Svijet
Apple predstavio čak tri nova iPhonea

Došlo je vrijeme za novi iPhone. Točnije, za tri nova iPhonea i novu generaciju Apple Watcha.
Na događaju u Cupertinu u Kaliforniji, Apple je predstavio nove proizvode za 2018. i 2019., a kao što smo već imali prilike doznati (naravno, informacije su ponovno procurile prije vremena), radi se o tri nova pametna telefona nove generacije: iPhone XS, iPhone XS Max i iPhone XR.
Posljednji u nizu je ujedno i najzanimljiviji jer je riječ o jeftinijem uređaju koji za razliku od ostalih nema OLED već LCD tehnologiju.
U isto vrijeme, nitko nije ni trebao očekivati revoluciju jer ovo je takozvana “S godina” ili godina kada Apple po dobrom starom običaju objavljuje tek nešto naprednije modele od onih postojećih.
Event je započeo uobičajenim govorom Tima Cooka koji se raspričao o Appleovim trgovinama i najavio kako očekuju da prijeđu granicu od dvije milijarde prodanih uređaja.
Govorancije nisu trajale dugo i Tim se odmah prebacio na najavu Apple Watcha.
Uglavnom, nova generacija je, kao što poručuju iz Applea, potpuno nova priča. Doduše, iako izgleda bolje, činjenica je da je jedina vidljiva razlika to što je i sat preuzeo trendove pametnih telefona pa sada ekran ide od ruba do ruba (30 posto veći) i zakrivljen je na rubovima.
Sat je tanji, digitalna kruna ima haptički feedback, a stražnji dio je izrađen od crne keramike i kristala safira.
Sat pokreće novi S4 čip s moćnim novim dvojezgrenim 64-bitnim procesorom i novim GPU-om. Ukratko, dva puta je brži od treće generacije.
Na binu je izašao i doktor Ivor J. Benjamin kako bi ispričao ponešto o tome koliko je ovaj sat koristan i u kontekstu brige za zdravlje korisnika. Naravno, radi se o EKG-u koji je dostupan pritiskom na krunu.
U nastavku možete pogledati sve specifikacije, a iz Applea nas uvjeravaju da nova generacija ima i jednako jaku bateriju koja unatoč svim novotarijama ima 18 sati rada.
Četvrta generacija dostupna je za narudžbe od petka, na određenim tržištima je dostupna od 21. rujna, a cijena se kreće od 400 dolara (ili 500 dolara) s tim da treća generacija pada na 280 dolara.
Došlo je vrijeme i za ono što svi čekaju – novi iPhone XS (čita se “deset S” iako neki u šali kažu da se s obzirom na cijenu čita “excess”).
Kao što je Tim Cook rekao svaki put kad se pojavio na bini, “ovo je najbolji iPhone koji je Apple napravio”.
Prva stvar koju možemo vidjeti jest da iPhone XS ima zaslon koji je velik kao i stariji Plus modeli, a veći, iPhone XS Max, ima dosad najveći zaslon i radi se o OLED tehnologiji.
iPhone XS još je otporniji na vodu (IP68), podržava Dolby Vision i HDR10.
Drugim riječima, ako ste željeli bolju inačicu prošlogodišnje desetke, imate je prilike nabaviti i u većoj verziji.
Nakon što su ih malo ispljuvali zbog prošlogodišnjeg FACE ID-ja, ove godine ponovno tvrde da se radi o bržem i sigurnijem sustavu zaštite.
Zanimljiv detalj je i Appleov pomak po pitanju kapaciteta jer novi će uređaji imati do 512 gigabajta, a pola terabajta je upravo ono što je nasušno potrebno u današnje vrijeme, posebno u slučaju Applea koji uporno odbija koketirati s vanjskom memorijom.
Novi iPhone ima 60 posto veći dinamički raspon boja nego prošlogodišnji “najbolji iPhone ikad”.
Ovo je ujedno i najveći displej koji je iPhone imao (458ppi, 2688 x 1242, 3m piksela).
Poseban su naglasak stavili na stereo zvuk koji je dosad bio nezamisliv na uređaju i ambiciozno tvrde da ćete zvuk radije slušati bez slušalica.
Tu je i novi A12 bionički čip koji je 50 posto brži, a radi se i o prvom 7nm čipu u industriji. Ima 6,9 milijardi tranzistora, četverojezgreni GPU, šestojezgreni procesor, a ako vam je to sve pomalo zbunjujuće, možda će vas impresionirati podatak da A12 odrađuje pet bilijuna operacija u sekundi.
Za one neimpresionirane, ovo je brz mobitel, a to su dokazali i igrajući novi Elder Scrolls, igru kakvu biste inače igrali samo na jačim konzolama.
Naravno, kao što ste vjerojatno i pretpostavili, i kamera je puno bolja. U nastavku možete vidjeti specifikacije kamere koja je nešto bolja iako je pitanje kakva će kamera biti u usporedbi s Pixelom ili Huaweijem koji su redovito najveći kamen spoticanja.
Jedna velika novost je i podrška za dvije kartice, što je potez vrijedan pohvale. Debelo kasne za konkurencijom, ali ovo je odličan potez.
Uslijedio je i monolog o tome koliko je Apple ekološki osviješten i kako će reciklirati stare uređaje. Međutim, ono što zanima većinu je konačni pregled specifikacija.
Što se baterije tiče, pomak je gotovo zanemariv (pola sata više rada za XS i sat i pol za XS Max). Vjerujemo da je ovo ogromna stvar za ekipu koja radi na tehnologiji i objektivno jest, ali realno, pola sata i nije pretjerano impresivna brojka.
Kao što smo i znali, treći uređaj je iPhone XR ili “iPhone XS za sirotinju”. Naravno, ovo posljednje trebate uzeti s rezervom jer uređaj je i dalje skup, ali jeftiniji od ostalih. On za razliku od ostalih nema OLED već LCD zaslon, ali radi se o True Retina zaslonu koji je daleko bolji od prijašnjih. Isto tako, ima i veći zaslon od 8 Plus iako je riječ o manjem uređaju, ali zbog ekrana koji ide od ruba do ruba, zaslon je veći.
Jednostavnije rečeno, ovo je ovogodišnji iPhone 8 Plus i vjerujemo da će oduševiti kupce koji žele novi iPhone, a ipak nisu spremni izdvojiti maksimalan iznos za iPhone XS Max. Na papiru je po svemu bolji od 8 Plus, a ne kaska previše ni za XS i XS Max, izuzmemo li AMOLED i daleko bolju kameru prva dva uređaja.
Specifikacije su više manje iste, ali dolazi u više boja i s manje memorije (maksimalno 256 GB).
A sad ono najvažnije – cijena.
iPhone XR – od 749 dolara (jeftinije nego iPhone 8 Plus)
iPhone XS – od 1000 dolara
iPhone XS Max – 1100 dolara
A kad stižu u Hrvatsku? Nećete dugo čekati, dolaze 28. rujna.
Dakle, da rezimiramo.
Apple je predstavio Apple Watch Series 4, iPhone XS, iPhone XS Max i iPhone XR.
iPhone XS (od 1000 dolara) i XS Max (od 1100 dolara) imaju izuzetno otporno staklo, poboljšanu otpornost na prašinu i vodu (do pola sata pod vodom, slanom vodom, u sokovima i pivu).
Manji XS model iPhonea ima 5,8-inčni OLED, a XS Max 6,5 inčni ekran što ga čini najvećim iPhoneom ikad.
Sigurniji su, nema više tipke home, imaju bolje zvučnike (a i snimaju stereo zvuk), više memorije (obje verzije imaju maksimalnu 512 GB memorije), imaju podršku za dvije SIM kartice, baterije su jače od prethodnika (pola sata više za XS i sat i pol za XS Max), a “ispod haube” imaju dosad najjači procesor A12 Bionic (50 posto brži).
iPhone XR je jeftinija varijanta prethodnih uređaja (750 dolara), ali dovoljno je reći da je i dalje bolji od prošlogodišnjeg 8 Plus i u rangu je desetke, ali sa slabijim, no poboljšanim LCD “Liquid Retina” zaslonom
Fizički je manji od 8 Plus, ali ima veći 6,1 inčni zaslon i dolazi u više boja (bijela, crna, crvena, žuta, koraljna itd.) i nije izrađen od stakla, već aluminija i stakla što ga čini otpornijim, ali ne i toliko vizualno atraktivnim.
Ima samo jednu kameru, maksimalnu memoriju od 256GB, ali ima Face ID (što, primjerice, 8 Plus nije imao) i kvalitetnu bateriju koja može raditi sat i pol dulje od prošlogodišnjeg 8 Plus modela.
iPhone XS i XS Max u Hrvatskoj možete naručiti već 21., a stižu 28. rujna, dok ćemo narudžbe XR-a pričekati do 19. listopada, a uređaji stižu tjedan dana kasnije.
https://youtu.be/9m_K2Yg7wGQ
Svijet
Šokantni rezultati studije iz 115 europskih gradova o trendovima upotrebe droga
Novo istraživanje pratilo je uporabu ilegalnih droga analizom otpadnih voda u 115 europskih gradova iz 25 zemalja. Od 2024. do 2025. količina tragova MDMA u otpadnim vodama smanjila se za 16%, dok je ketamin porastao za 41%.
Potrošnja MDMA-a, poznatog i kao ecstasy, u padu je u Europi, dok su ketamin i kokain u porastu.
U 2025. godini tragovi MDMA-a u europskim otpadnim vodama smanjili su se za gotovo 16% u odnosu na prethodnu godinu, prema projektu provedenom u suradnji s Agencijom Europske unije za droge (EUDA), koji je analizirao uzorke otpadnih voda u 115 europskih gradova, javlja Euronews.
„Rekao bih da je nagli pad MDMA-a najveće iznenađenje koje smo ove godine vidjeli u Europi“, rekao je João Matias, znanstveni analitičar za uporabu droga pri EUDA-i, za Euronews.
Jedan od razloga mogao bi biti pad uporabe MDMA-a među mlađom populacijom.
„U dobnoj skupini od 15 do 24 godine vidimo da se preferencije korisnika pomiču prema drugim supstancama poput ketamina, ali i sintetskih katinona, što bi moglo objasniti pad koji bilježimo“, rekao je Matias.
Dodao je da takav pad nije zabilježen tijekom pandemije covida-19, iako su noćni izlasci i zabavni sadržaji tada bili zatvoreni.
Rast kokaina i ketamina
Za razliku od toga, od 2024. do 2025. količina metabolita kokaina u europskim otpadnim vodama porasla je za 22%.
„Što se tiče uporabe kokaina, već tri do četiri godine bilježimo stalan rast. To prati i veću dostupnost kokaina na europskom tržištu, ali i globalno, pa nas to ne iznenađuje“, objasnio je Matias.
U istom razdoblju detekcija ketamina u otpadnim vodama porasla je za 41%, djelomično zbog veće dostupnosti na ilegalnom tržištu i rastuće popularnosti među mladima.
„Kod mlađih korisnika koji se odluče na konzumaciju droga vidimo da je ketamin jedan od njihovih izbora, ponajviše zbog njegovih učinaka“, rekao je Matias.
Geografske razlike
Istraživanje pokazuje različite obrasce konzumacije droga diljem Europe.
Najveće količine MDMA-a zabilježene su u gradovima u Belgiji, Španjolskoj i Nizozemskoj, dok su najviše razine ketamina u otpadnim vodama zabilježene u Belgiji, Njemačkoj i Nizozemskoj.
Kanabis ostaje najčešće korištena ilegalna droga u Europi, s procijenjenih 24 milijuna korisnika prošle godine. Oko 8,4% odraslih Europljana izjavljuje da je koristilo kanabis u posljednjih godinu dana, prema nacionalnim istraživanjima. Najviše je detektiran u Nizozemskoj, Njemačkoj i Sloveniji, a razine su ostale stabilne u odnosu na prethodnu godinu.
Amfetamin je češći u sjevernoj Europi, dok se metamfetamin više konzumira u Češkoj i Slovačkoj.
Tradicionalno visoka uporaba metamfetamina u te dvije zemlje „povezana je s domaćom proizvodnjom te supstance u toj regiji“, objasnio je analitičar.
Podaci iz otpadnih voda pokazuju da je uporaba kokaina i dalje veća u zapadnoj i južnoj Europi, primjerice u Belgiji, Nizozemskoj i Španjolskoj.
Iako su te zemlje ulazne točke za kokain u Europi, Matias kaže da ne bi izravno povezivao uvoz kokaina s razinom njegove uporabe.
Razlike su uočene i među gradovima unutar iste države, što se djelomično može objasniti prisutnošću sveučilišta, noćnog života i dobnom strukturom stanovništva.
Zanimljivo, analiza otpadnih voda pokazala je više razine kokaina i MDMA-a tijekom vikenda, dok su razine kanabisa, amfetamina i metamfetamina ravnomjernije raspoređene tijekom tjedna.
Svijet
Što bi sve moglo poskupjeti zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca?
Cijene nafte porasle su nakon što su američko-izraelski napadi na Iran potaknuli Teheran da praktički blokira ključni Hormuški tjesnac. Taj rast već je doveo do viših cijena goriva.
Sukob ne pokazuje znakove smirivanja. Visoki dužnosnik iranskog režima u utorak je sugerirao da Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi 20% svjetske nafte, još neko vrijeme neće biti siguran za plovidbu. Napadi na energetsku infrastrukturu diljem Bliskog istoka se nastavljaju, a Izrael tvrdi da je ubio šefa iranske sigurnosti Alija Larijanija.
Što rat dulje traje, cijene će biti više
Čak i kada bi rat završio danas, bilo bi potrebno između jednog i tri mjeseca da se promet kroz Hormuški tjesnac ponovno normalizira, smatra Homayoun Falakshahi, viši analitičar za naftu u tvrtki Kpler koja se bavi trgovačkim podacima i analitikom.
Trebat će vremena da se razriješi situacija sa stotinama brodova koji čekaju siguran prolaz, kao i da veliki proizvođači nafte poprave oštećena postrojenja, povećaju proizvodnju i ponovno pokrenu isporuke. Trajanje rata pritom je ključno: što rat dulje traje, cijene će biti više, piše CNN.
Novi rast cijena
Evo što još zbog sukoba poskupljuje ili bi uskoro moglo:
Avionske karte: Kako cijene nafte rastu, rastu i troškovi goriva za aviokompanije. Izvršni direktor Delte Ed Bastian izjavio je u utorak da su cijene avionskog goriva udvostručene od početka rata te da je kompanija već nekoliko puta u posljednjih nekoliko tjedana podigla cijene karata. U intervjuu za CNBC dodao je kako očekuje da će zrakoplovna industrija nastaviti povećavati cijene kako rat bude trajao. Stručnjaci za putovanja rekli su za CNN da bi putnici trebali rezervirati putovanja što prije, izbjegavajući najjeftinije (basic economy) karte u ovoj neizvjesnoj situaciji jer imaju stroža pravila za povrat novca i promjene rezervacija.
Hrana: Trgovine – osobito odjeli voća i povrća, mesa i mliječnih proizvoda – među prvima će osjetiti učinke viših cijena goriva. Troškovi prijevoza robe već su porasli i nastavit će rasti ako se rat produži. Što je proizvod manje trajan, to ga je teže skladištiti – i podložniji je poskupljenju.
Stanovanje: Kamatne stope na stambene kredite u SAD-u padale su tijekom proteklih devet mjeseci, uz značajnu pomoć triju smanjenja kamatnih stopa koje je prošle godine proveo Fed. No sada investitori traže veće prinose na američke državne obveznice zbog straha od rasta inflacije uzrokovane ratom. Kamatne stope na stambene kredite, koje su usko povezane s prinosom na referentne 10-godišnje američke obveznice, u posljednjim su tjednima ponovno porasle i opet premašile 6 %.
Svijet
SEVERE WEATHER / Dolazi velika globalna promjena vremena: Bilježi se snažno zagrijavanje ispod površine oceana
U svijetu meteorologije u tijeku je velika promjena: višegodišnja La Niña slabi i postupno ustupa mjesto toplijoj fazi poznatoj kao El Niño. Najnovija mjerenja oceana pokazuju snažno zagrijavanje ispod površine tropskog Pacifika, što upućuje na razvoj novog klimatskog događaja koji bi do kraja 2026. mogao prerasti i u takozvani Super El Niño.
Razvoj novog sustava potiču snažni udari zapadnih vjetrova i veliki oceanski Kelvinov val koji se trenutačno probija prema površini u istočnom dijelu Pacifika. Takvo zagrijavanje oceana može znatno promijeniti položaj globalne mlazne struje i pokrenuti niz promjena u vremenskim obrascima u Sjevernoj Americi, Europi i drugim dijelovima svijeta, prenosi Severe Weather Europe.
ENSO, odnosno El Niño – južna oscilacija, označava klimatski sustav u ekvatorijalnom Pacifiku koji se svakih jedne do tri godine izmjenjuje između hladne i tople faze. Promjene temperature oceana u tom području snažno utječu na globalne vremenske prilike i služe kao važan pokazatelj promjena u cijelom klimatskom sustavu.
Hladna faza tog ciklusa naziva se La Niña, dok je El Niño njegova topla faza. Svaka od njih utječe na složene procese između oceana i atmosfere, a posljedice tih promjena postupno se prenose na globalnu cirkulaciju zraka i vremenske prilike diljem planeta.
Pojedina faza najčešće se razvija između kasnog ljeta i rane jeseni te traje do sljedećeg ljeta, iako neki događaji mogu potrajati i do dvije godine. U rijetkim slučajevima mogu biti iznimno snažni, kada se govori o Super El Niñu.
Promjene između faza pokreću tropski pasati, stalni vjetrovi koji pušu prema ekvatoru. Kada se ti istočni vjetrovi pojačaju, guraju toplu površinsku vodu s istoka prema zapadu. Time se omogućuje izbijanje hladnije vode iz dubine na površinu, proces poznat kao uzlazno strujanje ili upwelling, što označava početak La Niñe.
Ako pasati oslabe ili promijene smjer, toplija voda počinje se zadržavati na površini oceana i tada nastaje El Niño. Upravo su nedavni udari zapadnih vjetrova oslabili hladnu anomaliju La Niñe, a novi koji se očekuju dodatno potiču razvoj toplog događaja.
Analize pokazuju da je posljednjih tjedana došlo do neuobičajeno snažnog prodora zapadnih vjetrova iznad Pacifika, a prognoze upućuju na nastavak tog trenda. Takvi uvjeti dodatno “pune” ocean energijom potrebnom za razvoj El Niña. Promjene su već vidljive i na temperaturi površine mora: La Niña je dosegnula vrhunac u prosincu, a potom je brzo počela slabjeti, dok se toplije anomalije šire s obje strane Pacifika.
Iako u oceanu još postoje manja područja hladnije vode, prosječna temperatura u ključnoj ENSO regiji već je iznad normale. Najizraženije zagrijavanje trenutačno je u istočnom Pacifiku, gdje su temperature lokalno i do dva stupnja više od prosjeka.
Ključni procesi odvijaju se duboko ispod površine oceana. Na zapadnom Pacifiku, na dubini između 100 i 250 metara, formirao se veliki rezervoar tople vode. Riječ je o fenomenu poznatom kao oceanski Kelvinov val, koji se kreće prema istoku i postupno potiskuje hladnu vodu ispod površine, a zatim izlazi na površinu kao toplinska anomalija.
Super El Niño razlikuje se od uobičajenog
Dugoročne prognoze upućuju na brzi razvoj novog El Niña. Klimatski modeli još se razilaze u procjenama njegove snage – od slabijeg događaja do mogućeg Super El Niña – što je uobičajeno u ovoj fazi prognoziranja. Ipak, sve je više pokazatelja koji sugeriraju da bi događaj mogao biti snažan.
Kombinirane prognoze više klimatskih modela pokazuju brz prijelaz prema toploj fazi. U najvišem rasponu scenarija raste i mogućnost razvoja Super El Niña, što podrazumijeva da bi sezonska temperatura površine oceana bila najmanje dva stupnja iznad prosjeka.
Sličan scenarij nazire se i u prognozama američke meteorološke agencije NOAA, koja procjenjuje da bi se El Niño mogao razviti već do ljeta, a vrhunac dosegnuti tijekom zime 2026./2027. godine. To znači da bi njegov najveći utjecaj na vremenske prilike bio upravo u toj zimskoj sezoni. I najnovije projekcije europskog modela ECMWF za rujan pokazuju izraženu toplu anomaliju u Pacifiku, tipičnu za snažnije epizode El Niña.
Super El Niño razlikuje se od uobičajenog po znatno jačem zagrijavanju Pacifika, što može snažnije utjecati na globalne vremenske obrasce. Posljedica mogu biti izraženiji ekstremi poput velikih poplava, dugotrajnih suša ili promijenjenih putanja olujnih sustava.
Iako će za konačnu procjenu njegove snage trebati još vremena i novih prognoza, već sada je jasno da bi 2026. godina mogla donijeti značajne promjene u globalnim vremenskim obrascima.
Očekuje se da će se El Niño formirati tijekom ljeta, no njegovi učinci obično se ne pojavljuju odmah. Unatoč tome, zbog brzine razvoja moguće je da će atmosfera već ranije početi pokazivati tipične obrasce povezane s tim fenomenom.
Analize prijašnjih godina u kojima je prijelaz iz La Niñe u El Niño bio brz pokazuju da se tada često formiraju područja niskog tlaka iznad istočnog dijela SAD-a i Kanade te zapadne Europe.
Slični trendovi naznačeni su i za Europu
Takav raspored tlaka zraka obično donosi normalne ili nešto niže ljetne temperature na sjeveru i istoku SAD-a te u zapadnoj Europi. Zanimljivo je da najnovije dugoročne prognoze za ljeto 2026. pokazuju vrlo sličan obrazac, s područjem nižeg tlaka predviđenim iznad istočne Kanade i područja Azora.
Temperaturne projekcije također su u skladu s takvim scenarijem. Za sjeveroistok SAD-a i velik dio istočne Kanade očekuju se temperature oko prosjeka, dok bi sjeverozapad i jug SAD-a mogli imati toplije vrijeme od uobičajenog.
Slični trendovi naznačeni su i za Europu. Prognoze upućuju na iznadprosječne temperature u središnjem i sjevernom dijelu kontinenta, dok bi zapadna Europa mogla imati temperature bliže prosječnim vrijednostima.
Najizraženiji utjecaj El Niña obično se osjeti tijekom zime. U Sjevernoj Americi tada se često razvija snažno i postojano područje niskog tlaka nad sjevernim Pacifikom. Takav sustav pomiče polarnu mlaznu struju prema sjeveru, što donosi toplije vrijeme sjevernim dijelovima SAD-a i zapadnoj Kanadi.
Istodobno jača južna, pacifička mlazna struja, koja donosi više oluja, obilnije oborine i hladnije vrijeme južnim dijelovima SAD-a.
Analize prošlih zima sličnih uvjeta pokazuju da su temperature u Kanadi i sjevernim dijelovima SAD-a često bile iznad prosjeka, dok su zapad, jug i istok SAD-a bilježili hladnije razdoblje. El Niño pritom značajno mijenja i raspored snježnih padalina.
U takvim godinama obično se bilježi manje snijega na sjeveru i srednjem zapadu SAD-a, dok ga više ima u središnjim i južnim dijelovima te na istoku i sjeveroistoku zemlje jer se putanje oluja pomiču prema jugu.
Europa također osjeća posljedice El Niña, iako su one obično slabije i ovise o rasporedu tlaka zraka nad sjevernim Atlantikom.
Analize sličnih godina pokazuju sklonost hladnijim zimama u sjevernom dijelu kontinenta, koje se povremeno mogu proširiti i prema zapadnoj te središnjoj Europi. Utjecaj na europske vremenske prilike, međutim, nije izravan, već dolazi kao posljedica globalnih promjena u atmosferskoj cirkulaciji koje pokreće El Niño.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije(NE)RADNE NEDJELJE / Danas su u Zadru otvorene sljedeće trgovine…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije(FOTO) Gastro priča Evolution Next Levela: „Pijat na pijaci” oživio zadarsku tržnicu, a Panel o hrani pokazao zašto je lokalno nezamjenjivo
-
Sport3 dana prije(FOTOGALERIJA) BK POSEDARJE / Mladi natjecatelji četvrtu godinu za redom prvaci Dalmacije
-
Sport3 dana prijeEVOLUTION NEXT LEVEL / Sigurdsson i sportski lideri o disciplini, stavu i uspjehu






