Svijet
Apple predstavio čak tri nova iPhonea

Došlo je vrijeme za novi iPhone. Točnije, za tri nova iPhonea i novu generaciju Apple Watcha.
Na događaju u Cupertinu u Kaliforniji, Apple je predstavio nove proizvode za 2018. i 2019., a kao što smo već imali prilike doznati (naravno, informacije su ponovno procurile prije vremena), radi se o tri nova pametna telefona nove generacije: iPhone XS, iPhone XS Max i iPhone XR.
Posljednji u nizu je ujedno i najzanimljiviji jer je riječ o jeftinijem uređaju koji za razliku od ostalih nema OLED već LCD tehnologiju.
U isto vrijeme, nitko nije ni trebao očekivati revoluciju jer ovo je takozvana “S godina” ili godina kada Apple po dobrom starom običaju objavljuje tek nešto naprednije modele od onih postojećih.
Event je započeo uobičajenim govorom Tima Cooka koji se raspričao o Appleovim trgovinama i najavio kako očekuju da prijeđu granicu od dvije milijarde prodanih uređaja.
Govorancije nisu trajale dugo i Tim se odmah prebacio na najavu Apple Watcha.
Uglavnom, nova generacija je, kao što poručuju iz Applea, potpuno nova priča. Doduše, iako izgleda bolje, činjenica je da je jedina vidljiva razlika to što je i sat preuzeo trendove pametnih telefona pa sada ekran ide od ruba do ruba (30 posto veći) i zakrivljen je na rubovima.
Sat je tanji, digitalna kruna ima haptički feedback, a stražnji dio je izrađen od crne keramike i kristala safira.
Sat pokreće novi S4 čip s moćnim novim dvojezgrenim 64-bitnim procesorom i novim GPU-om. Ukratko, dva puta je brži od treće generacije.
Na binu je izašao i doktor Ivor J. Benjamin kako bi ispričao ponešto o tome koliko je ovaj sat koristan i u kontekstu brige za zdravlje korisnika. Naravno, radi se o EKG-u koji je dostupan pritiskom na krunu.
U nastavku možete pogledati sve specifikacije, a iz Applea nas uvjeravaju da nova generacija ima i jednako jaku bateriju koja unatoč svim novotarijama ima 18 sati rada.
Četvrta generacija dostupna je za narudžbe od petka, na određenim tržištima je dostupna od 21. rujna, a cijena se kreće od 400 dolara (ili 500 dolara) s tim da treća generacija pada na 280 dolara.
Došlo je vrijeme i za ono što svi čekaju – novi iPhone XS (čita se “deset S” iako neki u šali kažu da se s obzirom na cijenu čita “excess”).
Kao što je Tim Cook rekao svaki put kad se pojavio na bini, “ovo je najbolji iPhone koji je Apple napravio”.
Prva stvar koju možemo vidjeti jest da iPhone XS ima zaslon koji je velik kao i stariji Plus modeli, a veći, iPhone XS Max, ima dosad najveći zaslon i radi se o OLED tehnologiji.
iPhone XS još je otporniji na vodu (IP68), podržava Dolby Vision i HDR10.
Drugim riječima, ako ste željeli bolju inačicu prošlogodišnje desetke, imate je prilike nabaviti i u većoj verziji.
Nakon što su ih malo ispljuvali zbog prošlogodišnjeg FACE ID-ja, ove godine ponovno tvrde da se radi o bržem i sigurnijem sustavu zaštite.
Zanimljiv detalj je i Appleov pomak po pitanju kapaciteta jer novi će uređaji imati do 512 gigabajta, a pola terabajta je upravo ono što je nasušno potrebno u današnje vrijeme, posebno u slučaju Applea koji uporno odbija koketirati s vanjskom memorijom.
Novi iPhone ima 60 posto veći dinamički raspon boja nego prošlogodišnji “najbolji iPhone ikad”.
Ovo je ujedno i najveći displej koji je iPhone imao (458ppi, 2688 x 1242, 3m piksela).
Poseban su naglasak stavili na stereo zvuk koji je dosad bio nezamisliv na uređaju i ambiciozno tvrde da ćete zvuk radije slušati bez slušalica.
Tu je i novi A12 bionički čip koji je 50 posto brži, a radi se i o prvom 7nm čipu u industriji. Ima 6,9 milijardi tranzistora, četverojezgreni GPU, šestojezgreni procesor, a ako vam je to sve pomalo zbunjujuće, možda će vas impresionirati podatak da A12 odrađuje pet bilijuna operacija u sekundi.
Za one neimpresionirane, ovo je brz mobitel, a to su dokazali i igrajući novi Elder Scrolls, igru kakvu biste inače igrali samo na jačim konzolama.
Naravno, kao što ste vjerojatno i pretpostavili, i kamera je puno bolja. U nastavku možete vidjeti specifikacije kamere koja je nešto bolja iako je pitanje kakva će kamera biti u usporedbi s Pixelom ili Huaweijem koji su redovito najveći kamen spoticanja.
Jedna velika novost je i podrška za dvije kartice, što je potez vrijedan pohvale. Debelo kasne za konkurencijom, ali ovo je odličan potez.
Uslijedio je i monolog o tome koliko je Apple ekološki osviješten i kako će reciklirati stare uređaje. Međutim, ono što zanima većinu je konačni pregled specifikacija.
Što se baterije tiče, pomak je gotovo zanemariv (pola sata više rada za XS i sat i pol za XS Max). Vjerujemo da je ovo ogromna stvar za ekipu koja radi na tehnologiji i objektivno jest, ali realno, pola sata i nije pretjerano impresivna brojka.
Kao što smo i znali, treći uređaj je iPhone XR ili “iPhone XS za sirotinju”. Naravno, ovo posljednje trebate uzeti s rezervom jer uređaj je i dalje skup, ali jeftiniji od ostalih. On za razliku od ostalih nema OLED već LCD zaslon, ali radi se o True Retina zaslonu koji je daleko bolji od prijašnjih. Isto tako, ima i veći zaslon od 8 Plus iako je riječ o manjem uređaju, ali zbog ekrana koji ide od ruba do ruba, zaslon je veći.
Jednostavnije rečeno, ovo je ovogodišnji iPhone 8 Plus i vjerujemo da će oduševiti kupce koji žele novi iPhone, a ipak nisu spremni izdvojiti maksimalan iznos za iPhone XS Max. Na papiru je po svemu bolji od 8 Plus, a ne kaska previše ni za XS i XS Max, izuzmemo li AMOLED i daleko bolju kameru prva dva uređaja.
Specifikacije su više manje iste, ali dolazi u više boja i s manje memorije (maksimalno 256 GB).
A sad ono najvažnije – cijena.
iPhone XR – od 749 dolara (jeftinije nego iPhone 8 Plus)
iPhone XS – od 1000 dolara
iPhone XS Max – 1100 dolara
A kad stižu u Hrvatsku? Nećete dugo čekati, dolaze 28. rujna.
Dakle, da rezimiramo.
Apple je predstavio Apple Watch Series 4, iPhone XS, iPhone XS Max i iPhone XR.
iPhone XS (od 1000 dolara) i XS Max (od 1100 dolara) imaju izuzetno otporno staklo, poboljšanu otpornost na prašinu i vodu (do pola sata pod vodom, slanom vodom, u sokovima i pivu).
Manji XS model iPhonea ima 5,8-inčni OLED, a XS Max 6,5 inčni ekran što ga čini najvećim iPhoneom ikad.
Sigurniji su, nema više tipke home, imaju bolje zvučnike (a i snimaju stereo zvuk), više memorije (obje verzije imaju maksimalnu 512 GB memorije), imaju podršku za dvije SIM kartice, baterije su jače od prethodnika (pola sata više za XS i sat i pol za XS Max), a “ispod haube” imaju dosad najjači procesor A12 Bionic (50 posto brži).
iPhone XR je jeftinija varijanta prethodnih uređaja (750 dolara), ali dovoljno je reći da je i dalje bolji od prošlogodišnjeg 8 Plus i u rangu je desetke, ali sa slabijim, no poboljšanim LCD “Liquid Retina” zaslonom
Fizički je manji od 8 Plus, ali ima veći 6,1 inčni zaslon i dolazi u više boja (bijela, crna, crvena, žuta, koraljna itd.) i nije izrađen od stakla, već aluminija i stakla što ga čini otpornijim, ali ne i toliko vizualno atraktivnim.
Ima samo jednu kameru, maksimalnu memoriju od 256GB, ali ima Face ID (što, primjerice, 8 Plus nije imao) i kvalitetnu bateriju koja može raditi sat i pol dulje od prošlogodišnjeg 8 Plus modela.
iPhone XS i XS Max u Hrvatskoj možete naručiti već 21., a stižu 28. rujna, dok ćemo narudžbe XR-a pričekati do 19. listopada, a uređaji stižu tjedan dana kasnije.
https://youtu.be/9m_K2Yg7wGQ
Svijet
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Svijet
Sredozemno more postalo poput “toplica”: Izmjerena rekordna temperatura
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Svijet
PRVE PROGNOZE ZA ZIMU / Pred Europom je velika promjena vremena
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.




