Tech
BSA – ponovo problem s narodom

Jučer je na adresu domaćih redakcija stigao ekspresno sročen komentar iz BSA – interesne udruge koju sačinjavaju neki od velikih proizvođača softvera, a koja se predstavlja kao zaštitnica intelektualnog vlasništva općenito. Za razliku od njihovih uobičajenih priopćenja koja se uglavnom bave praćenjem stupnja piratstva u svijetu i kod nas, te navodnim izračunima ekonomskih gubitaka koje to uzrokuje globalnoj ekonomiji, ovo se bavi odlukom Europarlamenta da odbaci međunarodni trgovinski sporazum poznat po kratici ACTA.
Neobičan je ton i nastup ovoga priopćenja u kojem je BSA samo jedna od potpisnica, pa se tako kao pošiljatelji navode „predstavnici europske proizvodne i kreativne industrije“.
Sadržajno je to smiješno na više razina jer nam nije poznata „neproizvodna industrija“, pa čak nismo čuli niti za neku industriju koja nije kreativna, odnosno nešto ne stvara. Čini se da ovakvi pleonazmi imaju za cilj stvoriti dojam kod primatelja da su neki tamo kreativci ugroženi mišljenjem nekih koji bi kreativnost zatrli, a to rade odbijanjem jednog od najproblematičnijih međunarodnih sporazuma ikada predloženih.
Ima još zanimljivih formulacija koje kao da su namjerno složene tako da izazovu krive zaključke kod čitatelja priopćenja. Tako nam kažu da postoji „koalicija od preko 130 organizacija koje podupiru ACTA-u“. S obzirom da u Europi i svijetu postoje doslovce stotine tisuća i milijuni raznih organizacija, podatak od njih 130 koje podupiru ovaj sporazum, iako bi trebao djelovati impresivno, to ni najmanje nije. Dapače, djeluje dosta jadno.
Također, postoji samo jedna organizacija koja je zadužena za prihvaćanje takvih ugovora u EU, a to je Europarlament, a kojega, pak, sačinjavaju na izborima odabrani predstavnici europskih naroda. U priopćenju se ne navodi da li su članovi neke od tih 130 organizacija birani na bilo kakav način u skladu s općedemokratskim načelima, ali s obzirom da se radi o industrijskim interesnim udrugama – sumnjamo.
Još jedna „zgodna“ formulacija nam je zapala za oko, a ona glasi: „Dok pozdravljamo napore Parlamenta da se vidi njegovo razumijevanje za javne interese, organizacije koje predstavljaju sektore koji zapošljavaju preko 120 milijuna radnika u Europi pozivali su na usvajanje ACTA-e“, kaže Jeffrey P. Hardy, direktor Međunarodne trgovinske komore i njene inicijative pod naslovom Poslovni koraci obustavljanja krivotvorenja i piratstva (ICC-BASCAP).
Jeffrey Hardy, usput, živi na Floridi u SAD-u i nije državljanin niti jedne zemlje članice EU. Što se tiče podatka o „sektorima koji zapošljavaju preko 120 milijuna radnika u Europi“, ovo je poseban primjer izvlačenja golemih brojki iza kojih ništa ne stoji.
Naime, potpisnici ovog priopćenja ne govore u ime 120 milijuna zaposlenih. Dapače, za njih čak niti ne radi 120 milijuna ljudi. Umjesto toga, oni dolaze iz sektora u kojem radi (kažu oni) 120 milijuna zaposlenih, ali ovo priopćenje, naravno, nisu potpisale tvrtke u narečenom „sektoru“, već samo šefovi 130 udruga koje bi ovakvom formulacijom htjele sebe predstaviti kao glasnogovornike 120 milijuna ljudi.
Odbacivanje ACTA-e nije bilo neočekivano. U rijetko masovnoj globalnoj peticiji za odbacivanje sporazuma našlo se više milijuna potpisa, te su brojne međunarodne organizacije (EFF, FFII, KEI, EDR…) i poznati aktivisti s raznih područja djelovanja uporno upozoravali na nedemokratsku tajnovitu proceduru koja je prethodila donošenju sporazuma, te odredbama koje nemaju mnogo sa zaštitom intelektualnog vlasništva. Umjesto toga, ispostavilo se da imaju veze s prijetnjom osnovnim ljudskim pravima, mogu dovesti do kriminalizacije generičkih lijekova, pravni doseg sporazuma je problematičan te brojne druge zamjerke.
Usprkos gorljivoj podršci koju je sporazumu dao hrvatski predsjednik, bilo je jasno da će ovaj teško biti prihvaćen u EU, a u svibnju je Neelie Kroes, povjerenica EU za digitalna pitanja rekla da je ACTA za EU „mrtva“.
Priopćenja BSA i drugih interesnih lobističkih udruga koje posve zaobilaze demokratske institucije i standarde, a koji bi htjeli sebe predstaviti kao zastupnike interesa ljudi koji im nisu dali nikakav mandat da ih ove udruge predstavljaju, stavlja veliku sumnju na društvenu korisnost tih istih udruga.
U konkretnom slučaju BSA, prva je u fokus došla njihova davna metodologija izračuna ekonomskih gubitaka zbog piratstva, prvenstveno njihove projekcije gubitaka radnih mjesta i gubitaka BDP-a.
Za ove studije se ispostavilo da se uopće ne radi o egzaktnim ekonomskim izračunima već nagađanjima i pretpostavkama koje nemaju nikakvu realnu osnovu i za koje je čak i The Economist u članku „BSA or just BS?“ (BS ovdje stoji za bullshit, za one koji nisu shvatili) napisao da su „apsurdne“, a na ZDNetu su njihovu ekonomsku metodologiju opisali pogrešnom u toj mjeri „da bi studenta prve godine statistike dovela u velike neprilike“.
BSA je u međuvremenu zbog kritika metodologije posustala s davanjem projekcija ekonomskih gubitaka zbog piratstva, ali se brojke, iza kojih ne stoji bilo kakva realna podloga, nego su tu sada samo kao „shock-value“, ponovo izvlače na način kakav nema veze s informiranjem javnosti. Radi se o marketinškoj kampanji koja pokušava oblikovati mišljenje u skladu sa željama dijela industrije, a koje je, na žalost, posve u suprotnosti s mišljenjem ogromne većine stanovnika EU, pa čak i čitavog svijeta.
Ispada da je ponovo narod problem, a ne odredbe prijedloga zakona. Kad god se netko uhvati da tako razmišlja, treba si opaliti vritnjak da dođe sebi.
Tech
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
Vodeća developerska i AI konferencija u Europi – Infobip Shift 2026 održava se od 13. do 15. rujna.
Infobip Shift 2026 ponovno na Višnjiku okuplja developere i inženjere iz cijeloga svijeta. Središnje teme su razvoj vrhunskih tehnoloških platformi, razvoj karijera u tehnološkoj industriji i primjena AI alata, a ovogodišnje izdanje dovodi neke od najuspješnijih europskih i svjetskih tehnoloških kompanija kao što je Nvidia.

Vrhunski stručnjaci i predstavnici ovih predvodnika globalne tech scene podijelit će iskustvo rada na nekim od najkompleksnijih tehnoloških sustava na svijetu, a posjetitelji će iz prve ruke imati prilike čuti sve o izazovima skaliranja i pametnim produkcijskim rješenjima. Očekuje ih bogat program na nekoliko pozornica, kao i brojni paneli, radionice i predavanja. Uz predvodnike industrije kao što su Katie Gamanji (Apple) i Igor Dmochowski (Nvidia), svoja će iskustva podijeliti i Sven Peters, Bette Lyon Delsordo, Nico Martin i brojna druga zvučna imena. Više informaciji.

“Najveća developerska konferencija i ove godine naš grad pozicionira kao privremenu tech prijestolnicu regije. Programeri, osnivači, tehnološki entuzijasti i programeri iz cijeloga svijeta tri su dana u Zadru, i između ostaloga, razgovaraju o tome na koji način AI mijenja našu radnu i životnu okolinu.“, istaknuo je gradonačelnik Erlić.
Na Infobip Shift konferenciji očekuje se više od 5.000 sudionika, a uz Shift se ove godine održava Scale 2.0, startup natjecanje na kojem će finalisti svoje ideje predstaviti domaćoj i međunarodnoj tech zajednici.


Tech
FOTOGALERIJA / U Zadru i Kukljici održan Robot-dron demo konvoj, pažnju najmlađih privukao robotski pas
U Zadru i Kukljici jučer je održan Robot-dron demo konvoj, jedinstveni tehnološko-znanstveni događaj s demonstracijom naprednih autonomnih robotskih sustava u stvarnim uvjetima pomorskog okruženja. Događaj je organiziran u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026: Robot Technologies and Applications (RTA), koje je održano na Sveučilištu u Zadru. U okviru konvoja predstavljena su i u stvarnim uvjetima demonstrirana suvremena rješenja podvodne, zračne i kopnene robotike, autonomnih sustava te umjetne inteligencije.
U prostorima Jedriličarskog kluba Uskok uvodno su predstavljeni projekt „MARBLE – Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama za održivo plavo gospodarstvo” i „MULTI-STEM – promocija STEM-a multidisciplinarnim pristupom”, kojima je fokus na razvoju podvodne robotike u Hrvatskoj te privlačenju mladih STEM tehnologijama. Akademik Karolj Skala prigodno je pripremio videozapis u povodu 30. godišnjice Sveučilišne regate ELMAR.
Središnji dio odvijao se nakon dolaska konvoja u Kukljicu, gdje su okupljenima prikazani rad humanoidnih robota Jože i Tonke, robotskog psa te različitih dronova i letjelica kojima je cilj istraživanje mora i podmorja, bilo da se radi o uzorkovanjima, detektiranju vrulja, snimanju kamerama za blisku fotogrametriju, batimetriju… Naravno, najviše pažnje privukli su Joža i Tonka, koji su komunicirali s posjetiteljima i otplesali valcer, kao i robotski pas koji se igrao s djecom.
Poseban dio bila je javna tribina posvećena viziji razvoja robotike i umjetne inteligencije, njihovom utjecaju na gospodarstvo i svakodnevni život te širim promjenama koje donose u oblikovanju budućeg društva, na kojoj su uz novinare i uzvanike sudjelovali rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, profesor emeritus Karolj Skala, prof. dr. sc. Stjepan Bogdan (FER), pročelnik Odjela za mehatroniku i robotiku Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Valčić, prof. Zorislav Šojat (IRB), dr. Katarina Đurić, predsjednik Uprave Infodoma i Udruge pametnih industrija Slavko Vidović, inovator i poduzetnik Željko Goja te menadžer Tadej Slapnik. Moderirao ju je dr. Ernest Vlačić.
– Umjetna inteligencija pruža velike mogućnosti i omogućuje nešto što je bilo nezamislivo, ali postoji velika opasnost da kliznemo u zonu komfora i užitka s mišlju da će nas potpuno zamijeniti tehnološka dostignuća. Ona je izvrstan alat koji može otvarati neslućene prostore, ali treba je sagledavati s oprezom. Važno je da se od najranijih susreta učenici ne plaše umjetnom inteligencijom, već da ih se uputi u razborito korištenje, istaknuo je rektor Faričić.
Dr. Šojat istaknuo je kako velikim oslanjanjem na umjetnu inteligenciju nećemo povećati svoju, ing, Goja potaknuo je mlade da se uključe u suvremene trendove i pripreme za budućnost koja će biti dosta drugačija, dok je dr. Valčić izrazio zabrinutost oko zloporabe robotskih sustava u ne baš plemenite svrhe.
– Tehnologije su se do sada razvijale na način da ih je naš mozak mogao apsolvirati, ovu ne može. Ona se razvija sve brže i sve je manje vremena da nešto poduzmemo. Mladima ostavljamo nešto što im je zanimljivo, ali ne znam je li to nešto dobro, istaknuo je dr. Bogdan.
Dok je inteligencija bila u računalu, još je sve bilo pod kontrolom, no izlaskom u robote i stvaranjem fizičke ili anorganske inteligencije konkurirat će ljudima u brojnim poslovima. Unatoč svim izazovima, istraživanja i razvoj će se nastaviti, u čemu uz dobro promišljanje priliku mogu tražiti i male zemlje poput Hrvatske.
Tech
FOTO / Tonka danas na Sveučilištu, sutra pomoć u vašem domu: za deset godina svako domaćinstvo imat će robota!
U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026 sinoć je održana interaktivna demonstracija „Humanoidni roboti – od hoda do plesa”. Sudionici su imali priliku izbliza vidjeti roboticu Tonku, humanoidnog robota proizvedenog u Kini i baziranog na platformi Unitree G1, kojeg je nadogradila i za hrvatske prilike prilagodila slovenska tvrtka Vandri Robotics.
Ono što su vidjeli mnogima je promijenilo percepciju o robotima: nakon intervjua koji je dala televizijskoj postaji, odgovarajući na postavljena pitanja izvrsnim vokabularom, prikazala je i svoje fizičke vještine, posebno ples koji se u trenucima pretvarao u kung-fu. Sve su to promatrali Mali programeri iz Travnika, učenici Strukovne škole Vice Vlatkovića, sudionici skupa, ali i mali budući robotičari koji su iz Svečane dvorane izašli puni dojmova.
O lokomociji robota i tehnološkim izazovima govorili su akademik Karolj Skala i direktor Vandri Roboticsa Tadej Slapnik. Istaknuto je kako su primjene humanoidnih robota u sinergiji s umjetnom inteligencijom neslućene, bilo da se radi o hotelskim recepcijama, trgovinama u kojima mogu kupcima pronalaziti proizvode i davati informacije o akcijama, bolnicama i javnim uredima gdje mogu usmjeravati posjetitelje i rasteretiti zaposlenike…
– Fizička inteligencija je sposobnost strojeva i robota da percipiraju fizičko okruženje, razumiju ga i samostalno djeluju unutar njega putem umjetne inteligencije, odnosno kombinacijom naprednih algoritama strojnog učenja, senzorskih sustava poput LiDAR-a, kamera i zvuka te robotske mehanike, što im omogućuje da u stvarnom vremenu vide, čuju i osjete svoje okruženje, prepoznaju obrasce, donose odluke, fizički izvršavaju zadatke i prilagođavaju se nepredvidivim situacijama, slično kao ljudi. Često me pitaju kad ćemo imati robota koji će nam pomoći nešto kod kuće, da malo popegla robu i odradi kućanske poslove. Trebat će nam godinu-dvije da ovi roboti to budu u stanju napraviti, ali prije toga počet će se koristiti u različitim područjima – istaknuo je Slapnik.
Tonka ima 50 elektromotora koji upravljaju zglobovima, a u svom sustavu ima oko 3.000 komponenti te šest neuralnih mreža koje njome upravljaju. Za demonstraciju kakva je priređena potreban je kompleksan sustav u koji je ugrađena i umjetna inteligencija.
– Ne znamo točno što nas čeka u budućnosti, ali smo sigurni da će se s vremenom roboti vezati uz sve više aktivnosti. Nitko prije 15 godina nije mislio da će svatko u džepu imati računalo i internet. Za možda jedno desetljeće svako domaćinstvo imat će barem jednog robota, obiteljski krug će se mijenjati, proširivati, poslovi će se drugačije odvijati i cijeli život će nam se promijeniti – prognozirao je akademik Skala.




