Connect with us

Hrvatska

Pet zanimanja u kojima umjetna inteligencija već mijenja ljude, na popisu je i jedan od najplaćenijih

Objavljeno

-

Od više od 2.800 vještina na radnim mjestima koje je identificirao Indeed Hiring Lab, ni za jednu nije “veoma vjerojatno” da će biti zamijenjena generativnom umjetnom inteligencijom, navodi se u izvješću objavljenom 25. rujna.

Većina vještina, njih 68,7%, ima “veoma malu” ili “malu vjerojatnost” da će biti zamijenjena umjetnom inteligencijom, dok 28,5% vještina može “potencijalno” biti zamjenjivo.

Indeed izvješće ispitalo je vještine kao što su komunikacija, liderstvo i organizacija, više tehničkih vještina uključujući specifične jezike kodiranja i praktične vještine kao što su kuhanje i davanje lijekova, piše CNBC, a prenosi Nova.rs.

Nema posla u kojima AI može skroz zamijeniti čoveka
“uspjeli smo uzeti sve ove vještine, mapirati ih na više milijun oglasa za posao koje smo imali u posljednjih godinu dana, a zatim procijeniti: Bi li AI mogao zamijeniti ljudsko biće u obavljanju ove konkretne funkcije posla?”, kaže Svenja Gudell, glavna ekonomistica kompanije Indeed. “Kada smo to uradili, rezultat je zapravo bio prilično upečatljiv, jer smo otkrili da zaista ne postoje vještine – doslovno ih je nula – koje bi vrlo vjerojatno bile zamjenjive.” Indeed je koristio GPT-4o, najnoviji OpenAI multimodalni generativni AI model, za procjenu vlastite sposobnosti za obavljanje radnih vještina u tri oblasti: pružanje teorijskog znanja u vezi s vještinama, korištenje tih vještina za rješavanje problema i izvršavanje tih vještina bilo fizički ili digitalno. Model je zatim koristio tu procjenu da ocijeni vjerojatnost može li generativna umjetna inteligencija zamijeniti osobu u izvršavanju date vještine.

Istraživanje pokazuje da je umjetna inteligencija za sada prikladna samo da služi kao podrška radnicima: iako AI ima relativno visoku tehničku kompetenciju, bez jače sposobnosti rješavanja problema i praktične funkcionalnosti, ne može se natjecati s ljudskim radom.

Gudell navodi da bi AI mogao služiti kao vrlo napredan digitalni asistent i mogao bi nas učiniti produktivnijima u nekim postavkama. “Ali, to još uvijek ne zamjenjuje čovjeka.”

Poslovi u kojima AI ima najveći potencijal
Ipak, istraživači su u svojoj studiji razmotrili 16 zanimanja i istaknuli pet poslova koji uključuju najveći udio vještina koje imaju potencijal da budu zamijenjene umjetnom inteligencijom. To su:

Računovodstveni stručnjaci

Specijalisti za marketing i oglašavanje

Programeri softvera

Administrativno pomoćno osoblje u zdravstvu

Osiguravajuća potraživanja i službenici inspekcije

“Tehnička i često ponavljajuća priroda vještina potrebnih za te uloge daje prednost AI-u, pored činjenice da ta zanimanja obično zahtijevaju manje fizičke interakcije”, kaže Gudell.

S druge strane, najmanje je vjerojatno da će zanimanja koja zahtijevaju razmjenu klijenata ili kupaca, fizičko prisustvo ili rješavanje problema koji se manje ponavljaju biti zamjenjiva, dodaje ona, navodeći kao primjer poslove u zdravstvu, kao što je medicinska sestra.

Ipak, radnici ne bi trebali zazirati od određenih puteva u karijeri koji su podložniji zameni AI-om, kaže Gudell. Umjesto toga, objašnjava ona, ljudi koji su zainteresirani za razvoj softvera, na primjer, trebaju naučiti koristiti AI alate kako bi povećali svoju produktivnost i povećali svoju konkurentnost na tržištu rada.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Ministar Erlić: “U povijesnom smo trenutku najvećeg ciklusa europskih ulaganja”

Objavljeno

-

Platformski rad u Hrvatskoj i učinkovito korištenje europskih fondova središnje su teme o kojima je u utorak bilo riječi na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća u Zadru.

Prema riječima Ivana Mišetića iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), brojke se povećavaju iz godine u godinu, ali više raste broj tzv. agregatora ili onih koji posreduju za digitalne radne platforme.

Prošle godine bilo ih je 1500, a ove godine dvostruko više, dodao je te istaknuo da danas više od 8000 osoba iz trećih zemalja u Hrvatskoj radi preko digitalnih platforma.

Ministar Erlić: U povijesnom smo trenutku najvećeg ciklusa europskih ulaganja

O učinkovitom korištenju europskih fondova, s naglaskom na poduzetništvo, govorio je ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Šime Erlić poručivši da smo “u povijesnom trenutku, najvećem ciklusu ulaganja iz europskih investicijskih fondova te da vjerojatno više nikada neće biti tako sveprisutna kao što su danas”.

“Ono što smo posebno istaknuli i na čemu radimo je kako unaprijediti sustav. Konstatirali smo danas da je više od 2,7 milijardi eura dostupno za ulaganja u poduzetnike.

Uglavnom su dostupna za digitalizaciju, inovacije, istraživanje i razvoj poslovanja. Dostupna su i kao bespovratna sredstva, ali i za kredite sa subvencioniranim kamatama i različite druge financijske instrumente, naglasio je ministar Erlić.

Potpisano 27 ugovora vrijednih 10 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda

Prije sjednice Gospodarsko-socijalnoga vijeća održana je konferencija “Promocija socijalnog partnerstva i jačanje socijalnog dijaloga”, na kojoj je potpisano 27 ugovora vrijednih 10 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda – “Jačanje kapaciteta socijalnih partnera – faza I”.

Cilj konferencije bio je promicanje socijalnog partnerstva i poticanje bipartitnog i tripartitnog socijalnog dijaloga na svim razinama, a za realizaciju projekata potpisnici ugovora imaju dvije godine.

Predsjednica Matice hrvatskih sindikata Sanja Šprem ocijenila je da je svaki projekt specifičan te da su svaki sindikat, sindikalna središnjica ili poslodavac odabrali ono što im je najbitnije i najpotrebnije.

Na konferenciji su sudjelovali državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber i dopredsjednica GSV-a Sanja Šprem iz Matice hrvatskih sindikata.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Stigao hladni val, temperature jutros i do minus 10

Objavljeno

-

By

Stefan Schweihofer from Pixabay

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Razvedrilo se u većem dijelu zemlje, oblačnije je na sjeverozapadu zemlje gdje su onda i temperature osjetno više. U vedrim predjelima temperature su vrlo niske, -9.5 je jutros u Otočcu, -9.1 u Slavonskom Brodu, stoga ne čudi da je za dio unutrašnjosti na snazi upozorenje na hladnoću putem sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku utorka posvuda će biti pretežno sunčano, na moru i dalje vjetrovito, osobito pod Velebitom, gdje su udari olujni, stoga ima poteškoća u prometu.

Stabilno će biti i tijekom srijede, uz obilje sunca diljem zemlje. Na moru i dalje vjetrovito uz buru.

Kako će sunca biti na pretek, dnevne temperature postupno će rasti u drugom dijelu tjedna. Ipak, jutra će biti vrlo hladna, osobito u unutrašnjosti, desetak stupnjeva ispod nule.

Prema kraju tjedna porast naoblake, u skladu s tim će rasti i vjerojatnost za oborinu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

“Hrvatska za obuku stranih radnika treba otvarati kampove na Filipinima”

Objavljeno

-

By

Hrvatska bi trebala organizirati kampove u zemljama poput Filipina, Nepala ili Bangladeša, u kojem bi obučavala građevinske radnike iz tih zemalja koji žele raditi u građevinskim tvrtkama u Hrvatskoj, u N1 Studiju uživo poručili su Branislav Brizar, predsjednik uprave ING-GRADA i Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet.

Nije pritom ključna edukacija za građevinske kvalifikacije, ističu, koliko učenje osnova hrvatskog jezika i provjera o kakvim zaposlenicima se radi, jesu li stvarno zainteresirani za rad u Hrvatskoj ili bi možda mogli proizvoditi i probleme.

Isto tako, objašnjavaju pod kojim uvjetima može biti sasvim realističan program povratka hrvatskih građevinskih radnika iz inozemstva.

Brizar i Čagalj objašnjavaju na koji jedini način po njihovom mišljenju Vlada može intervenirati u građevinarstvu, odnosno što može i mora napraviti kako rast cijena gradnje ne bi ugrozio velike infrastrukturne državne projekte financirane iz europskih fondova, kao i obnovu potresom pogođenih područja.

Brizar otkriva kako je u njegovoj kompaniji moralo doći do dramatičnog rasta plaća te zašto je donio odluku da sa svojom građevinskom tvrtkom krene u ambiciozan poduhvat – IPO, odnosno da sa svojim dionicama uskoro iziđe na Zagrebačku burzu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu