Connect with us

Hrvatska

ISTRAŽIVANJE / HZJZ: Na otocima veći rizik od prekomjerne težine i hipertenzije

Objavljeno

-

Pixabay

Hrvatska ima 53 stalno naseljena otoka s ukupno oko 127.800 stanovnika, a istraživanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pokazuju da se na otocima u prosjeku živi dulje nego na kopnu, no uz veći rizik od prekomjerne težine, arterijske hipertenzije i mentalnih bolesti.

Otočani žive dulje, tjelesno su aktivniji, češće konzumiraju ribu i koriste maslinovo ulje – čak pet puta češće nego stanovnici kopna. No, raste konzumacija crvenog mesa, prerađenog mesa i slastica, pa je danas gotovo jednaka kao na kopnu. Hipertoničari se rjeđe liječe nego u kontinentalnoj populaciji, a i kontrola bolesti je slabija. Broj posjeta primarnoj zdravstvenoj zaštiti manji je nego na kopnu, istaknuo je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak u javnozdravstvenom pregledu zdravlja stanovništva hrvatskih otoka na kongresu o zdravstvu u ruralnim regijama “Puls periferije”.

Od mediteranske dugovječnosti do suvremenih izazova

“Epidemiološke studije provedene posljednjih pedeset godina pokazale su da otočani u prosjeku imaju dulje očekivano trajanje života, što se prije svega pripisuje mediteranskoj prehrani i povoljnijim ekološkim uvjetima. No, istraživanja provedena 2007. i 2008. godine otkrila su i drugu stranu – povišenu prevalenciju prekomjerne tjelesne mase i arterijske hipertenzije, kao i već ranije potvrđene rizike za mentalno zdravlje zbog izoliranosti i konsangviniteta na pojedinim otocima”, upozorio je Capak.

Posebnu je pozornost posvetio demografskoj slici koja pokazuje da djeca do 14 godina čine 12,7 posto otočne populacije, dok je na kopnu taj udio 14,3 posto.

“Udio starijih od 65 godina doseže 28,1 posto, što je znatno više od 22,3 posto na kopnu, a na pojedinim otocima penje se i iznad trećine stanovništva. Time su hrvatski otoci ušli u skupinu izrazito starih sredina, što donosi dodatne izazove za zdravstveni sustav”, dodao je.

Jedan od negativnih aspekata života na otocima odnosi se na prometnu izoliranost. Primjerice, putovanje katamaranom s Male Rave do Zadra traje sat i 15 minuta, a trajektom dva i pol sata. Svaka potreba za bolničkim pregledom ili hitnom intervencijom zahtijeva stoga vrijeme i logistiku koja može utjecati na ishode liječenja.

Dio rješenja, smatra Capak, mogla bi ponuditi telemedicina i virtualne ordinacije, koje već omogućuju da obiteljski liječnik u suradnji sa specijalistom pregledava pacijenta i daje preporuke na daljinu. Posebno je izdvojio primjer Primorsko-goranske županije koja je na Krku, Cresu, Lošinju i Rabu uvela dodatne specijalističke preglede i dijagnostiku, čime je znatno smanjila potrebu odlazaka na kopno.

Otočki način života ima brojne prednosti ali i specifične rizike. Istraživanja pokazuju da je 44 posto otočana tjelesno aktivno više od jednom tjedno, u usporedbi s 26 posto stanovnika kopna. Gotovo ih 80 posto jede ribu barem jednom tjedno, dok je na kopnu to 32 posto. Svakodnevna upotreba maslinova ulja prisutna je kod 73 posto otočana, u odnosu na svega 15 posto kontinentalaca.

Na specifične rizike ukazale su genetske studije otočana koje govore o većoj sklonosti hipertenziji i mentalnim poremećajima, a na južnodalmatinskim otocima i o većoj učestalosti pojedinih karcinoma, osobito raka jajnika. Uočene su i rijetke nasljedne bolesti, poput “mal de Meleda” ili niskog rasta na Krku.

Podaci Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu potvrđuju da je dostupnost hitnih službi ključna za otočane. Samo u prvih osam mjeseci 2025. helikopterska služba imala je 1564 intervencije, a pomorska 759, najčešće zbog kardiovaskularnih problema, moždanog udara ili trauma.

HZJZ provodi i javnozdravstvene akcije na otocima. Na Braču i Dugom otoku mjerio se krvni tlak i drugi parametri, a rezultati su pokazali da gotovo polovica sudionika ima povišene vrijednosti. “To nam govori da dio populacije ne ide redovito liječniku, niti se odaziva preventivnim pregledima, ali su se spremni odazvati na brzu javnozdravstvenu akciju u svom mjestu. To moramo proširiti i na druge dijelove Hrvatske”, poručio je Capak.

Predložio je i neke konkretne mjere za bolju zdravstvenu skrb na otocima, poput godišnjih otočnih javnozdravstvenih pregleda i savjetovanja, virtualnih ordinacija i telekonzultacija, stimulacijskih paketa za privlačenje zdravstvenih kadrova te mobilne dijagnostike poput ultrazvuka i mamografa s fiksnim otočnim terminima.

Hrvatski otoci kao “plave zone”

Capak se u svom predavanju osvrnuo i na istraživanja američkog autora Dana Buettnera, koji je skovao pojam “plave zone” – mjesta u svijetu gdje ljudi najduže žive. Među tih pet svjetskih lokacija ističu se otoci, poput talijanske Sardinije i japanske Okinawe, a zajednički su im nazivnik zdrava prehrana, tjelesna aktivnost i snažna socijalna povezanost.

“Rekao bih da su naši otoci bili ‘plave zone’ prije pedeset ili sto godina. Ljudi su naporno radili u voćnjacima, maslinicima i vinogradima, pješačili su, hranili se mediteranski i živjeli u snažnoj socijalnoj koheziji, družeći se sa susjedima. Danas su, nažalost, otoci izgubili tu karakteristiku, ali oni to mogu ponovno postati – kao što se u Americi stvaraju takve zone primjenom pravila dugovječnosti u praksi. To se sigurno može učiniti i na hrvatskim otocima”, poručio je Capak na kongresu “Puls periferije” održanom od 17. do 19. listopada u Novalji, u organizaciji Doma zdravlja Ličko-senjske županije.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Za vikend hladnije uz dugotrajnu maglu, evo gdje se očekuje sunce

Objavljeno

-

By

Pixabay

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Iako je na mjestima jutros vedrije zbog jugozapadnjaka, lokalno ima magle, vidljivost je smanjena na cestama u unutrašnjosti, vozače se poziva na oprez. U nastavku srijede prevladavat će uglavnom sunčano diljem zemlje, osobito nakon izdizanja magle. 

Stabilno vrijeme nastavlja se i u drugom dijelu tjedna.

Četvrtak će također početi maglom u mnogim kopnenim krajevima, a maglovito može biti i na dijelu obale, osobito uz zapadnu obalu Istre. Ipak, sunčanije će biti na Jadranu, dok bi se u unutrašnjosti mjestimice magla mogla dulje zadržavati, što će utjecati i na temperature.

Petak donosi tmurnije prilike na kopnu, što zbog niskih oblaka što zbog magle, zbog čega će temperature biti niže. Na Jadranu sunčanije. 

Slično i u subotu, u unutrašnjosti uglavnom dugotrajniji magla i niski oblaci, dok su u nedjelju izglednija sunčana razdoblja, osobito poslijepodne.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova prevara: Htjela uložiti u kriptovalute, ostala bez preko pola milijuna eura

Objavljeno

-

By

Dubrovačka policija izvijestila je u utorak da istražuje novi slučaj prijevare u trgovanju kriptovalutama u kojem je starija žena uplatila 573.000 eura lažnom brokeru koji ju je uvjerio da će u kratkom roku dobiti visoki povrat ulaganja. Žrtvu s područja Dubrovačko-neretvanske županije u proljeće ove godine kontaktirao je nepoznati muškarac predstavljajući se kao predstavnik investicijskog trgovačkog društva iz Londona.

“Dovodeći je u zabludu da je licencirani broker i da će dobiti visoki povrat svojih ulaganja u kratko vrijeme, slijedeći njegove upute, oštećena je na više bankovnih računa i kripto digitalnih platformi uplatila 573.000,00 eura u osamnaest transakcija”, priopćila je policija.

Nakon što je prevarant od nje tražio dodatne uplate na ime poreza i drugih troškova, dio kojih je platila, a ‘zarađeni’ iznos joj nije isplaćen, shvatila je da je prevarena i cijeli slučaj prijavila policiji.

U policiji kažu da utvrđuju okolnosti događaja i tragaju za počiniteljima te pozivaju građane na oprez kako ne bi postali žrtve investicijskih prijevara.

“Osim što je samo ulaganje u kriptovalute rizično, postoji opasnost da ćete naići na počinitelje koji će vas pokušati prevariti ili ćete postati žrtve hakerskog napada. Budite sumnjičavi, dobro se informirajte i potražite nepristrani financijski savjet prije nego što nekom date ili uložite novac”, navode u priopćenju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Stiže novi sustav plaćanja cestarine, evo kako će funkcionirati

Objavljeno

-

By

Državni tajnik Ministarstva prometa Tomislav Mihotić istaknuo je u utorak da će novi elektronički sustav naplate cestarine, koji kreće od 1. ožujka 2027., značajno poboljšati protočnost prometa, a objasnio je i što biti ako taj sustav padne, odnosno prestane funkcionirati. U tom trenutku vratit će se na stari sustav i premostiti situacija, odgovorio je Peđi Mišiću (DP) i naglasio da će još neko vrijeme, nakon što se novi sustav uvede, postojati naplatne kućice na ulazima na autocestu, iako u njima neće biti ljudi, ni rampe pored njih.

Mihotić je, predstavljajući Hrvatskom saboru zakon o novom sustavu naplate cestarine, koji predviđa slobodan protok vozila bez zaustavljanja zbog plaćanja cestarine. otklonio bojazan da turisti koji dolaze u Hrvatsku neće biti s njim dobro upoznati i da se neće moći normalno u njega uključiti.

Svi će biti obavješteni što ih čeka u Hrvatskoj, odgovorio je Josipu Boriću (HDZ) i objasnio da će se turisti prije ulaska u Hrvatsku moći uključiti u sustav naplate. „Čak i oni koji uđu na autocestu, (a ne uključe se) imat će mogućnost do prve postaje prilagoditi se sustavu, tj. registrirati se“, kazao je.

Dvije tehnologije novog sustava
Novi sustav naplate počiva na dvjema tehnologijama – ENC uređaju u vozilu i automatskom očitavanju registarskih pločica putem kamera. Elektronički sustav za naplatu cestarine (ESNC) uključivat će prijavu registarske oznake i valjanog sredstva plaćanja – obvezno za laka vozila do 3,5 tona. Teška vozila morat će koristiti ENC i automatsko očitavanje registarskih pločica.

Uključenje u ESNC moći će se obaviti putem jedinstvenog nacionalnog web prodajnog mjesta, mobilne aplikacije, drugih digitalnih servisa te na namjenskim stazama za brzo uključenje. Moći će se provesti i u prodajnim uredima upravitelja autocesta ili na drugim prodajnim mjestima trećih osoba koje imaju ugovor sa subjektima za naplatu cestarine.

Mihotić: Sve će biti na vrijeme
Državni tajnik uvjerava da će svi potrebni poslovi biti odrađeni na vrijeme.

Postavljanje portala i kamera je počelo na autocesti A3, do Nove godine trebalo bi biti postavljeno sedam portala, koji će služiti za kontrolu budućeg sustava, odgovorio je Nikoli Mažaru (HDZ) koji je podsjetio da novi sustav obuhvaća 1300 kilometara autoceste i 1744 kamera, koje treba postaviti.

Mihotić je objasnio i što će biti sa djelatnicima koji rade na naplatnim kućicama, a što je zanimalo Dubravku Pehar Lipovac (DP).

Naveo je da u sustavu naplate cestarine sada radi 972 djelatnika od kojih 731 izravno na blagajni. Uspostavom novog sustava trebat će 717 djelatnika, razlika je 255, dio će ih otići prirodnim odljevom, a dio preko otpremnina, sve je dogovoreno sa sindikatima, kaže državni tajnik.

Paus: Ništa novog za Istru po pitanju cestarine
Referirao se i na tvrdnje Dalibora Pausa (IDS) da novi zakon za Istru ne donosi ništa novog po pitanju cijene cestarine. „Drugim riječima, novi zakon vrijedi za sve osim za one kod kojih je nepravda duga već desetljećima“, kazao je Paus te ilustrirao to primjerom dviju dionica.

Dionica Sveti Rok- Rovanjska duga 37 kilometara, stoji 2, 30 era, a dionica tunel Učka-čvor Matulji, duljine 17 kilometara stoji 4, 10 eura, to znači da je duplo skuplje za duplo kraću dionicu, izračunao je.

Korisnici tunela Učka, koji ga učestalo koriste, imaju značajne popuste i približavaju se cijeni korištenja autoceste na ostalim dionicama, kaže Mihotić.

Mostarac (SDP): Zašto se odustalo od elektroničkih vinjeta?
SDP-ov Matej Mostarac propituje ekonomičnost novog sustava naplate i pita zašto se odustalo od elektroničkih vinjeta, koje su pogodnije za građane.

Državni tajnik tumači kako se kod vinjete vremensko plaćanje odnosi samo na laka vozila, dok se u zemljama EU cestarina za teška vozila naplaćuje po prijeđenom kilometru. Cilj EU je promijeniti naplatu cestarine s modela koji se temelji na vremenu, na sustav koji se temelji na udaljenosti, a to je sustav kojeg implementiramo, objasnio je.

Zašto nismo slijedili primjer Austrije koja daje mogućnost naplate putem anonimnog ENC-a? I zašto, ako je državi cilj naplatiti svaki korak, postoje besplatni tuneli poput svetog Ilije?, pita Ante Kujundžić (Most).

Smatra kako je taj tunel trebao biti besplatan za lokalno stanovništvo, a da su ga turisti preko sezone trebali plaćati i da se od toga novca tunel održava.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu