Hrvatska

Imunolog o delta soju: “Ima osam mutacija, možemo se pribojavati jeseni”

Objavljeno

5 godina prije

24. lipnja 2021.

Delta varijanta koronavirusa proširila se do sada u 80-ak zemalja svijeta. U Sjedinjenim Državama, navodi Svjetska zdravstvena organizacija, na delta varijantu otpada oko deset posto novih slučajeva zaraze. Ova varijanta koronavirusa, do nove klasifikacije zvana indijskim sojem, širi se i dalje globusom. Javnozdravstvene vlasti Velike Britanije objavile su kako je ondje delta varijanta sada dominirajući soj, čime je praktično zamijenila britanski soj, odnosno alfa varijantu.

Prvi je put delta varijanta, odnosno indijski soj, prepoznat u indijskoj državi Maharashtri listopada 2020. godine. SZO ga je proglasio ‘varijantom zabrinutosti’ 11. svibnja. Uobičajeni simptomi su glavobolja, curenje nosa te upala grla, ali se kod zaraženih ovim sojem ne primjećuje simptom zaraze originalnim sojem, a to je gubitak osjeta mirisa i okusa.

Naročito zahvaćeni mlađi

Kako navode otočni stručnjaci, rast novih slučajeva pripisuje se činjenici da se delta najviše širi među mlađima dobnim skupinama koje se još nisu cijepile.

“Da, navodi se da je gubitak okusa i mirisa rijedak, možda manje od 10%, za razliku od kentskog soja gdje se događa u više od 50% slučajeva. U Velikoj Britaniji naročito su zahvaćeni mlađi jer nisu cijepljeni ili nisu cijepljeni objema dozama. Jedna doza Pfizera štiti na razini od oko 35% od simptomatske bolesti, što je jako malo, dok su dvije doze na razini više od 90%, što je gotovo jednako u odnosu na kentski soj”, rekao je za Večernji list imunolog Zlatko Trobonjača.

No, kako je naveo britanski stručnjak dr. Tim Spector, upravo su slabiji simptomi i razlog što zaraženi zanemaruju odlazak na testiranje pa je i to razlog što je širenje ove varijante izraženo.

Od 30 čak osam mutacija

Studija Imperial College of London i IPSOS-a utvrdila je da je najviša prevalencija delta soja u Britaniji bila između 15. travnja i 3. svibnja u dobnim skupinama od pet do 12 i od 18 do 24 godine.

“Indijski soj je kolokvijalni naziv za nekoliko sojeva koji su, prema PANGO klasifikaciji, dobili oznake B.1.617.1 (2, 3), od kojih se trenutačno najbrže širi B.1.617.2, prema klasifikaciji SZO-a, nazvan delta sojem. Poznato je da se proširio u više od 80 zemalja svijeta te da se trenutačno najbrže širi u Velikoj Britaniji, gdje je više od 90% svih novoinficiranih zahvaćeno ovim sojem, te u Portugalu, s više od 60% svih novoinficiranih, a u SAD-u više od 10%. Delta soj je u Velikoj Britaniji praktički potpuno istisnuo kentski soj (nazvan i alfa sojem prema klasifikaciji SZO-a) s obzirom na to da se znatno brže širi od njega. Naime, poznato je da je kentski soj u odnosu na originalni zarazniji oko 50%, dok je delta soj u odnosu na kentski po svemu sudeći zarazniji za više od 60%.

U osnovi riječ je o virusnoj evoluciji, unapređivanju, prilagodbi ljudskoj biologiji i mogućnostima širenja temeljem normi osobnog i društvenog ponašanja ljudi. Delta virus od ukupno 30-ak mutacija u odnosu na originalni soj nosi osam mutacija, u obliku aminokiselinskih zamjena ili delecija, u odsječku genoma koji kodira protein šiljka kao funkcijski najvažniji dio virusa. Među njima su najvažnije dvije, L452R mutacija u RBM (receptor-binding motif), koji kodira S-protein u dijelu koji se veže na stanični receptor, a koju nalazimo, primjerice, u kalifornijskom soju, te novu T478K mutaciju. Cjepiva dobro djeluju na ovu varijantu, doduše nešto slabije nego na originalnu, ali samo nakon primljene obje doze.

Naime, nakon prve doze učinkovitost sprečavanja simptomatskog COVID-19 je oko 30-35% za AZ i Pfizer cjepiva, dok je dva tjedna nakon druge doze učinak Pfizerova cjepiva oko 90%, a AZ 60%. Valja naglasiti da Pfizerovo cjepivo u obje doze smanjuje mogućnost hospitalizacije nakon infekcije delta sojem 96% (20 puta) u odnosu na necijepljene, a AZ cjepivo 92%.

Novi je problem pojava takozvanog delta plus soja koji ima novu, dodatnu mutaciju K417N. Otkriven je u Velikoj Britaniji i u uzorcima iz Indije. Čini se da ovaj soj može izbjegavati neutralizaciji protutijelima iz lijeka Casirivimab koji se kao koktel monoklonskih protutijela koristi u liječenju COVID-19 u Indiji. Sve u svemu, temeljem širenja ovih sojeva, možemo se pribojavati jeseni iako se iskreno nadam da neće doći u Hrvatsku i prije”, pojasnio je dr. Trobonjača.

No votes yet.

Please wait...

Povezane teme :covid Featured

Up Next

Više od 1000 kandidata za popisivače, evo koliko će biti plaćeni po upitniku

Ne propustite

U ČETVRTAK VRHUNAC TOPLINSKOG VALA! “Ne izlazite kad je najtoplije, lagano se odjenite, brinite se za starije”

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

Hrvatska

PROGNOZA / Pljuskovi će biti češći, ponegdje uz grmljavinu, u najvišem gorju moguć snijeg

Objavljeno

22 sata prije

12. ožujka 2026.

Umjereno do pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, ima i kiše duž Jadrana i uz Jadran, mjestimice i u Posavini.

U nastavku četvrtka kiše i pljuskova bit će većinom duž Jadrana i uz Jadran, no poslijepodne i drugdje u unutrašnjosti. Moguća je i grmljavina! U najvišem gorju može pasti malo snijega.

Petak će rijetka biti oborina, uglavnom u unutrašnjosti može pasti malo kiše ili kakav lokalni pljusak. Na Jadranu će biti pretežno sunčano i suho.

Za vikend će se nastaviti nestabilne prilike. U subotu će kiša i pljuskovi biti češća pojava duž Jadrana i uz Jadran, poslijepodne moguće i u središnjoj i zapadnoj unutrašnjosti. U nedjelju će kiša i pljuskova biti većinom duž Jadrana i uz Jadran.

Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, česti će biti kiša i pljuskovi, a kako će se temperature malo sniziti, u najvišem gorju može pasti malo snijega. Čini se da će i nadolazeći tjedan biti u znaku nestabilnog vremena.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Kiša će biti česta pojava, evo koji dan donosi najviše sunca

Objavljeno

2 dana prije

11. ožujka 2026.

Sunčano je počeo dan u većini Hrvatske, oblačnije je na sjevernom Jadranu, u Gorskom kotaru i Lici, gdje mjestimice ima i kiše.

Kolnici su mjestimice mokri i skliski, vozače se stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Također, smanjena je vidljivost zbog magle na cestama u unutrašnjosti.

U nastavku srijede treba računati na kišu i pljuskove, na sjevernom Jadranu, u Gorskoj Hrvatskoj, na sjeverozapadu i u središnjim predjelima, dok će na jugu i istoku uglavnom ostati suho.

Četvrtak donosi promjenjive prilike, češću oborinu, kišu i pljuskove, osobito poslijepodne, u unutrašnjosti, ali i duž Jadrana. Na krajnjem jugu uglavnom će ostati suho.

U petak će ipak biti rjeđa oborina, iako se ne može posve isključiti, osobito u kopnenim krajevima gdje će biti razvoja naoblake. No bit će i pregršt sunčanih sati, najviše ipak duž Jadrana. Temperatura zraka i dalje iznadprosječno visoka, osobito danju.

Za vikend će ostati nestabilno. U subotu su mogući kiša i pljuskovi lokalno duž Jadrana, uz Jadran, na zapadu unutrašnjosti, u nedjelju izglednije na sjevernom Jadranu i u kopnenim krajevima.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro pomičemo sat. Zašto nam to tako teško pada

Objavljeno

2 dana prije

11. ožujka 2026.

Pixabay

Zabilježite nedjelju, 29. ožujka 2026. U noći između subote i nedjelje, točno u 2 sata nakon ponoći, kazaljke se pomiču na 3 sata. U tom trenutku jedan sat vašeg vikenda – nestaje.

Ako se pitate u kojem se smjeru pomiče sat, pravilo je jednostavno: u proljeće kazaljke uvijek idu unaprijed. Drugim riječima, simbolično ulazimo u ljeto i duže dane. Većina pametnih telefona i satova automatski će se prilagoditi novom vremenu.

Zašto nam ta promjena tako teško pada

Možda djeluje čudno da samo jedan sat radi toliki problem, ali naše tijelo nije programirano za nagle vremenske promjene. U osnovi svega je cirkadijalni ritam, unutarnji biološki sat koji regulira kada smo budni, kada nam se spava i kako funkcioniraju brojni procesi u organizmu, piše Nova.rs.

Znanstvenici ovu pojavu nazivaju društveni jet-leg. To znači da se naš unutarnji sat odjednom nađe u raskoraku sa stvarnim vremenom. Zbog toga mnogi ljudi ponedjeljak nakon pomicanja sata dočekaju umorniji nego obično, sa osjećanjem pospanosti, manjom koncentracijom i promijenjenim raspoloženjem.

Zašto uopće pomičemo sat

Ideja o pomicanju sata potiče još iz vremena Prvog svjetskog rata. Njemačka je među prvima uvela ljetnje računanje vremena kako bi se uštedela energija i smanjila potrošnja ugljena.

Danas, međutim, mnogi smatraju da pomicanje sata donosi više neugodnosti nego koristi, jer u suvremenom svijetu energetske uštede nisu velike, dok se ljudi sve češće žale na poremećaj sna i dnevne rutine.

Kako lakše prebroditi promjenu vremena

Ipak, postoji nekoliko jednostavnih trikova koji mogu pomoći da se organizam lakše prilagodi novom ritmu.

Postepeno pomaknite odlazak na spavanje

Nemojte čekati subotu uvečer. Već u četvrtak i petak pokušajte leći petnaestak ili dvadeset minuta ranije nego obično. Tako će tijelo lakše prihvatiti promjenu.

Iskoristite prirodnu svjetlost

Odmah u nedjelju ujutro pustite dnevnu svjetlost u sobu. Sunčeva svjetlost pomaže organizmu da se brže prilagodi novom ritmu.

Prvo voda, pa kava

Nakon buđenja popijte čašu vode, po mogućnosti mlake, s limunom.

Hidratacija pomaže organizmu da se razbudi i lakše započne dan.

Nedelju iskoristite za odmor

Dan kada se pomiče sat nije idealan za naporne obaveze.

Pokušajte nedjelju provsti što mirnije, bez pretjeranog stresa i obaveza.

Dobra strana promjene vremena

Iako gubimo jedan sat sna, pomicanje sata donosi i veliku prednost – duže dane i više svjetla u večernjim satima, piše Nova.rs.

To znači da ćemo nakon posla imati više vremena za šetnju, druženje, boravak vani i uživanje u proljetnom vremenu. Sunce će zalaziti kasnije, a večeri će biti toplije i prijatnije.

Zato mnogi, unatoč početnom umoru, jedva čekaju prelazak na ljetnje računanje vremena. Jer s njim stižu i duži dani, više energije i pravi osjećaj da je proljeće konačno stiglo.

Nastavi čitati