovoljio većinu građana Hrvatske. Tako njegov rad ne odobrava 54 posto građana, a 38 posto odobrava.
Još može računati na većinsku potporu birača svoje bivše stranke SDP-a. Tu su i birači Možemo! i Mosta s potporom koja je oko 40 posto, ali i svaki četvrti birač HDZ-a odobrava rad predsjednika Milanovića.
Tomašević i dalje najpopularniji
Tomislav Tomašević je drugi mjesec najpopularniji političar u zemlji. Može računati na potporu od 56 posto građana koji o njemu imaju pozitivan dojam, njih 23 posto o njemu misli negativno.
Zoran Milanović tako je „svrgnut“ s trona i sada je drugi s 47 posto građana koji o njemu misle pozitivno, ali i njih 45 posto koji misle negativno.
Andrej Plenković uživa potporu 43 posto građana, a 49 posto o njemu misli negativno.
O Boži Petrovu 39 posto građana misli pozitivno, a 44 posto negativno.
Peđa Grbin ima samo trećinu birača koji o njemu misle pozitivno, a njih 43 posto misli negativno.
I na kraju Miroslav Škoro oprašta se od nacionalne politike s potporom od 31 posto građana, a 59 posto je onih koji o bivšem lideru Domovinskog pokreta imaju negativan dojam.
Tko su vodeći političari u tri vodeće stranke
HDZ nema problema, Andrej Plenković je za svoje birače prvi izbor s potporom od 92 posto, slijedi već stabilni Gordan Jandroković sa 67 posto te lider Možemo! Tomislav Tomašević s potporom od 58 posto.
Kod Možemo! također sve predvidljivo. Tomislav Tomašević ima potporu od 93 posto. Tu su Zoran Milanović i Dalija Orešković koji imaju potporu od 64 posto te Peđa Grbin koji je treći izbor birača Možemo! s 52 posto.
I na kraju, kod SDP-a je sve nepredvidljivo. Zoran Milanović je prvi izbor s potporom od 75 posto, slijedi Tomislav Tomašević s potporom od 72 posto te Peđa Grbin s potporom od 66 posto.
Najveći problem nezaposlenost
Za građane Hrvatske i dalje je najveći problem nezaposlenost. To smatra 17,9 posto ispitanika. Gospodarska situacija je za 16,7 posto građana najveći problem, potom korona s 12,2 posto. Korupcija, posebno na visokoj razini, najveći je problem za 11,6 posto građana, a životni standard i niske plaće najveći problem su za 8,2 posto ispitanika.
Tri institucije
Građani već godinama školskim ocjenama ocjenjuju rad triju institucija. Ured predsjednika dobiva trojku ili 2,65, slijedi Vlada s trojkom ili 2,51 i na kraju Hrvatski sabor dobiva dvojku ili 2,13.
NAPOMENA
Istraživanje je za Dnevnik Nove TV provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na uzorku od 984 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




