Hrvatska
CRO DEMOSKOP: HDZ i dalje prvi izbor, Možemo se približio SDP-u, Tomašević utrostručio rejting
Objavljeni su rezultati novog istraživanja CRO Demoskop, prvog nakon lokalnih izbora. Istraživanje je za RTL napravila agencija Promocija plus.
Rejting stranaka
Vidljive su neke promjene, prije svega u trendovima. HDZ je i dalje prvi izbor među ispitanicima, uz blagi rast, u lipnju su na 26,8 posto. Podsjećamo, prije mjesec dana podržavalo ih je 26,7 posto ispitanika. SDP je zadržao drugu poziciju, ali bilježi pad rejtinga u odnosu na svibanj kada je za njih bilo 19,6 ispitanika. Ovaj mjesec bira ih 18,9 posto ispitanika.
No, SDP-u se, više nego ikada dosad približila platforma MOŽEMO!. Opciji koja je dobila zagrebačkog gradonačelnika rejting raste i treći mjesec zaredom, od svibnja do lipnja za više od 4 postotna boda. Naime, sada imaju podršku 13,4 posto ispitanika. Prije mjesec dana ona je iznosila 9,1 posto.
Njihov čelnik ušao je u drugi krug za zagrebačkog gradonačelnika, a Domovinski pokret (8,2 posto) ima sličan rejting kao prošlog mjeseca. MOST (5,4 posto) bilježi pad od gotovo dva postotna boda. Prije mjesec dana imali su podršku od 7,1 posto. HSS (1,7 posto) je na sličnome kao i prošli mjesec.
Rast ovaj mjesec bilježe i CENTAR (1,5 posto) koji je dobio splitskog gradonačelnika i FOKUS (1,4 posto) koji se nametnuo u mnogim lokalnim sredinama. Podsjećamo, prije mjesec dana, CENTAR i FOKUS biralo je 1 posto ispitanika.
Slijedi HNS (1,4 posto) pa stranka koja nosi ime Milana Bandića (1,2 posto), a tek onda, s padom rejtinga ispod jedan posto je IDS (0,8 posto). Prije mjesec dana IDS je bio na 1,3 posto podrške.
Stranka koja je u silaznoj putanji u Istri, iako je na kraju njihov Boris Miletić, za dlaku, ali ipak postao istarski župan. Bazen neodlučnih i dalje je dubok. Njih je čak 13,9 posto.
Pozitivci
Posvađani duo koji vodi državu i dalje su na vrhu ljestvice najpozitivnijih političara. Iako obojica bilježe blagi pad, predsjednik Zoran Milanović (20,7 posto) ostaje prvi izbor. Prije mjesec dana za njega je kao najpozitivca bilo 21,1 posto ispitanika.
Premijer Andrej Plenković je na 16,8 posto, nešto manje nego u svibnju (17,0 posto), a približio mu se, s najboljim rejtingom do sada novi zagrebački gradonačelnik.
Tomislav Tomašević (11,5 posto) je treći izbor, a rejting je od svibnja (4,3 posto) gotovo utrostručio. Daleko su svi ostali, pa tako i ministar financija Zdravko Marić (2,2 posto).
Tek nakon toga je Miroslav Škoro (2,1 posto), pa Peđa Grbin (1,7 posto), Vili Beroš (1,4 posto), a u top deset ušla je i Sandra Benčić (0,9 posto). Ali i HDZ-ov Ivan Anušić (0,9 posto)! Slijedi Božo Petrov (0,8 posto), dok je NITKO i dalje popularan – bira ga gotovo 20 posto građana!
Negativci
Vrh ljestvice najnegativaca i dalje drže premijer i predsjednik. S tim da je premijer Andrej Plenković (26,0 posto), iako uz blagi pad, i dalje prvi izbor. Prije mjesec dana, biralo ga je 26, 2 posto ispitanih.
Drugi izbor je predsjednik Republike Zoran Milanović koji je u odnosu na svibanj (16.1 posto) nešto smanjio negativni doživljaj, ali 15,1 posto ispitanika njemu poručuje da je najnegativac. Miroslav Škoro (8,6 posto) bilježi značajniji rast negativnog doživljaja: građani ga četiri puta češće biraju za najnegativca u odnosu na svibanj (1,9 posto).
Slijedi Gordan Jandroković (3,4 posto), pa Milorad Pupovac (2,9 posto), a rast negativnog doživljaja na ovu je ljestvicu smjestio i Zlatka Hasanbegovića (2,6 posto).
Tu su još i Radimir Čačić (1,0 posto), Tomislav Tomašević (1,0 posto), Vili Beroš (1,0 posto), a da su svi političari negativni poručuje 11,7 posto ispitanika.
Ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora
Dolazimo do ocjena Ureda predsjednika, Vlade i Sabora. Rad Zorana Milanovića, uz rast, ostaje na trojci (3,16) i vidimo dvije dvojke – Vladi (2,35) i Hrvatskom saboru (2,21)!
Društveni optimizam
U lipnju je nešto manje pesimističnih oko smjera kretanja zemlje, ali i dalje 63,7 posto građana smatra da idemo u pogrešnom smjeru. Prije mjesec dana to je smatralo 67,1 posto ispitanika.
S druge strane, nešto više od petine građana (21,7 posto) smjer ocjenjuje dobrim.
Sve su ovo podaci koji i političarima i strankama šalju jasne poruke. No jedino po njih konkretno ocjenjivanje su sami izbori kojih, osim u slučaju izvanrednih, nema iduće tri godine.
NAPOMENA: Istraživanje je za RTL ekskluzivno provela agencija Promocija plus na 1300 ispitanika 1., 2. i 4. lipnja 2021. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




