Hrvatska
Josipović: U tijeku je čišćenje zemlje od korupcije

Napredovanje Hrvatske i Srbije prema članstvu u EU posebno pozitivno djeluje kada se radi o BiH, rekao je Ivo Josipović.
Ubrzana integracija Srbije, kao i ostalih zemalja regije, u interesu je Hrvatske jer to Bruxellesu šalje poruku o solidarnosti regije, kazao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović za beogradski list ‘Blic’.
U razgovoru za ‘Blic’ Josipović ističe kako je, imajući na umu koliko važnu ulogu u stabilnosti i integriranosti BiH imaju bosanski Srbi i koliko su oni važni i u smislu nacionalnog interesa Srbije, teško zamisliti zemlju koja bi više od Srbije mogla biti zainteresirana za što skoriju europeizaciju i članstvo BiH u EU.
‘Stoga, kada se radi o europskoj budućnosti i Hrvatske i Srbije, uvijek imam na umu naše zajedničko trostrano europsko partnerstvo s BiH’, ističe hrvatski predsjednik, izražavajući očekivanje da će Hrvatska već iduće godine zatvoriti sva poglavlja u pristupnim pregovorima s EU, što bi joj otvorilo put da do 2013. postane punopravna članica Unije.
Josipović je podsjetio da je hrvatska premijerka Jadranka Kosor Srbiji dala prijevode zajedničke europske pravne stečevine, vrijedne oko šest milijuna eura, te istaknuo da je to samo tehnička pomoć.
‘Ono što je ključno jest politička potpora, poruka zemljama EU da su u ovoj regiji zemlje solidarne u ambicijama ulaska u EU i da je uspjeh jedne od njih uspjeh za sve’, dodaje Josipović, te nastavlja da u Hrvatskoj prevladava mišljenje da je ubrzavanje integriranja Srbije, kao i ostalih susjeda, stvar i hrvatskog nacionalnog interesa, jer se, kako je rekao, svakim novim korakom bilo koje zemlje u okruženju prema EU, svakoj drugoj povećava i prostor stabilnosti, sigurnosti i slobodni ekonomski prostor u kojem se poslovni odnosi odvijaju pod istim uvjetima.
Upitan hoće li podnošenje hrvatskog odgovora Međunarodnom sudu pravde na protutužbu Srbije utjecati na šanse da dvije zemlje obostrano povuku tužbe, Josipović ocjenjuje kako je o tome rano govoriti te dodaje kako će o tome odlučiti dvije vlade.
‘No, mogu ponoviti ono što sam već rekao: ako bismo danas-sutra u različitim političkim okolnostima od onih koji su vladali kada su tužbe podignute kroz otvoren dijalog uklonili razloge koji su doveli to podizanja tih tužbi, onda bismo to mogli riješiti i dogovorom. Pri tom, baš kao i predsjednik Tadić, uvijek ističem da zločinci moraju biti izvedeni pred lice pravde i kažnjeni’, kaže hrvatski predsjednik.
‘Vjerujem da smo između Srbije i Hrvatske završili s fazom odnosa koja je zahtjevala velike simboličke geste. Danas ostaju realni izazovi: utvrđivanje sudbine nestalih, konačni povratak i zbrinjavanje izbjeglica, te utvrđivanje granice. Kada se radi o izazovima budućnosti, to je izazov intenziviranja ekonomske suradnje’, kaže Josipović.
Na tvrdnju novinara kako organizacija Amnesty International kaže da u Hrvatskoj nedostaje političke volje za procesuiranje ratnih zločina nad Srbima, Josipović kaže kako je politička volja visoka, zakoni adekvatni, a kvalitet suđenja i broja procesa u stalnom poboljšanju.
Najvažnija je, dodao je, činjenica da je danas u Hrvatskoj široko prihvaćeno stajalište da je zločin zločin, bez obzira na to tko ga je počinio. Upitan je li optužnica protiv bivšeg premijera Ive Sanadera početak čišćenja regije od korupcije, Josipović kaže kako je u Hrvatskoj u tijeku čišćenje zemlje od korupcije i da neke istrage ukazuju na to da se ‘kraci te hobotnice’ pružaju i prema inozemstvu, i to ne prema regiji.
‘Ako bi se naše čišćenje prelilo u regiju, siguran sam da bi to bilo dobro i za nas, baš kao što bi jedna od korupcije očišćena Hrvatska reducirala prisutnost koruptivnih praksi u međusobnim odnosima ekonomskih subjekata koji surađuju unutar regije. Korupcija slabi državu i izjeda bogatstvo naroda i građana i kao takvu nijedna vlast ne bi je smjela tolerirati, a kamoli prakticirati’, zaključuje predsjednik Hrvatske.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




