Connect with us

Hrvatska

Za državu radi svaki četvrti Hrvat

Objavljeno

-

Dok u većini novih članica EU značaj države u gospodarskom životu slabi, u Hrvatskoj on nastavlja jačati. 

Pokazuju to i podaci Eurostata o zaposlenosti u državnom sektoru, prema kojima je upravo Hrvatska među članicama Unije s najvećim porastom broja zaposlenih koji rade za državu. Prema tim podacima, država je u 2018. godini bila poslodavac za čak 22 posto ukupnog broja zaposlenih. Ni dva desetljeća ranije, 2002. godine, od kada datiraju najstariji podaci za Hrvatsku, za državu je radilo oko 18 posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj, proizlazi iz podataka eurostatističara. Drugim riječima, dok je ranije za državu radio otprilike svaki peti zaposleni, sada radi gotovo svaki četvrti. 

Hrvatska nije jedinstven slučaj u EU po rasprostranjenosti rada za državu. Velik rast zaposlenosti u državnom sektoru, upozoravaju u Eurostatu, imaju i susjedna Slovenija, kao i Rumunjska. 

Hrvatska nije ni članica s najvećim udjelom zaposlenih kojima je država poslodavac jer Švedska, Danska, Finska, Litva i Estonija, prema podacima eurostatističara, imaju veći udio zaposlenih u državnom sektoru od nas, dok se Francuska po tom kriteriju nalazi rame uz rame s nama. Ipak, među šest članica EU s najvećim udjelom zaposlenih u državnom sektoru, jedina smo zemlja koja ima uvjerljivi rast zaposlenih u tom sektoru u protekla dva desetljeća. 

Dejan Kovač: Bližimo se tome da se svaki četvrti građanin financira iz proračuna 

“Hrvatska je u tom periodu skočila s 18 na 22 posto ukupne zaposlenosti, tj. bližimo se broju da se svaki četvrti građanin financira iz proračuna”, napisao je bivši predsjednički kandidat Dejan Kovač u svom statusu na Facebooku. 

Dodao je kako je još poraznije to što je većina zemalja zabilježila pad zaposlenosti u državnom sektoru i to zbog povećanja učinkovitosti, digitalizacije državne uprave i rezanja nepotrebnih radnih mjesta.

Rad za državu najmanje je u EU popularan u Njemačkoj

Problem zapošljavanja u državnom sektoru već desetljećima je prisutan u hrvatskom javnom prostoru. Sve vlasti uobičajeno u vrijeme izbora pribjegavaju zapošljavanju u svojim institucijama, a slično se događa i nakon što izbori prođu. Pritom treba naglasiti kako i u samom Eurostatu upozoravaju da je pojam državnog sektora prilično slabo definiran, odnosno ovisi od zemlje do zemlje pa tako pojedine države zaposlene u školstvu i zdravstvu ne računaju kao zaposlene u državnom sektoru, a druge ih ubrajaju u tu kategoriju. 

No u svim zemljama u kategoriju zaposlenih u državnom sektoru ulaze državni službenici i namještenici kako na nacionalnoj, tako i na regionalnoj i lokalnoj razini, kao i vojska. Prema podacima Eurostata, u EU je za državu – ili, preciznije, u državnom sektoru u zemaljama članicama – 2018. godine radilo 16 posto zaposlenih, što je manje nego 2000. godine, kada ih je bilo 17 posto. Među članicama koje su od 2000. do 2018. godine imale velik pad udjela zaposlenih u državnom sektoru u ukupnoj zaposlenosti eurostatističari posebno izdvajaju Maltu, Cipar, Italiju i Slovačku. Rad u državnom sektoru u EU, prema tim podacima, najmanje je zastupljen u Njemačkoj. 

Damir Novotny: Utjecaj države u Hrvatskoj je i veći od onog koji pokazuju podaci

Ekonomski analitičar Damir Novotny upozorava da u Hrvatskoj za državu radi i više ljudi nego što pokazuju podaci Eurostata. Razlog tome je što je država u Hrvatskoj još uvijek vlasnik ili suvlasnik velikog broja tvrtki. Kao primjer tog državnog utjecaja navodi Podravku, u kojoj država ima manjinski paket dionica, ali bez čijeg se zelenog svjetla ne donose odluke, što se vidjelo i prilikom nedavnog izbora bivše potpredsjednice vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić za predsjednicu Uprave Podravke. Takvih poduzeća u Hrvatskoj ima još nemali broj. 

“Sve naše vlade su zapravo jačale državni sektor, posebno kroz javne investicije u prometnu infrastrukturu. Nije se puno radilo ni na razvoju poduzetništva. Štoviše, istiskivao se privatni sektor”, ocjenjuje za Index Novotny.

Razvili smo državni kapitalizam umjesto prave tržišne ekonomije

Naš sugovornik upozorava da Hrvatska, za razliku od ostalih zemalja s kojima se obično uspoređujemo, nikada nije prihvatila projekt privatizacije kakav su provele ostale tranzicijske zemlje. Hrvatske su vlasti nevoljko pribjegavale privatizaciji, a kada je ona u prvim godinama tranzicije provođena, u fokusu nam nisu bili strani ulagači koji bi donijeli svjež kapital i know-how, već domaći poslovnjaci povezani s politikom. Pojednostavljeno, privatizaciju smo provodili s figom u džepu, samo onda kada je to baš trebalo i kada bismo se našli pod pritiskom međunarodnih institucija. U posljednjih desetak godina ona je, napominje Novotny, praktično i zaustavljena. Posljedica toga je velika ovisnost ekonomije o državi koja je i dalje sveprisutna u ekonomskom životu zemlje. 

“Razvili smo model državnog kapitalizma, umjesto prave tržišne ekonomije i to nam je velik uteg u daljnjem razvoju”, zaključuje Novotny. 

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
2 komentara

2 Comments

  1. Đoko

    26. veljače 2021. at 13:54

    Tako i treba da bidne a ne da bidne vastaški kapitalizm!

    No votes yet.
    Please wait...
  2. Mile

    26. veljače 2021. at 15:09

    Ja lično sam se uhlebeo u jednu sproćufašističku sludžbu i mogu da kažem da je mnogo dobro i da je situasija mnogo bezbedna!

    No votes yet.
    Please wait...

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu