Hrvatska
35 GODINA OD KATASTROFE Hrvati i danas umiru od raka zbog jakog zračenja iz Černobila?
Nekoliko godina nakon černobilske katastrofe uočili smo kod nas povećan broj karcinoma štitnjače i dojke te leukemija, rekao je dr. Andrija Hebrang za 24sata
Jedna od najvećih svjetskih katastrofa prije 35 godina pogodila je svijet. Eksplozija u nuklearnoj elektrani Černobil je 1986. promijenila naše živote.
Točan broj ljudi koji su umrli u danima i godinama nakon nesreće nije poznat. UN je 2005. objavio izvješće o 4000 mrtvih od posljedica radijacije u Ukrajini, Rusiji i Bjelorusiji. Helikopteri su iznad reaktora ispuštali pijesak, olovo i ostale tvari za gušenje vatre i zaustavljanje radijacije.
Dok su vlasti u Černobilu pokušavale sanirati uništeni reaktor i zaustaviti širenje radijacije, cijela Europa uvela je mjere opreza. U Jugoslaviji je Savezni komitet za zdravlje također objavio da su analizama u beogradskom Institutu za nuklearne nauke “Boris Kidrič” utvrdili da je voda u gradskim vodovodima ispravna za piće te da ni rijeke u Hrvatskoj nisu kontaminirane.
Kako je situacija utjerala svima strah u kosti svjedoče i novine iz toga doba. Tako Večernji list u svibnju 1986. piše da su zbog novonastale situacije tržnice prazne, a prodavači su postali iznimno ljubazni kako bi privukli i ono malo kupaca što dolazi. Sve je to utjecalo i na cijene koje su drastično pale jer bi inače prodavači morali svu hranu baciti.
Najviše brige je bilo oko mlijeka pa je u prodavaonicama znalo nestati zaliha. Radile su se i analize povrća te je otkriveno da je salata iz zagrebačke okolice kontaminirana prije pranja, dok je dalmatinska salata bila ispravna.
Zagrebački Radio 101 je prvi u Jugoslaviji objavio informaciju o nuklearnoj katastrofi u Černobilu. Bilo je to 28. travnja, dva dana nakon katastrofe.
Alica Bauman je bila voditeljica Laboratorija za radioaktivnost biosfere Instituta za medicinska istraživanja u Zagrebu. Na austrijskom radiju čula je vijest o nesreći te potvrdila da su i mjerenja u Zagrebu pokazala znatna odstupanja. Informacije je, zahvaljujući kćeri koja je radila kao novinarka, objavila na Radiju 101 te upozorila građane da zatvore prozore i ne izlaze, jer je smatrala da treba zaštititi novorođenčad i malu djecu.
Nakon što je Alice Bauman objavila tu vijest, nazvali su je iz vrha tadašnjih vlasti i zaprijetili da će je staviti u zatvor jer je prekoračila svoja ovlasti. Ali vijest je već bila vani, u žiži javnosti, i shvatili su da bi njeno zatvaranje bilo kontraproduktivno. Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon, i to od akutnih bolesti ili od raka.
– Nekoliko godina nakon černobilske katastrofe uočili smo kod nas povećan broj karcinoma štitnjače i dojke te leukemija. I danas ljudi u Hrvatskoj obolijevaju od malignih bolesti zbog zračenja iz 1986. godine, ali je nemoguće dokazati da upravo u tome leži uzrok – rekao nam je prof. dr. Andrija Hebrang, koji je, kad je stigla vijest o Černobilu, bio specijalist radiolog u Kliničkoj bolnici Merkur.
Hrvatska
HALMED / Povlače se serije lijeka: Obratite se liječniku
HALMED je objavio obavijest o povlačenju serija lijeka Tazverik filmom obložene tablete 240×200 mg.
Tvrtka Oktal Pharma d.o.o., nositelj suglasnosti za izvanredni unos lijeka Tazverik filmom obložene tablete 240×200 mg, u suradnji s Agencijom za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) provodi povlačenje serija 3232421 i 3232413 navedenog lijeka, roka valjanosti do 31. svibnja 2028. godine i 31. kolovoza 2028. godine.
Povlačenje se provodi do razine pacijenata. U Republici Hrvatskoj ovaj lijek se primjenjivao kod nekoliko pacijenata koje je nositelj suglasnosti za izvanredni unos obavijestio o povlačenju putem bolničkih ljekarni koje su im izdale lijek. Pacijenti se trebaju obratiti svome liječniku radi promjene terapije.
Ovaj lijek nema odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj ni u Europskoj uniji te se, slijedom iskazane potrebe onkologa, za potrebe nužnih slučajeva pojedinačnog liječenja, nabavlja postupkom izvanrednog unosa temeljem odobrenja danog u Sjedinjenim Američkim Državama gdje je prošao provjere kakvoće, djelotvornosti i sigurnosti primjene.
Navedeni postupak povlačenja temelji se na novim podacima iz tekućeg ispitivanja faze Ib/III SYMPHONY-1 (procjena tazemetostata u kombinaciji s lenalidomidom i rituksimabom (R2) u folikularnom limfomu), prema kojima rizici mogu nadmašiti potencijalne koristi za pacijente u ovom terapijskom režimu. Navedeno kliničko ispitivanje provodi se u 15 zemalja svijeta uključujući neke članice Europske unije, međutim ne provodi se u Republici Hrvatskoj.
Podsjećamo da su zdravstveni radnici obvezni prijaviti HALMED-u svaku nuspojavu lijeka, kao i neispravnost u kakvoći lijeka. Pacijenti koji su razvili neku nuspojavu na lijek također mogu nuspojavu prijaviti izravno HALMED-u, uz preporuku da se za svaku nuspojavu koju zapaze obrate svom liječniku ili ljekarniku radi savjetovanja o načinu nastavka terapije, napisali su.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže ponovni ugriz zime: Obilna oborina, jak vjetar, osjetan pad temperature – moguć i snijeg
Danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima samo mjestimice u planinskim krajevima unutrašnjosti moguća je slaba kiša.
Serija ciklona sa Atlantika prolaze sjevernije od polja visokog tlaka anticiklone koje se proteže od Azorskih otoka do zapadnog Sibira, a naši krajevi se nalaze na južnom rubu te velike anticiklone. Dva ciklonalna vrtloga južno od polja visokog tlaka anticiklone zadržavaju se nad Egejskim i Crnim morem te pred zapadnom obalom Španjolske i Maroka. Nad našim krajevima osobito na istoku Balkanskog poluotoka dominantan je utjecaj crnomorske ciklone na vrijeme. U istočnoj visinskoj struji manje količine nestabilnog zraka uzrokuju povećanu naoblaku s mjestimičnom kišom.
Razvoj vremenske situacije idući tjedan obilježit će slabljenje anticiklonalnog polja nad Europom i prodor velike količine hladnog nestabilnog zraka sjevernih širina nad srednju i istočnu Europu, a do naših krajeva doći će krajem tjedna uz ponovni ugriz zime, obilnu oborinu, jake udare vjetra i osjetan pad temperature. U planinskim krajevima unutrašnjosti velika je vjerojatnost za snijeg uz formiranje snježnog pokrivača. Obaveza zimske opreme na vozilima je do 15 travnja, a prema izgledima vremena bit će potrebna krajem tjedna, a prema srednjoročnim prognozama numeričkih modela za prognozu vremena i u prvom tjednu travnja.
Danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima samo mjestimice u planinskim krajevima unutrašnjosti moguća je slaba kiša. Najviša dnevna temperatura u unutrašnjosti oko 14C, na moru uz jaku mjestimice i olujnu buru od 14 na sjevernom Jadranu do 18 na krajnjem jugu Dalmacije i otocima.
Sutra u ponedjeljak vrijeme slično današnjem, ali uz manje naoblake i više sunčanih razdoblja te malo toplije. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 2 do 5C, na Jadranu oko 10. Najviše dnevne u unutrašnjosti oko 17, na Jadranu od 15 na sjevernom dijelu do 19 na jugu Dalmacije. U unutrašnjosti će puhati slab sjeverac i sjeveroistočnjak, a na Jadranu će bura oslabjeti. Do četvrtka promjenljivo oblačno uz sunčana razdoblja i toplije.
Na Jadranu će u srijedu nakratko zapuhati jugo koje će prolazom hladne fronte u četvrtak uz grmljavinu i obilne oborine skrenuti na olujnu buru i tramuntanu. Ukratko sljedećih četiri dana malo toplije uz promjenljivu naoblaku, a od četvrtka ugriz zime.
Hrvatska
U utorak opet poskupljuje gorivo – ovo su moguće nove cijene
Od utorka vozače na benzinskim postajama očekuju nove cijene goriva.
Kako bi se ublažile posljedice krize, vlada je najavila da će ograničiti cijene goriva. Premijer Andrej Plenković najavio je nove mjere koje će se odnositi na iduća dva tjedna.
“Imamo sve podatke, no još se sve zbraja. Računa se i današnja situacija, pa da ne govorim sada koji cent gore ili dolje. Radi se o ozbiljnom rastu, nipošto zanemarivom. Cijena eurodizela porasla bi za 20 posto, benzina za gotovo 15 posto, a plavog dizela za skoro 30 posto”, rekao je Plenković.
Prema izračunima, bez vladinih mjera, kako RTL Danas doznaje litra eurosupera 95 od utorka bi poskupjela za 21 cent i stajala 1.71 euro. Cijena eurodizela bila bi viša za 31 cent i iznosila 1.86 eura po litri. Plavi dizel, čija je cijena sada ograničena na 89 centi, skočio bi za 31 cent, na 1.20 eura.
“Ne smijemo zaboraviti da smo na početku vjerojatno najveće energetske krize koju pamti naša generacija. Doslovno na samom početku”, rekao je Plenković, dodavši da se radi i na sigurnosti opskrbe.






