Hrvatska
KONOBARI NA JADRANU / Evo koliko zarade od napojnica i koji gosti su šire ruke… “Neki traže da iznos zaokružim – na manje”
Svake godine s početkom turističke sezone krene seoba sezonskih radnika na Jadran ne samo iz drugih krajeva Hrvatske, nego i iz susjednih zemalja. Svi oni traže priliku da zarade novac za studij ili stanarinu, olakšaju si otplatu kredita ili jednostavno zarade džeparac za ostatak godine.
Pritom su konobari u boljoj prilici od drugih da ugovorenu plaću podebljaju i napojnicama. Napojnica ili u ovdašnjim lokalnim izrazima – manča, bakšiš, tringelt ili tip, prema službenoj definiciji sa stranica Porezne uprave je “primitak posloprimca (radnika, studenta, učenika…) primljen od strane trećih osoba, ostvaren po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu za vrijeme rada kod poslodavca-obveznika fiskalizacije računa”.
A taj poslodavac, piše tamo dalje, obvezan je iznose napojnice prijavljene u Sustav za fiskalizaciju mjesečno prijaviti Poreznoj upravi na Obrascu JOPPD iskazivanjem podataka po OIB-u svake osobe koja je tu napojnicu ostvarila. Tako to ide od početka 2024. godine kada je zakonskim izmjenama u poreznom sustavu napojnica ušla u sustav fiskalizacije. Otada se manča ili bakša ili tringelt osim ostavljanja na stolu uz ispisani račun ili davanja u ruke, konobaru može ostaviti i prilikom plaćanja karticom.
Čak 40 posto napojnica dano u srpnju i kolovozu
U mnogim lokalima na POS uređajima za bezgotovinsko plaćanje gostu su već ponuđene opcije davanja napojnice od 5, 10 i 15 posto ukupnog iznosa računa ili u iznosu koji sam gost odredi. Naravno, sve to nije obveza nego opcija, iako je malo onih koji ne ostave bar poneki eurocent.
A da u ukupnom zbroju iznosi napojnica nisu zanemarivi govori podatak, također sa stranica Porezne uprave, o broju računa s napojnicom izdanih prošle godine te iznosom napojnice uz napomenu kako je “napojnicu moguće ostaviti u svakoj djelatnosti gdje je to primjenjivo ili uobičajeno”.
Prema tim podacima lani je ukupno izdano 12,9 milijuna računa s napojnicama, a ukupan iznos napojnica na njima bio je 52,6 milijuna eura ili u prosjeku 4,05 eura po računu. Podaci Porezne uprave potvrđuju da je ljeti najbolja “berba” napojnica. Lani su daleko najveći iznosi napojnica bili u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu. U srpnju je iznos napojnica na fiskaliziranim računima bio 10,8 milijuna eura, a u kolovozu malo manje od 11,2 milijuna. Samo u ta dva mjeseca dano je čak 42 posto od ukupnog iznosa napojnica u cijeloj prošloj godini.
“Na napojnicama zaradim oko 1.000 eura mjesečno”
Može li se uz plaću dobro zaraditi i od napojnica pitali smo dvojicu mladih Zagrepčana, Matiju i Jana, koji trenutno rade kao sezonski konobari na Jadranu.
Matija od početka ljeta radi u jednom kafiću u Rovinju. Kaže kako ove godine gosti “slabije daju” nego lani kada je radio na istom mjestu.
“U principu, zaradim na napojnicama oko 1.000 eura mjesečno. Sve napojnice koje dobijemo na kraju smjene dijelimo na jednake iznose, ovisno o tome koliko nas radi u smjeni. Obično nas je četvero”, kaže.
Prema tumačenju Porezne uprave, raspodjela primljenih napojnica u smjeni ili danu ne uređuje se poreznim propisima, nego dogovorom ili ugovorom između poslodavca i posloprimca.
“Najviše odjednom dobio sam 13 eura, a u danu 54 eura”
Matija kaže kako je dosad najveća pojedinačna napojnica koju je dobio bila 13 eura, a “ukupno u danu 54 eura s kartica i gotovinom”.
Njegov sugrađanin Jan ovoga ljeta radi u jednom kafiću na Krku. I tamo je dogovor da “sve manče idu na hrpu” odnosno u blagajnu pa se ukupan iznos na kraju smjene dijeli na broj radnika.
“Dobije se kako koji dan, to ovisi o broju gostiju. Nije uvijek isto, ali na kraju mjeseca bude oko tisuću eura”, kaže.
I njemu ovo nije prva sezona na Jadran no prošloga ljeta radio je za šankom pa nije dobivao napojnice od gostiju.
“Obično najviše daju Nijemci. Kolegica dobila 30 eura”
I Matiju i Jana pitali smo koji gosti su šire ruke, domaći ili strani, kada su napojnice u pitanju.
“Obično najviše daju Nijemci i Austrijanci, pogotovo kada su u većoj grupi. Domaći rijetko daju, osim onih koji redovno dolaze u kafić i za koje vidiš da im bude baš ugodno. Talijani su posebna priča. Skoro nikad ne ostave manču. Neki su još pitali jel im možemo zaokružiti račun na manje”, kazao je Matija.
I od Jana smo čukli sličan odgovor.
“Najviše daju Nijemci. Naši i ostali, kako koji. No rijetko bude da neki gost ne ostavi ništa, bar nešto sitno, neki cent. Meni su najviše ostavljali po četiri, pet eura, ali kolegica je nedavno od gostiju za jednim stolom dobila čak 30 eura. Nema nekog posebnog pravila”, kaže.
U nekim zemljama “pod obavezno”, a u nekima nepristojno
Nepisano je pravilo u Hrvatskoj da se konobarima u restoranu, gdje je posluživanje gostiju zahtjevnije, ostavi napojnica od 10 posto od ukupnog iznosa računa. U kafićima se obično ostavljaju manji iznosi. Tamo gost najčešće konobaru ostavi onoliko koliko dostaje do punog iznosa. Pa ako kava košta 1,90 eura, gost će najčešće dati konobaru dva eura uz uobičajeno: “U redu je.”
Napojnica u Hrvatskoj nije obvezna. Ponegdje, kao u Italiji, u iznos računa već biva uračunata stavka usluge iliti “servizio incluso”. Pretpostavlja se kako tradicija davanja napojnica potječe iz engleskih gostionica i kavana te datira još iz 18. stoljeća. U SAD-u je napojnica bitna komponenta plaće radnika u uslužnim djelatnostima i podrazumijeva se, dok se u Japanu smatra nepristojnim davati je. U Australiji i Novom Zelandu donedavno se davanje napojnica uopće nije prakticiralo jer se smatralo kako zaposleni u ugostiteljstvu imaju sasvim pristojne plaće. Tamo se praksa davanja napojnica počela širiti tek od vremena pandemije covida.
U školskoj godini 2026./2027. osnovne škole pohađat će oko 296.500 učenika, među kojima je oko 36.300 prvašića, dok će srednje škole pohađati oko 147.000 učenika, odgovorilo je na upit Hini Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.
Od ukupno 38.735 učenika koji su u ljetnom i jesenskom upisnom roku upisali srednju školu, njih 27.331 odnosno 70,2 posto upisalo je strukovne škole, 10.698 učenika odnosno 28 posto gimnazije, a 706 učenika odnosno 1,8 posto glazbene i plesne škole.
Učenici koji nisu potvrdili upis u školu u kojoj su ostvarili pravo upisa mogu se upisati u srednju školu u kojoj je ostalo slobodnih mjesta u naknadnom upisnom roku koji traje od 3. do 30. rujna.
Ministarstvo zasad raspolaže privremenim podacima prema kojima je prve razrede osnovne škole upisalo oko 36.300 učenika. Prošle školske godine bilo ih je 36.475. Konačni podatci bit će dostupni nakon što se od 1. rujna učenici prvih razreda upišu u bazu e-Matica, kada se u bazi otvara nova školska godina.
Nastavlja se program cjelodnevne škole
Eksperimentalni program “Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” nastavlja se i ove školske godine u 62 osnovne škole. U prošloj školskoj godini programom je bilo obuhvaćeno 11.963 učenika.
Škole obuhvaćene programom dograđene su i opremljene, a učenicima su besplatni izvannastavni i izvanškolski programi, nastavni materijali, terenska nastava i prehrana, odnosno do tri obroka dnevno. Unutar školskog dana organizira se i rekreacijska stanka za sve učenike.
Ministarstvo navodi i da djelatnici škola obuhvaćenih programom imaju redovita stručna usavršavanja koja provodi Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Ministarstvom, dok škole kroz program “Malih darovnica” ostvaruju partnerstva s drugim školama radi razmjene iskustava i primjera dobre prakse.
Praćenje i vrednovanje programa od početka njegove primjene kontinuirano provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).
Modularna nastava u školskoj godini 2026./2027. provodit će se u prvim i drugim razredima srednjih strukovnih škola, a od nove školske godine uvode se i nova strukovna zanimanja, među kojima su kućni majstor – domar, arborist, tehničar prometne logistike, drvno-ekološki tehničar, arhivski tehničar te tehničar za inteligentne transportne sustave u cestovnom prometu.
Mobilni timovi i dalje će pružati potporu školama u provedbi modularne nastave. Za potrebe nastave izrađeni su novi udžbenici za općeobrazovne predmete i strukovne module, dok je objavljeno više od 2500 drugih obrazovnih materijala koji pokrivaju sve strukovne module. Materijali su besplatni i javno dostupni učenicima i nastavnicima, naglasili su iz Ministarstva.
Nacionalni ispiti i državna matura bez većih promjena
Ravnatelj NCVVC Vinko Filipović rekao je da ove školske godine neće biti većih promjena u provedbi nacionalnih ispita, uz jednu novost. “Po prvi put provest ćemo nacionalne ispite za učenike četvrtih razreda u 62 eksperimentalne škole”, rekao je Filipović.
U tim će se školama provoditi ispiti iz novih predmeta društvo i zajednica i prirodoslovlje, umjesto dosadašnjeg ispita iz prirode i društva.
Nacionalni ispiti iz hrvatskog jezika, matematike te prirode i društva za učenike četvrtih razreda održavat će se od 1. do 5. ožujka, dok će se ispiti za učenike osmih razreda provoditi od 8. do 24. ožujka. Osmih razreda prvi će pisati hrvatski jezik, nakon čega slijede matematika, prvi strani jezik, geografija, fizika, biologija, kemija i povijest.
Filipović ističe da za nacionalne ispite nisu potrebne posebne pripreme jer je njihov cilj utvrditi realno stanje i trajno stečena znanja učenika na kraju obrazovnog ciklusa. “Nisu nužne posebne pripreme, jer je cilj nacionalnih ispita utvrditi realno stanje i trajno stečena znanja”, poručio je.
Nacionalni ispiti prvi su put eksperimentalno provedeni u školskoj godini 2021./2022. u 81 školi, a danas se provode za sve učenike četvrtih razreda već tri školske godine te za učenike osmih razreda četiri godine.
U odnosu na prošlu školsku godinu nema promjena ni u provedbi državne mature, a zasad nisu planirane ni promjene u organizaciji i provedbi ispita.
Filipović je ocijenio da su škole i ispitni centri posljednjih nekoliko godina “besprijekorno odradili” provedbu državne mature, zbog čega se trenutačno ne planiraju promjene.
Učenicima koji tijekom školovanja nisu imali kontinuitet učenja preporučio je da s intenzivnijim pripremama počnu već početkom nove školske godine, a ne nekoliko dana ili tjedana prije početka ispita.
Prvi rok državne mature održat će se od 1. do 25. lipnja 2027. godine, a drugi rok od 18. kolovoza do 3. rujna.
Novi Pravilnik o polaganju državne mature, koji je donesen krajem svibnja, donio je i određene promjene u provedbi ispita. Među njima je ublažavanje sankcija za posjedovanje mobitela tijekom ispita. Učeniku kojem se tijekom ispita pronađe mobitel više se neće poništavati svi položeni i preostali ispiti, nego samo ispit na kojem je utvrđen prekršaj.
Pravilnikom su, među ostalim, preciznije uređene kategorije pristupnika, prava učenika pripadnika nacionalnih manjina te organizacija provedbe ispita u školama i ispitnim centrima.
Vraća se drugi dio zimskih praznika
Nastavna godina 2026./2027. počinje 7. rujna 2026., a završava 15. lipnja 2027. godine, odnosno 21. svibnja za učenike završnih razreda srednje škole. Prvo polugodište traje do 23. prosinca, a drugo počinje 7. siječnja 2027. godine.
Najveća promjena u rasporedu odmora učenika jest povratak drugog dijela zimskih praznika. Prvi dio zimskog odmora trajat će od 24. prosinca do 5. siječnja, dok će drugi dio početi 22. veljače i završiti 26. veljače 2027. godine. Nastava nakon toga ponovno počinje 1. ožujka.
Proljetni odmor trajat će od 25. ožujka do 2. travnja, a nastava će ponovno početi 5. travnja. Ljetni odmor počinje 16. lipnja 2027. godine.
Hrvatska
PROGNOZA / Toplinski val ne popušta, temperature će ići do 35 stupnjeva: Evo kad tome dolazi kraj
Područje visokog tlaka zraka, odnosno anticiklona nad sjevernom Afrikom i Sredozemnim morem, prostire se sve do Alpa i ne dopušta prodor hladnog i nestabilnog zraka atlantskog podrijetla preko alpske prepreke.
Ciklonalna aktivnost nad sjevernom i srednjom Europom povezana je s dubokim i sporo pokretnim ciklonalnim vrtlogom čije se središte nalazi nad Atlantikom, između Islanda i Velike Britanije.
Glavnina toplog i suhog zraka afričkog podrijetla nalazi se nad Španjolskom, južnom Francuskom i Italijom te se u obliku toplinskog vala polako premješta prema istoku. Mlazna struja razdvaja toplu i hladnu zračnu masu te iznad Alpa struji u smjeru istok – zapad. Zbog toga se samo manje količine nestabilnog zraka uspijevaju prebaciti južno od Alpa, gdje mogu potaknuti snažan razvoj nestabilnosti i lokalna nevremena.
Hladna fronta premješta se prema istoku
Anticiklona u Hrvatskoj podržava stabilno, vedro i vruće vrijeme, osobito na Jadranu, gdje je i dalje na snazi upozorenje zbog visokih temperatura zraka i toplinskog vala. Prema trenutačnom razvoju meteorološke situacije, upozorenje će ostati na snazi još najmanje tri do četiri dana.
Hladna fronta sjeverno od Alpa premješta se prema istoku, a manje količine nestabilnog zraka tijekom dana prebacit će se nad Austriju i Sloveniju, gdje su mjestimice krajem dana moguće lokalne grmljavinske oluje. Glavnina fronte prolazi sjeverno od Alpa, dok će u sjeverozapadnim krajevima Hrvatske donijeti kratkotrajno naoblačenje, uz malu vjerojatnost za kišu i pad temperature od svega dva do tri stupnja.
Danas će biti sunčano i vruće, uz slab do umjeren jugoistočni vjetar, a na Jadranu će puhati maestral. Poslijepodne i u noći na nedjelju samo je u najsjevernijim krajevima unutrašnjosti te na sjevernom Jadranu moguć slab razvoj dnevne naoblake, uz malu mogućnost za poneki pljusak. Najviša dnevna temperatura bit će između 30 i 34 °C, temperatura mora između 26 i 28 °C, a UV indeks bit će visok.
U nedjelju će na Jadranu te u Slavoniji, Baranji i Srijemu biti sunčano, toplo, vruće i sparno. U sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti očekuje se promjenjiva naoblaka, uz umjeren do jak razvoj grmljavinskih oblaka, pa je mjestimice moguć poneki kratkotrajni pljusak.
Temperature od 14 do 18 °C
Zbog prolaska hladne fronte sjeverno od Hrvatske, vjetar će poslijepodne pojačati i promijeniti smjer na sjeverozapadni. Na sjevernom Jadranu navečer i u noći zapuhat će umjerena bura, a u podvelebitskom primorju može biti i jaka.
Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti kretat će se od 14 do 18 °C, na sjevernom Jadranu oko 20 °C, a na srednjem i južnom Jadranu oko 25 °C. Najviše dnevne temperature u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti i u gorju bit će između 26 i 29 °C, dok će se u Slavoniji, Baranji i Srijemu te na Jadranu kretati od 32 do 35 °C.
Osjetnija promjena vremena, povezana s prodorom hladnog atlantskog zraka, očekuje se sredinom i krajem idućeg tjedna.
Hrvatska
Zbog virusa Zapadnog Nila kreću hitne protuepidemijske mjere u Zagrebu: Evo što se sve provodi
Nakon što je u nekoliko uginulih vrana u Zagrebu potvrđen virus Zapadnog Nila, Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” naredio je hitno provođenje protuepidemijskih mjera usmjerenih na suzbijanje komaraca.
Mjere će se provoditi na svim područjima na kojima su pronađene uginule vrane zaražene virusom. Osim redovitog suzbijanja komaraca, na širem području nalaza pozitivnih vrana provodit će se i tretiranje njihovih razvojnih oblika u vodi, odnosno na potencijalnim mjestima njihova razmnožavanja, kao i suzbijanje odraslih komaraca.
“Privatnim tvrtkama, koje imaju sklopljen ugovor s Gradom Zagrebom za provedbu mjera suzbijanja komaraca Zavod je, u koordinaciji s Gradom Zagrebom, uputio detaljne zahtjeve o žurnoj provedbi mjera”, navode iz “Štampara”.
Tretmani komaraca
Prvi tretmani planirani su za utorak, 1. rujna. Tada će se komarci suzbijati na području Savice, Središća, Zapruđa, Travnog, Utrina i Sloboštine. Istoga dana te u srijedu, 2. rujna, tretirat će se i šire područje Donjeg i Gornjeg grada, uključujući područje oko Kvaternikovog trga.
Suzbijanje letećih komaraca provodit će se metodom hladnog zamagljivanja, iz vozila ili ručno, u jutarnjim satima između 4 i 7 sati. Ako vremenski uvjeti ne budu odgovarali, tretiranje će biti pomaknuto na prvi sljedeći dan s povoljnim uvjetima.
U “Štamparu” ističu važnost ponašanja samih građana
Stanari područja na kojima će se provoditi tretiranje pozvani su da tijekom noći omoguće djelatnicima dezinsekcije pristup dvorištima te da ne borave na otvorenom. Prozori i vrata trebaju biti zatvoreni, dok pčelari trebaju pčele zatvoriti u košnice.
Iz “Štampara” ističu i važnost ponašanja samih građana. “Važan je i doprinos svakog od nas. U svojim dvorištima i vrtovima redovito uklanjajte vodu koja može postati leglo komaraca te se zaštitite prikladnim odijevanjem i primjenom repelenata”, poručuju.
U Zagrebu su trenutačno četiri osobe zaražene virusom Zapadnog Nila, dok se dvoje pacijenata nalazi na intenzivnoj njezi Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević.
Iz “Štampara” podsjećaju da većina zaraženih virusom nema simptome. Kod jedne do pet osoba na njih 100 razvijaju se simptomi poput povišene temperature, glavobolje te bolova u tijelu i mišićima. Tešku neurološku kliničku sliku, koja zahtijeva intenzivno liječenje, razvija oko jedan posto zaraženih.
Virus Zapadnog Nila najčešće prenosi komarac Culex pipiens.
PROGNOZA / Ljeto se ne predaje: danas do 34 °C, ali stiže velika promjena vremena
Horoskop za 8. rujna 2026.
Župan u obilasku radova: gotovo dva milijuna eura za obnovu i unaprjeđenje zdravstvene zaštite u Benkovcu
VAŽNO – Zatvara se sjeverno parkiralište ŠC-a Višnjik
CIJELI NIZ OBAVIJESTI IZ VODOVODA: U utorak bez vode dvije ulice u Zadru i čak 8 mjesta u županiji! Evo popisa…
Za rekonstrukciju OŠ Krune Krstića zaprimljeno pet ponuda, u tijeku nabava za izgradnju Područne škole Murvica Briševo
Horoskop za 4. rujna 2026.
SUBOTNJA ŠPICA
ŠC VIŠNJIK / Otkazan koncert Gorana Bare i Majki
PROGNOZA / Na pomolu promjena vremena: Za vikend do 30 °C, idući tjedan pljuskovi i grmljavina
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
VIDEO / Jure Brkljača premijerno na Festivalu šansone u Šibeniku s pjemom ”Šapni mi”
