Hrvatska
Za državu radi svaki četvrti Hrvat
Dok u većini novih članica EU značaj države u gospodarskom životu slabi, u Hrvatskoj on nastavlja jačati.
Pokazuju to i podaci Eurostata o zaposlenosti u državnom sektoru, prema kojima je upravo Hrvatska među članicama Unije s najvećim porastom broja zaposlenih koji rade za državu. Prema tim podacima, država je u 2018. godini bila poslodavac za čak 22 posto ukupnog broja zaposlenih. Ni dva desetljeća ranije, 2002. godine, od kada datiraju najstariji podaci za Hrvatsku, za državu je radilo oko 18 posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj, proizlazi iz podataka eurostatističara. Drugim riječima, dok je ranije za državu radio otprilike svaki peti zaposleni, sada radi gotovo svaki četvrti.
Hrvatska nije jedinstven slučaj u EU po rasprostranjenosti rada za državu. Velik rast zaposlenosti u državnom sektoru, upozoravaju u Eurostatu, imaju i susjedna Slovenija, kao i Rumunjska.
Hrvatska nije ni članica s najvećim udjelom zaposlenih kojima je država poslodavac jer Švedska, Danska, Finska, Litva i Estonija, prema podacima eurostatističara, imaju veći udio zaposlenih u državnom sektoru od nas, dok se Francuska po tom kriteriju nalazi rame uz rame s nama. Ipak, među šest članica EU s najvećim udjelom zaposlenih u državnom sektoru, jedina smo zemlja koja ima uvjerljivi rast zaposlenih u tom sektoru u protekla dva desetljeća.
Dejan Kovač: Bližimo se tome da se svaki četvrti građanin financira iz proračuna
“Hrvatska je u tom periodu skočila s 18 na 22 posto ukupne zaposlenosti, tj. bližimo se broju da se svaki četvrti građanin financira iz proračuna”, napisao je bivši predsjednički kandidat Dejan Kovač u svom statusu na Facebooku.
Dodao je kako je još poraznije to što je većina zemalja zabilježila pad zaposlenosti u državnom sektoru i to zbog povećanja učinkovitosti, digitalizacije državne uprave i rezanja nepotrebnih radnih mjesta.
Rad za državu najmanje je u EU popularan u Njemačkoj
Problem zapošljavanja u državnom sektoru već desetljećima je prisutan u hrvatskom javnom prostoru. Sve vlasti uobičajeno u vrijeme izbora pribjegavaju zapošljavanju u svojim institucijama, a slično se događa i nakon što izbori prođu. Pritom treba naglasiti kako i u samom Eurostatu upozoravaju da je pojam državnog sektora prilično slabo definiran, odnosno ovisi od zemlje do zemlje pa tako pojedine države zaposlene u školstvu i zdravstvu ne računaju kao zaposlene u državnom sektoru, a druge ih ubrajaju u tu kategoriju.

No u svim zemljama u kategoriju zaposlenih u državnom sektoru ulaze državni službenici i namještenici kako na nacionalnoj, tako i na regionalnoj i lokalnoj razini, kao i vojska. Prema podacima Eurostata, u EU je za državu – ili, preciznije, u državnom sektoru u zemaljama članicama – 2018. godine radilo 16 posto zaposlenih, što je manje nego 2000. godine, kada ih je bilo 17 posto. Među članicama koje su od 2000. do 2018. godine imale velik pad udjela zaposlenih u državnom sektoru u ukupnoj zaposlenosti eurostatističari posebno izdvajaju Maltu, Cipar, Italiju i Slovačku. Rad u državnom sektoru u EU, prema tim podacima, najmanje je zastupljen u Njemačkoj.
Damir Novotny: Utjecaj države u Hrvatskoj je i veći od onog koji pokazuju podaci
Ekonomski analitičar Damir Novotny upozorava da u Hrvatskoj za državu radi i više ljudi nego što pokazuju podaci Eurostata. Razlog tome je što je država u Hrvatskoj još uvijek vlasnik ili suvlasnik velikog broja tvrtki. Kao primjer tog državnog utjecaja navodi Podravku, u kojoj država ima manjinski paket dionica, ali bez čijeg se zelenog svjetla ne donose odluke, što se vidjelo i prilikom nedavnog izbora bivše potpredsjednice vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić za predsjednicu Uprave Podravke. Takvih poduzeća u Hrvatskoj ima još nemali broj.
“Sve naše vlade su zapravo jačale državni sektor, posebno kroz javne investicije u prometnu infrastrukturu. Nije se puno radilo ni na razvoju poduzetništva. Štoviše, istiskivao se privatni sektor”, ocjenjuje za Index Novotny.
Razvili smo državni kapitalizam umjesto prave tržišne ekonomije
Naš sugovornik upozorava da Hrvatska, za razliku od ostalih zemalja s kojima se obično uspoređujemo, nikada nije prihvatila projekt privatizacije kakav su provele ostale tranzicijske zemlje. Hrvatske su vlasti nevoljko pribjegavale privatizaciji, a kada je ona u prvim godinama tranzicije provođena, u fokusu nam nisu bili strani ulagači koji bi donijeli svjež kapital i know-how, već domaći poslovnjaci povezani s politikom. Pojednostavljeno, privatizaciju smo provodili s figom u džepu, samo onda kada je to baš trebalo i kada bismo se našli pod pritiskom međunarodnih institucija. U posljednjih desetak godina ona je, napominje Novotny, praktično i zaustavljena. Posljedica toga je velika ovisnost ekonomije o državi koja je i dalje sveprisutna u ekonomskom životu zemlje.
“Razvili smo model državnog kapitalizma, umjesto prave tržišne ekonomije i to nam je velik uteg u daljnjem razvoju”, zaključuje Novotny.
Hrvatska
ZAKON O POSREDOVANJU / Stižu nova pravila na tržištu nekretnina, evo što se sve mijenja
Vlada je u srijedu u sabor uputila prijedlog zakona o posredovanju u prometu nekretnina, kojim želi ojačati zaštitu korisnika usluga agencija za promet nekretnina, a njihovu djelatnost detaljnije i suvremenije urediti.
U vladinom prijedlogu povećava se iznos obveznog osiguranja od odgovornosti radi jačanja zaštite korisnika usluga i osiguranja eventualne naknade štete.
Konkretno, povećava se iznos police osiguranja od profesionalne odgovornosti za štetu koju bi posrednik mogao prouzročiti nalogodavcu ili trećim osobama u posredovanju i to na 100.000 eura, kao najmanju iznos po jednom štetnom događaju, odnosno na 300.000 eura za sve odštetne zahtjeve u jednoj osiguravateljskoj godini, rekao je na vladinoj sjednici ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Prema vladinom prijedlogu, posrednik tj. agencija moći će za istu nekretninu naplatiti naknadu i od prodavatelja i od kupca, ali samo ako s njima ima zasebne ugovore, pri čemu ukupna naknada od obje strane ne smije prelaziti maksimalni iznos iz važećeg cjenika. Na primjer, ako agencija ima pravo naplatiti 4%, može naplatiti isključivo 2% od prodavatelja, 2% od kupca, s tim da će za obje strane obaviti različite usluge u posredovanju, objasnio je ministar Šušnjar.
Tako će, recimo, za jednog klijenta obaviti oglašavanje, a za drugoga uknjižbu i pravne poslove koji su vezani za promet nekretnina.
U Vladinom prijedlogu preciznije se definira oglašavanje nekretnina s ciljem osiguravanja transparentnosti i sprječavanja zavaravajućeg i nepotpunog informiranja javnosti. Tako posrednik koji na temelju ugovora o posredovanju oglašava nekretninu na tržištu, ne smije uvjetovati razgledavanje te nekretnine trećoj osobi prethodnim potpisivanjem ugovora o posredovanju.
Uvodi se i stroga obveza posjedovanja pisanog ugovora o posredovanju prije bilo kakvog javnog oglašavanja nekretnine. Ministar Šušnjar kaže da se time staje na kraj praksi oglašavanja tuđih nekretnina bez znanja vlasnika.
Uvodi se nova obveza prema kojoj agencija koja trajno obavlja djelatnost posredovanja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, mora imati najmanje jednog zaposlenog agenta na puno radno vrijeme. Time se želi ispriječiti djelovanje nelegalnih posrednika koji nisu registrirani za posredovanje ili koriste agente koji taj posao obavljaju povremeno i neprofesionalno, rekao je Šušnjar.
Omogućuje se digitalizacija postupka zahtjeva za izdavanje rješenja za obavljanje djelatnosti posredovanju prometnog nekretnina, čime se pojednostavnjuju administrativni proces i povećava učinkovitost sustava. To že se moći učiniti putem usluge START Plus u sustavu e-Građani.
Hrvatska
PROGNOZA / Danas još kiša, snijeg u gorju i olujna bura, a onda stiže povoljniji nastavak tjedna
Jutro je u Hrvatskoj svanulo hladno i vjetrovito. Većinom je oblačno, u nizinskoj unutrašnjosti i na Jadranu mjestimice s kišom, a u predjelima iznad 700 metara nadmorske visine ima susnježice i snijega. Puše umjeren i jak sjeverac, na sjevernom i srednjem Jadranu jaka i olujna bura.
U nastavku dana će ipak doći do postupnog smirivanja vremena. Oborina će još biti tijekom jutra i prijepodneva, a zatim će poslijepodne u najvećem dijelu zemlje biti suho. Slijedi i lagani proces razvedravanja pa su u drugom dijelu dana moguća i kraća sunčana razdoblja. Ostaje vjetrovito uz umjeren i jak sjeverac na kopnu te jaka, na udare i olujna bura duž većeg dijela obale. Samo na krajnjem jugu još prijepodne jugo. Najviša temperatura od 10 do 15, u gorju hladnije.
U četvrtak povoljnije. Očekujemo djelomično sunčano i uglavnom suho vrijeme. Sasvim malo oborina moguće je ponegdje u gorskim krajevima. I dalje vjetrovito uz umjeren i jak sjeverac na kopnu te jaku i olujnu buru na Jadranu koja će podno Velebita možda imati i orkanske udare. Temperatura zraka slična današnjoj.
Do kraja tjedna onda imamo većinom suho i djelomično sunčano vrijeme. Samo ponegdje na kopnu uz koji kraći proljetni pljusak, najizglednije u subotu poslijepodne. Vjetar će postupno oslabjeti. Jutra hladna, na kopnu mjestimice s mrazom, a dnevna temperatura se neće bitnije mijenjati.
Hrvatska
PROGNOZA / Zemlju zahvatila jača promjena vremena: Evo gdje danas stižu kiša, snijeg, olujni vjetar…
Noćas je jača promjena vremena s kišom i sjevernim vjetrom zahvatila veći dio Hrvatske. U Gorskom kotaru jutros pada snijeg, a na većem dijelu obale je zapuhala jaka do olujna bura.
U nastavku dana puno oblaka i vjetra. Povremene kiše i pljuskova s grmljavinom bit će na Jadranu, osobito u Dalmaciji. Na sjevernom dijelu većinom suho sa sunčanim razdobljima. U unutrašnjosti puno oblaka, a u Slavoniji i gorskoj Hrvatskoj povremeno će biti kiše, u višim predjelima i snijega. Puhat će umjeren sjeverac, na Jadranu jaka i olujna bura. Temperatura na kopnu od 6 do 11, u gorju hladnije, a duž obale između 11 i 16 Celzijevih stupnjeva.
Povremene kiše bit će i sljedeće noći te sutra ujutro.
Danju prestanak oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u sjevernijim kopnenim krajevima. Uslijedit će djelomično razvedravanje pa će sutra biti i sunčanih razdoblja, osobito u drugom dijelu dana. Ostaje vjetrovito uz umjeren i jak sjeverac u unutrašnjosti te jaku i olujnu buru na Jadranu koja podno Velebita može imati i orkanske udare. Temperatura zraka većinom između 10 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Od četvrtka uglavnom suho i djelomično sunčano. Vjetar će postupno oslabjeti. Jutra hladna, osobito na kopnu gdje je moguć i mraz, a dnevna temperatura bez veće promjene u odnosu na srijedu.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNE NEDJELJE / Danas su u Zadru otvorene sljedeće trgovine…
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije(FOTO) Gastro priča Evolution Next Levela: „Pijat na pijaci” oživio zadarsku tržnicu, a Panel o hrani pokazao zašto je lokalno nezamjenjivo
-
Sport4 dana prije(FOTOGALERIJA) BK POSEDARJE / Mladi natjecatelji četvrtu godinu za redom prvaci Dalmacije
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Drastična promjena vremena: Temperature padaju, vraćaju se kiša i snijeg







Đoko
26. veljače 2021. at 13:54
Tako i treba da bidne a ne da bidne vastaški kapitalizm!
Mile
26. veljače 2021. at 15:09
Ja lično sam se uhlebeo u jednu sproćufašističku sludžbu i mogu da kažem da je mnogo dobro i da je situasija mnogo bezbedna!