Connect with us

Hrvatska

Ostao je još samo jedan dan za zamjenu kuna: Donosimo sve detalje

Objavljeno

-

Zaključno s 29. prosinca 2025. iz optjecaja je povučeno 470,69 milijuna komada novčanica i 827,91 milijuna komada kovanica kuna, dok se u optjecaju i dalje nalazi 74,28 milijuna komada novčanica te 2,17 milijardi komada kovanica. Vrijednosno, građani i dalje drže 3,05 milijardi kuna u novčanicama i 1,16 milijardi kuna u kovanicama. U usporedbi sa stanjem kovanica kune u optjecaju i u pričuvama Hrvatske narodne banke na dan 31. srpnja 2022., posljednji dan mjeseca u kojem je donesena odluka o uvođenju eura u Republici Hrvatskoj, do danas je trezorirao 27,6 posto komada kovanica, odnosno 43,7 posto njihove ukupne vrijednosti. Taj se udio uklapa u iskustva drugih članica europodručja, u kojima se povrat kovanica kretao između 23 posto i gotovo 50 posto, kao i u očekivanja HNB-a, s obzirom na to da je Hrvatska turistička zemlja i da se kune nalaze diljem svijeta. Jedan od važnih razloga zadržavanja kune je i sentimentalna vrijednost, zbog čega će dio građana dio gotovine ostaviti nezamijenjen.

Na blagajni Hrvatske narodne banke, uz zamjenu kuna za eure, provodi se i zamjena oštećenog gotovog novca eura. Tijekom razdoblja od 1. siječnja do 30. rujna 2025. prosječno je dnevno obavljano 137 transakcija zamjene kuna za eure, uz prosječnu vrijednost pojedine transakcije od 2.467,05 kuna. U listopadu je taj prosjek porastao na 157 transakcija dnevno, uz prosječnu vrijednost od 2.289,88 kuna, dok je u studenome zabilježeno prosječno 179 transakcija dnevno, s prosječnom vrijednošću od 2.425,48 kuna. Od 1. do 29. prosinca prosječni dnevni broj transakcija dodatno je porastao na 249, dok je prosječna vrijednost transakcije iznosila 2.063,06 kuna. Istodobno je broj transakcija zamjene eura za eure tijekom cijele godine bio znatno manji i stabilan, te se kretao između 12 i 14 dnevno. Ukupni broj svih transakcija zamjene na blagajni HNB-a u razdoblju od siječnja do rujna iznosio je prosječno 149 dnevno, u listopadu 171, u studenome 191, a u razdoblju od 1. do 29. prosinca 261 transakciju dnevno.

Gotov novac kune moguće je poslati i poštom
Od 1. siječnja 2024. gotov novac kune za gotov novac eura može se zamijeniti isključivo u Hrvatskoj narodnoj banci, i to prema fiksnom tečaju konverzije od jedan euro za 7,53450 kuna. HNB novčanice kune mijenja bez vremenskog ograničenja, dok se kovanice kune mogu zamijeniti još samo do kraja 2025., odnosno najkasnije do 31. prosinca. Od 1. siječnja 2026. kovanice kune više se neće moći zamijeniti za eure ni na jednome mjestu.

Zamjena gotovine može se obaviti osobno u Hrvatskoj narodnoj banci u Ulici Nikole Jurišića 17 u Zagrebu, od ponedjeljka do petka od 8:30 do 17 sati, dok je na dan 31. prosinca radno vrijeme skraćeno do 14 sati. Gotov novac kune moguće je poslati i putem poštanskih usluga na adresu Hrvatske narodne banke, Direkcije za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem, Trg hrvatskih velikana 3, 10002 Zagreb.

Trenutačno na blagajni HNB-a rade tri šaltera namijenjena isključivo zamjeni kovanica kune. Zbog očekivanog povećanog interesa uoči isteka roka za zamjenu kovanica, HNB je tijekom cijele godine informirao javnost o nadolazećem roku. Kao odgovor na povećan interes od početka studenoga, sredinom studenoga produljeno je radno vrijeme šaltera s 15.30 na 17 sati, a početkom prosinca uveden je i treći šalter.

Gotov novac kune koji se dostavi putem poštanskih usluga HNB, nakon provjere autentičnosti, zamjenjuje za gotov novac eura te ga poštom vraća pošiljatelju. Na vlastitu odgovornost moguće je putem pošte poslati iznos do najviše 14.999,99 kuna, dok HNB neće zamijeniti gotovinu u iznosu od 15.000 kuna ili više ako je dostavljena poštanskim putem, već će takav iznos zadržati do osobnog dolaska pošiljatelja u banku. U slučaju namjere osobne predaje gotovine u iznosu jednakom ili većem od 40.000 kuna, ili više od tisuću komada kovanica, potrebno je unaprijed najaviti dolazak i iznos, odnosno broj kovanica, putem elektroničke pošte na adresu gotov.novac@hnb.hr. Novčanice i kovanice pritom nije potrebno razvrstavati po apoenima.

Način slanja gotovine na zamjenu prepušten je izboru građana, a trošak povrata pošiljatelju snosi Hrvatska narodna banka, koja za samu zamjenu ne naplaćuje nikakvu naknadu. Pošiljatelji, na vlastitu odgovornost, mogu odabrati slanje običnom ili preporučenom poštom, kao i vrijednosnom pošiljkom, odnosno drugom vrstom poštanske usluge.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koprivnica raspisala natječaj: Traže liječnike u Domu zdravlja i nude 7 tis. € bonusa

Objavljeno

-

Dom zdravlja Koprivničko-križevačke županije objavio je natječaj o zapošljavanju dva liječnika ili liječnice na neodređeno vrijeme, a uz pomoć Grada Koprivnice osigurava se “bonus dobrodošlice” u iznosu od 7000 eura, izvijestili su danas iz Doma zdravlja.

Razlog raspisivanja natječaja jest odlazak u mirovinu dvije liječnice, a iz Doma zdravlja kažu da bonus predstavlja značajnu podršku i motivaciju za mlade doktore medicine koji žele graditi karijeru u srcu Podravine.

„Naš cilj je osigurati dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu građanima i istovremeno stvoriti poticajno radno okruženje za zdravstvene radnike, kojima se nudi mogućnost daljnjeg nastavka rada u ordinaciji u privatnoj praksi“, navode iz ustanove.

“Nedostatak liječnika postaje sve veći problem”
Ravnateljica Željka Fruk upozorava da nedostatak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti postaje sve veći problem županije, ne samo u ruralnim sredinama već i u gradovima.

To potvrđuje i podatak da je Opća bolnica Koprivnica 1. prosinca raspisala natječaj za zapošljavanje čak 29 osoba. Tražili su liječnike specijaliste umirovljenike za rad na pola radnog vremena, medicinske sestre i tehničare, od čega nekoliko prvostupnika, te kuhare i pomoćne radnike.

Uspjeli su zaposliti šest svojih umirovljenih liječnika na pola radnog vremena, četiri medicinske sestre i dva pomoćna radnika.

Nastavi čitati

Hrvatska

Potrošnja porasla 32. mjesec zaredom

Objavljeno

-

U Hrvatskoj je u studenom potrošnja u maloprodaji porasla već 32. mjesec zaredom na godišnjoj razini, što ukazuje na nastavak stabilnog rasta gospodarstva.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je izvješće o prometu u trgovini na malo, koje pokazuje da je u studenom, prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja realno pala za 2,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, no u odnosu na studeni prošle godine porasla je za 1,4 posto.

Najveća sastavnica BDP-a
Tako je potrošnja u maloprodaji porasla već 32. mjesec zaredom na godišnjoj razini, ali sporije nego mjesec dana prije, kada je rast iznosio 4,1 posto.

Pritom je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 2,6 posto, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, porastao za 4,1 posto.

U prvih 11 mjeseci ove godine promet od trgovine na malo porastao je za 3,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuju podaci DZS-a.

Kako je potrošnja najveća sastavnica bruto domaćeg proizvoda (BDP), rast prometa u trgovini na malo u studenom ukazuje na nastavak stabilnog rasta gospodarstva i u četvrtom tromjesečju ove godine. Prema podacima DZS-a, u trećem je tromjesečju BDP porastao već 19. kvartal zaredom, za 2,3 posto na godišnjoj razini.

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Gospodarstvo nam raste 19 kvartala, BDP dosegao 78% EU prosjeka

Objavljeno

-

Premijer Andrej Plenković danas je u osvrtu na 2025. godinu istaknuo kako hrvatsko gospodarstvo kontinuirano raste i sustiže starije članice EU-a, posebno naglasivši stabilnost javnih financija koja se očituje kroz ocjene rejting agencija, kao i razvoj tržišta kapitala uz značajan doprinos građana.

Gospodarstvo raste 19 kvartala za redom, rekao je Plenković na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Vlade, te je BDP po stanovniku dosegnuo 78 posto prosjeka EU-a uz skok od 16 postotnih bodova u proteklih devet godina.

Cilj je, dodao je, da Hrvatska premaši 80 posto prosjeka EU-a.

Podsjetio je da tri vodeće kreditne agencije potvrđuju investicijski kreditni rejting Hrvatske na razini A i ocijenio da je to poruka povjerenja u stabilnost i odgovorno upravljanje javnim financijama, kao i političku stabilnost.

Posebno je istaknuo jačanje tržišta kapitala i podsjetio na 18 izdanja državnih vrijednosnica proteklih nekoliko godina, pri čemu su građani uložili 4,6 milijardi eura i drže oko devet posto javnoga duga.

Inflacija najviše pogodila najranjivije
Što se tiče inflacije, rekao je kako je svjestan da je pogodila najviše one koji su najranjiviji, pa je zato Vlada i ove godine nastavila s paketom mjera pomoći.

Do sada je bilo devet takvih paketa ukupno vrijednih 8,5 milijardi eura, pri čemu su subvencionirani energenti i ograničene su cijene 170 proizvoda. Pored toga, dodao je, snižene su stope poreza na dodanu vrijednost, uspostavljene mjere za transparentnost cijena te je isplaćeno 11 jednokratnih potpora umirovljenicima.

Navodeći da bi inflacija prema projekcijama Ministarstva financija u 2026. trebala biti oko 2,8 posto, rekao je kako očekuje odgovornost i znatno veći doprinos svih tržišnih aktera kojima je, kako je naglasio, “država itekako pomogla u krizama”.

“Ulazimo u 2026. godinu s pozitivnim trendovima, optimizmom i dozom opreza prema gospodarskom usporavanju u Europi i svijetu”, rekao je Plenković.

Proračun usmjeren na rast plaća, mirovina i naknada
U tom smislu, dodao je, usvojen je državni proračun za 2026. koji je usmjeren na nastavak rasta plaća, mirovina i socijalnih naknada.

Jedan od glavnih gospodarskih ciljeva prema njegovim riječima je ulazak u Organizaciju za europsku suradnju i razvoj (OECD).

Najavio je donošenje Nacionalne razvojne strategije do 2030., novog zakona o obrtu i industrijske strategije te ubrzanje energetske i klimatske tranzicije i razvoj poljoprivrede u smjeru proizvodnje sigurne i zdrave hrane.

Nova uplata iz NPOO-a
Plenković je izvijestio kako se danas očekuje uplata sedme rate od milijardu i 70 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. To je najveća pojedinačna uplata iz europskog proračuna Hrvatskoj od ulaska u EU prije više od 12 godina.

“S njom ukupno isplaćeni iznos od početka provedbe NPOO-a doseže 6,4 milijarde eura, čime smo dodatno potvrdili svoju poziciju među najuspješnijim državama članicama EU-a u provedbi Plana oporavka i otpornosti”, rekao je Plenković.

Najavio je da će uplaćena sredstva za NPOO biti usmjerena u gradnju, opremanje i modernizaciju vrtića i osnovnih škola po cijeloj Hrvatskoj, izgradnju plinske infrastrukture, obnovu zgrada od potresa u Zagrebu te Sisku i okolici i energetsku učinkovitost, nabavu 30 novih tramvaja za javni prijevoz u Zagrebu i Osijeku, nabavu autobusa na alternativni pogon za javni gradski i prigradski linijski promet itd.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu