Utorak je duž obale počeo vedro uz slabu do umjerenu buru. Na kopnu je sasvim druga slika – tmurno i maglovito uz mjestimice vlažne kolnike zbog rosulje.

Nastavak dana nosi nam slične vremenske prilike.

Na Jadranu lijepo i sunčano uz maksimalnu temperaturu između 17 i 20 Celzijevih stupnjeva. Na kopnu će ujutro i prijepodne biti puno magle i niskih oblaka, a sredinom dana i poslijepodne sunčana razdoblja su moguća i u dijelu kopnene Hrvatske gdje se magla uspije razići. Temperatura u unutrašnjosti ostaje između 6 i 12 stupnjeva. Vjetar na kopnu slab, dok će duž obale puhati slaba do umjerena bura i sjeverozapadnjak.

I sljedeća dva dana na Jadranu pretežno sunčano, a kopneni krajevi i dalje će imati dosta magle i niskih oblaka koji se mjestimice mogu zadržati veći dio dana.

Temperatura zraka se neće bitnije mijenjati sve do petka kad bi trebala krenuti južina koja će i kopnenim krajevima donijeti višu temperaturu.

Krajem tjedna moguća je i kiša, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru, a u nedjelju i drugdje. 

Usporedili smo statističke podatke iz nove, prošloga tjedna objavljene godišnje publikacije Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama” s onim prošlogodišnjima, koje govore o položaju žena u državi i društvu.

U novoj publikaciji “Hrvatska u brojkama 2025.” stoji da je sredinom prošle godine Hrvatska imala 3.886.233 stanovnika, a udio žena bio je 51,3 posto i za 0,3 posto smanjio se u odnosu na prethodnu godinu. Prema tome, sredinom prošle godine u Hrvatskoj je bilo 1.993,637 žena.

One su i dalje u prosjeku starije od muškaraca i to za više od tri godine. Prosječna dob žena u Hrvatskoj je 46 godina, a muškaraca 42,6 godina.

U prosjeku 10 godina starije nego prije pola stoljeća

Prosječna starost žena u Hrvatskoj povećala se u proteklih pola stoljeća za više od deset godina. Na popisu stanovništva 1971. godine prosječna dob žena bila je 35,5 godina, prije 25 godina bila je 41 godinu, a sada 46 godina. U Hrvatskoj je najviše žena u dobi između 60 i 69 godina, njih 296 tisuća.

Očekivano trajanje života pri rođenju za žene bilo 81,9 i povećalo se za dva mjeseca u odnosu na prethodnu godinu, dok je očekivano trajanje života muškaraca 76,1 godina i povećano je za sedam mjeseci u odnosu na godinu dana ranije. Žene u Hrvatskoj bi, po ovome, trebale u prosjeku živjeti 5,8 godina duže od muškaraca.

Očekivano trajanje života pri rođenju za žene bilo 81,9 i povećalo se za dva mjeseca u odnosu na prethodnu godinu, dok je očekivano trajanje života muškaraca 76,1 godina i povećano je za sedam mjeseci u odnosu na godinu dana ranije. Žene u Hrvatskoj bi, po ovome, trebale u prosjeku živjeti 5,8 godina duže od muškaraca.

Žena više u devet, muškaraca u 11 djelatnosti

Lani se povećao ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj. Bilo ih je 1.719.671 ili za 56.149 više nego godinu dana ranije. I zaposlenih žena bilo je više za 2,8 posto nego 2023. godine, ukupno njih 796.945. Također za 2,8 posto porastao je lani broj žena zaposlenih u pravnim osobama, a za 3,9 posto u obrtu i slobodnim profesijama, ali broj zaposlenih osiguranih poljoprivrednica manji je za 2,8 posto.

Od 19 djelatnosti, muškarci su brojniji od žena u jedanaest. Daleko najviše u građevinarstvu gdje ih je čak 89,3 posto. Žene su brojnije u osam djelatnosti: trgovini na veliko i na malo; djelatnosti pružanja smještaja te pripreme hrane; financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja; javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranju; obrazovanju; zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi; umjetnosti, zabavi i rekreaciji te u ostalim uslužnim djelatnostima.

Obrazovanje je djelatnost u kojemu ih je najviše. Čak 80,6 posto zaposlenih tamo su žene.

I dalje su znatno slabije plaćene

Lani je u Hrvatskoj u prosjeku bilo 95.299 nezaposlenih, što je 12,5 posto manje nego 2023. godine. Nezaposlenih žena i dalje je više nego muškaraca. Lani ih je bilo 53.234 ili 55,9 posto, ali skoro devet tisuća manje nego prethodne godine.

Povećala se razlika u prosječnoj mjesečnoj isplaćenoj neto plaći, na štetu žena. Dok je 2022. godine ta razlika bila 101 euro, 2023. razlika je bila 113 eura – 1.054 eura u odnosu na ‘muških’ 1.167 eura.

Prosječna mjesečna bruto plaća za 2023. za zaposlene žene iznosila je 1.482 eura, a godinu ranije 1.294 eura.

Najveća neto prosječna plaća za žene bila je 1.342 eura i isplaćena je u djelatnosti Informacije i komunikacije, dok je najniža bila 774 eura u djelatnosti administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti. I najniža prosječna neto plaća isplaćena muškarcima bila je u istoj toj djelatnosti (Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti), ali u iznosu od 870 eura, što je skoro stotinu eura više od prosječne plaće žena u toj djelatnosti.

Prevladavaju među doktorima znanosti

Akademski naziv u 2024. steklo je 609 sveučilišnih specijalista, a od toga 400 žena, koje su činile 65,7 posto ukupnog broja sveučilišnih specijalista, nešto više nego godinu dana ranije. A akademski stupanj steklo je 812 doktora znanosti odnosno doktora umjetnosti, među kojima u ukupnom broju prevladavaju žene kojih je 60,1 posto.

U prošloj akademskoj godini u odnosu na pretprošlu na visokim učilištima porastao je broj žena nastavnika i suradnika u nastavi za 5,8 posto, a istodobno je porastao i broj muškaraca nastavnika i suradnika u nastavi, ali za 3,7 posto.

Premalo ih u politici, u pravosuđu brojnije

U publikaciji DZS-a “Hrvatska u brojkama” uvršteni su i podaci o ovogodišnjim lokalnim izborima. Na njima je izabrano ukupno 757 čelnih osoba u općinama, gradovima i županijama, a od njih je samo 17,2 posto žena. Među županima i zamjenicima župana žena je 22,8 posto, među gradonačelnicima i njihovim zamjenicima 22,4 posto, dok je među načelnicima općina i zamjenicima načelnika općina tek 14,3 posto žena. Uspoređujući podatke s prethodnim lokalnim izborima održanima 2021. godine, udio žena tek je neznatno porastao, za nešto više od dva postotka.

No dok su u političkoj vlasti i dalje malobrojne i podzastupljene, u pravosuđu su žene znatno brojnije u odnosu na muškarce. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,2 posto, na općinskim sudovima – 75,1 posto, a na trgovačkim sudovima čak 77,9 posto. Među odvjetnicima je 55,1 posto muškaraca, a 44,9 posto žena.

Kada je riječ o položaju žena u državi i društvu, iz (n)ovih se podataka skupljenih u DZS-ovom statističkom u većini područja vide pomaci, premda neveliki.

Gotovo 90 posto građana podržava zabranu mobitela u školama, a ministar obrazovanja Radovan Fuchs sada je potvrdio da je taj scenarij sve bliži stvarnosti. U razgovoru je otkrio da pravilnik koji će zabraniti korištenje mobitela u osnovnim školama – i tijekom nastave i za vrijeme odmora – stiže uskoro.

‘Možete očekivati vrlo skoro pravilnik u školama koji će definitivno zabraniti upotrebu mobitela u osnovnim školama, i pod satom i izvan sata’, rekao je Fuchs za RTL, dodavši da se u srednjim školama zabrana neće moći provoditi jednako strogo. ‘Zasigurno će biti zabranjeno za vrijeme satova, osim ako profesori ne koriste uređaj za potrebe nastave, ali pod odmorima nije tako jednostavno’, objasnio je.

Iako je spomenuo i mogućnost zakonskog rješenja koje bi ograničilo korištenje mobitela maloljetnicima, usporedivo s postojećim zabranama alkohola i cigareta, ministar ističe da za to treba širi društveni konsenzus. ‘Zakonska rješenja su relativno jednostavna za propisati, ali trebamo više rasprava i dogovora’, kazao je Fuchs.

Na pitanje o osobnom iskustvu s mobitelima, Fuchs je priznao da ni u vlastitoj obitelji nije lako postaviti granice. ‘Imam unuke tinejdžere i, nažalost, provode previše vremena na mobitelima. Pokušavam utjecati na njihove roditelje, ali situacije su vrlo različite; neki su pod kontrolom više, neki manje.’

Dodao je da problem ne leži samo u uređajima, već i u društvenim mrežama. ‘Dobna ograničenja postoje, TikTok je primjerice na 13 godina, ali pitanje je tko to kontrolira. Ako roditelji ne sudjeluju, teško je išta provesti’, rekao je, naglasivši da se time ugrožava mentalno zdravlje djece.

Osim o mobitelima, ministar je govorio i o novim pravilima za ispričnice. Potvrdio je da se razmatra ograničenje roditeljskih ispričnica na dva do tri puta po polugodištu, nakon što je zabilježen nagli porast opravdanih izostanaka. ‘Primijetili smo ogroman broj ispričanih sati, osobito za vrijeme najavljenih testova. Vrlo vjerojatno će biti uvedena kombinirana varijanta, ali o detaljima još razgovaramo s Ministarstvom zdravstva’, rekao je.

Na kraju se osvrnuo i na porast vršnjačkog nasilja, koje, kako kaže, postaje sve veći društveni problem. ‘Vršnjačko nasilje u školama lagano je u padu, ali raste ono izvan škole. Kada učenici napuste školski prostor, teško je djelovati. Zato nam treba sinergija svih resora – zdravstva, socijalne skrbi i policije’, istaknuo je Fuchs.

Dodao je da je već održan međuresorni sastanak te da će biti potrebno uskladiti postojeće strategije i pravilnike. ‘Treba nam zajednički pristup i brža reakcija socijalne službe i policije. To je jedini način da spriječimo da problemi eskaliraju’, zaključio je ministar obrazovanja.