Connect with us

Svijet

Černobilski reaktor je opet aktivan. Kemičar: Situacija je jako neizvjesna

Objavljeno

-

Trideset i pet godina nakon što se u nuklearnoj elektrani u Černobilu u Ukrajini dogodila eksplozija i najteža nuklearna nesreća u povijesti, fisijska reakcija ponovno tinja u uranijskom gorivu zakopanom duboko u dvorani reaktora.

“To je poput žara na roštilju”, kaže Neil Hyatt, kemičar za nuklearne materijale sa Sveučilišta Sheffield u Velikoj Britaniji. Ukrajinski se znanstvenici trude utvrditi hoće li se reakcija sama ugasiti ili će biti potrebne izvanredne intervencije kako bi se spriječila nova nesreća, piše časopis Science.

Senzori pokazuju sve veći broj neutrona, što je signal fisije, koji struji iz jedne nepristupačne prostorije, izvijestio je prošlog tjedna tijekom rasprava o demontaži reaktora Anatolij Dorošenko iz Instituta za sigurnosne probleme nuklearnih elektrana (ISPNPP) u Kijevu u Ukrajini.

“Ne možemo isključiti mogućnost nezgode”

“Mnogo je neizvjesnosti, ali ne možemo isključiti mogućnost nezgode. Broj neutrona polako raste”, kaže Maksim Saveljev iz ISPNPP-a, sugerirajući da stručnjaci imaju još nekoliko godina smisliti kako ugušiti prijetnju. Bilo koje rješenje pomno će pratiti i stručnjaci iz Japana, koji se još nosi s posljedicama nuklearne katastrofe prije 10 godina u Fukušimi, napominje Hyatt i dodaje da se radi o opasnostima sličnih razmjera.

Bauk samoodržive fisije u ruševinama nuklearne elektrane odavno se nadvio nad Černobil. Kad se 26. travnja 1986. godine dio jezgre reaktora broj četiri otopio, štapovi uranijskog goriva, njihova obloga od cirkonija, kontrolne grafitne šipke i pijesak ubačeni su na jezgru kako bi ugasili požar, da bi se potom stopili u lavu. Ta lava je potonula u podrumske prostorije reaktorske dvorane i očvrsnula u formacije nazvane materijalima koji sadrže gorivo (FCM). Materijali sadrže oko 170 tona radioaktivnog uranija, odnosno oko 95 posto izvornog goriva.

Betonsko-čelični sarkofag, zvan Sklonište, podignut godinu dana nakon nesreće, u kojem se nalaze ostaci reaktora broj četiri, omogućio je prodiranje kišnice. Budući da voda usporava ili smiruje neutrone i tako povećava šanse za cijepanje uranijeve jezgre, jače kiše ponekad bi mogle povećati broj neutrona. Nakon pljuska u lipnju 1990. godine “pratitelj”, odnosno znanstvenik u Černobilu, koji riskira izlaganje zračenju ulaskom u oštećenu reaktorsku dvoranu, raspršio je otopinu gadolinijevog nitrata koja apsorbira neutrone na FCM-u, za koje su se on i njegove kolege bojali da bi mogli postati kritični. Nekoliko godina kasnije na krov Skloništa postavljene su prskalice s gadolinijevim nitratom. Ali sprej ne može učinkovito prodrijeti u neke podrumske prostorije.

Dužnosnici nuklearke u Černobilu pretpostavljali su da će svaki rizik nestati nakon što je u studenome 2016. godine masivni Novi sigurnosni okvir (NSC) postavljen iznad Skloništa. Konstrukcija vrijedna 1.5 milijardi eura trebala je osigurati Sklonište kako bi se moglo stabilizirati i na kraju demontirati. NSC također sprječava prodor kiše, a, od kada je postavljen, broj neutrona u većini područja u Skloništu je stabilan ili opada.

Broj neutrona raste

Međutim, na nekim mjestima broj neutrona počeo je rasti, primjerice udvostručio se u posljednje četiri godine u sobi 305/2 u kojoj su tone FCM-a zakopane ispod ruševina. ISPNPP-ovi modeli sugeriraju da sušenje goriva čini neutrone još učinkovitijima u cijepanju jezgre uranija. “To su uvjerljivi i vjerodostojni podaci. Jednostavno nije jasno o čemu se tu radi”, kaže Hyatt za Science.

Ta prijetnja se ne može zanemariti. Kako se voda bude povlačila, postoji bojazan da će se “reakcija cijepanja eksponencijalno ubrzavati”, ističe Hyatt, što dovodi do “nekontroliranog oslobađanja nuklearne energije”. Ne postoji šansa za ponavljanje 1986. godine, kada su eksplozija i požar proširili radioaktivni oblak nad Europom. Nekontrolirana fisijska reakcija u FCM-u mogla bi se raspršiti nakon što vrućina iskuha preostalu vodu. Ipak, napominje Saveljev, iako bi bilo koja eksplozivna reakcija bila ograničena, mogla bi dovesti do urušavanja nestabilnih dijelova klimavog Skloništa, puneći NSC radioaktivnom prašinom.

Rješavanje nove prijetnje zastrašujuć je izazov. Razine zračenja u prostoriji 305/2 sprječavaju približavanje ljudi i ugradnju senzora. Prskanje gadolinijevog nitrata na nuklearne ostatke nije opcija, jer su zatrpani betonom. Postoji ideja da se napravi robot koji može podnijeti intenzivno zračenje dovoljno dugo da izbuši rupe u FCM-u i ubaci cilindre bora, koji bi funkcionirali poput kontrolnih šipki i skupljali neutrone. U međuvremenu, ISPNPP namjerava pojačati nadzor nad dva druga područja u kojima FCM može postati kritičan.

Obnavljanje fisijske reakcije nije jedini izazov s kojim se suočavaju čuvari Černobila. Pod intenzivnim zračenjem i visokom vlagom FCM se raspada i stvara još više radioaktivne prašine, koja komplicira planove demontaže Skloništa. Isprva je formacija FCM-a nazvana Slonova noga bila toliko tvrda da su znanstvenici morali koristiti pušku kalašnjikov kako bi odlomili komad za analizu. “Sad više-manje ima konzistenciju pijeska”, kaže Saveljev.

Ukrajina već dugo namjerava ukloniti FCM i pohraniti ga u geološko spremište. Do rujna, uz pomoć Europske banke za obnovu i razvoj, namjerava donijeti sveobuhvatan plan za uklanjanje FCM-a. No, možda će biti teže nego što se mislilo pokopati aktivne ostatke reaktora unutar Skloništa, zaključuje Science.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Svijet

Italija od idućeg tjedna bez obaveznih maski na otvorenom

Objavljeno

-

Italija će ukinuti obavezu nošenja zaštitnih maske na otvorenom od ponedjeljka, 28. lipnja, objavio je u ponedjeljak talijanski ministar zdravstva Roberto Speranza

“Od 28. lipnja ukidamo obavezu nošenja maske u vanjskom prostoru”, napisao je na Facebooku ministar Speranza, precizirajući da će se ova odluka odnositi na regije označene kao “bijela zona”, gdje je širenje virusa najsporije. Trenutno je cijela Italija u bijeloj zoni, osim male doline Aosta na sjeveru.

Objava ministra zdravstva uslijedila je nakon pozitivnog mišljenja Tehničko-znanstvenog odbora koji savjetuje talijansku vladu o pandemiji.

Odbor je ocijenio da maske ​​više nisu potrebne u “bijeloj zoni”, ali i da bi još uvijek trebale biti nadohvat ruke u slučaju rizika povezanog s okupljanjem.

U ponedjeljak, 28. lipnja, sve bi talijanske regije trebale biti označene kao bijela zona, prema predviđanjima stručnjaka.

U Italiji, zemlji sa 60 milijuna stanovnika, u ponedjeljak, 21. lipnja,  zabilježeno je 495 novozaraženih i 21 preminuli od posljedica bolesti covid-19 u 24-satnom razdoblju. Neke regije nisu uopće evidentirale smrtne slučajeve.

Italija je evidentirala 127.291 smrtni slučaj od početka epidemije, a oboljelo je 4,25 milijuna ljudi.

U toj je zemlji ukupno 30 posto stanovništva starijeg od 12 godina cijepljeno, odnosno gotovo 16 milijuna ljudi.

 
Nastavi čitati

Svijet

Na planetu Zemlji priznat peti ocean

Objavljeno

-

Planet Zemlja prošlog je tjedna dobio peti ocean. Nakon Arktičkog, Atlantskog, Indijskog i Tihog, sada je priznat i Južni ocean.

Znanstvena udruga National Geographic Society službeno je priznala Južni ocean 8. lipnja na Svjetski dan oceana.

Evo što morate znati o Južnom oceanu

1. Bio je dio Tihog oceana. Riječ je o oceanu koji potpuno okružuje Antarktiku i proteže se sjeverno od Antarktike do 60 stupnjeva južne geografske širine, a povezan je s Atlantskim, Indijskim i Tihim oceanom.

2. Danas je drugi najmanji ocean na svijetu. Manji je samo Arktički ocean.

3. Od ostalih oceana odvojen je strujama, a ne kontinentima.

4. Stanište je jedinstvenog ekosustava. To je jedino mjesto na svijetu na kojem možete vidjeti carskog pingvina, Wendell tuljana i tisuće drugih jedinstvenih organizama koji ne žive nigdje drugdje.

5. Promjena u obrazovanju. Studenti uče o oceanima kroz one oceane koje proučavaju. Ako u to nije uključen Južni ocean, onda neće naučiti njegove specifičnosti i koliko je on zapravo važan.TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Znanstvenici ga godinama nisu službeno priznavali. Sve do sada

“Južni ocean dugo je bio priznat među znanstvenicima, no, kako nije bilo međunarodnog dogovora, nikad ga nismo službeno priznali”, rekao je geograf Alex Tait. Znanstvenici već više od 20 godina priznaju peti ocean, gdje je smještena i Antarktička cirkumpolarna struja (Antarctic Circumpolar Current – ACC), hladna morska struja koja se kreće od zapada prema istoku, a znanstvenici smatraju da je nastala prije 34 milijuna godina, kada se prostor današnje Antarktike odvojio od Južne Amerike.

Upravo zbog ACC-a voda Južnog oceana hladnija je i manje slana u odnosu na vode na sjeveru te pruža stanište za tisuće vrsta, objasnili su znanstvenici. Također, za Južni ocean kažu da je “vitalna komponenta Zemljine promjenjive klime te da je ACC jedina globalna struja koja koristi vode iz tri oceana koja ju okružuju za prijenos topline diljem planeta”.

Oceani prekrivaju 71 posto Zemljine površine, a, prema tumačenju američke Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosferu, predstavljaju jedinstvenu i kontinuiranu vodenu masu velikih dimenzija.

 
Nastavi čitati

Svijet

POVIJESNI SASTANAK BIDENA I PUTINA: “U nuklearnom ratu nema pobjednika”

Objavljeno

-

By

Američki predsjednik Joe Biden i ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu su potvrdili predanost kontroli nuklearnog naoružanja i smanjenja prijetnje u zajedničkoj izjavi nakon sastanka u Ženevi.

– Nedavno produljenje ugovora Novi START pokazuje našu predanost kontroli nuklearnog oružja. Danas, ponovno potvrđujemo načelo da se u nuklearnom ratu ne može pobijediti i da se on nikada ne smije voditi, navodi se.

– Sjedinjene Države i Rusija počet će cjelovit Dijalog o strateškog stabilnosti kako bi postavili temelje za buduće kontrole naoružanja i mjere za smanjenje prijetnje, navodi se u izjavi.

– Biden and Putin “pokazali su da čak i u razdobljima napetostima mogu napredovati prema zajedničkom cilju osiguranja predvidljivosti u strateškoj sferi, smanjiti opasnost d oružanih sukoba i smanjiti prijetnju nuklearnog rata, stoji u izjavi prihvaćenoj na prvom sastanku čelnika dviju sila otkako je Joe Biden ušao u Bijelu kuću.

Samit u vili La Grande u Ženevi trajao je manje od četiri sata, znatno manje nego što su to Bidenovi savjetnici očekivali.

Odluka o dvije odvojene konferencije za novinare značila je da ništa nije ostalo od srdačnosti koja je pratila susret Putina i bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa 2018.

– Čak nije bilo ni zajedničkog ručka, ističe Reuters.

Prvi se novinarima obratio 68-godišnji Putin koji je kazao da je sastanak bio konstruktivan i bez animoziteta te da je pokazao želju obojica da shvate jedan drugoga.

– Suglasili smo se da će se veleposlanici naših zemalja vratiti na svoja mjesta”, rekao je Putin na konferenciji za novinare, rekao je Putin.

Datum još nije utvrđen, rekao je, ali je sastanak bio “konstruktivan”.

Agencija Ifax je, pozivajući se na Kremlj, objavila da je dvojac prihvatio zajedničku deklaraciju o strateškoj nuklearnoj stabilnosti. U njoj, kako prenosi Tass, stoji da se nuklearni rat ne bi smio nikada pokrenuti.

Također je rekao da će Moskva i Washington početi razgovore o mogućim promjenama nedavno produljenog sporazuma o kontroli naoružanja Novi START, dodavši da dvije zemlje snose odgovornost za nuklearnu stratešku stabilnost.

Kontrola naoružanja je jedna od stvari gdje je, unatrag gledajući, napredak bio moguć bez obzira na neka veća razmimoilaženja. Dvije su zemlje u veljači produljile ugovor Novi START na pet godina.

Po ugovoru, SAD i Rusija smiju imati po 1550 strateških nuklearnih bojevih glava, za 30 posto manje u odnosu na plafon utvrđen 2002. Novi START ograničava broj lansera i teških bombardera na 800.

Komentirajući optužbe da je ruska diplomacija nepredvidljiva, Putin je rekao da su potezi SAD-a o izlasku iz sporazuma o naoružanju bili nepredvidljivi.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu