Hrvatska
Učitelji u Hrvatskoj među najobrazovanijima i najslabije plaćenima u Europi
Hrvatska je u skupini zemalja s najmanjim udjelom učitelja koji su zadovoljni svojom plaćom, a manje su zadovoljni i uvjetima zaposlenja. Učitelji rade u razredima od prosječno 19 đaka što je za šest učenika manje od međunarodnog prosjeka, ali je u školama sve više djece s posebnim obrazovnim potrebama.
profesorica u školi na nastavi
Pexels / Ilustracija
Hrvatska je u skupini zemalja s najmanjim udjelom učitelja koji su zadovoljni svojom plaćom, a manje su zadovoljni i uvjetima zaposlenja. Učitelji rade u razredima od prosječno 19 đaka što je za šest učenika manje od međunarodnog prosjeka, ali je u školama sve više djece s posebnim obrazovnim potrebama
Oglas
Ovdje ih je najmanje zadovoljnih plaćom
Hrvatski učitelji i nastavnici su među najobrazovanijima u 53 zemlje sudionice istraživanja TALIS 2024: čak 94 posto učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi te 87 posto nastavnika u srednjim školama u Hrvatskoj ima završen četverogodišnji ili petogodišnji studij, što je dvostruko više od međunarodnog prosjeka te više od prosjeka EU-a koji iznosi 75 posto, javlja Novi list.
Prosječno imaju 16 do 17 godina radnog iskustva u školi, a u nastavi rade od 40 do 43,5 sati tjedno, što je za tri do pet sati više od prosjeka koji za EU iznosi 39 sati, a OECD 41 sat.
Svaki četvrti nastavnik planira uskoro napustiti profesiju
Nasuprot tvrdnjama o tome kako zbog manje upisane djece imaju sve manje posla, radno opterećenje osnovnoškolskih učitelja u Hrvatskoj poraslo je prosječno za 2,1 sat tjedno u posljednjih 11 godina, a sve su više pod stresom, ne osjećaju da ih se cijeni niti da su dovoljno plaćeni za posao koji obavljaju.
Koliko je njihovo (ne)zadovoljstvo profesijom, govori podatak da svaki četvrti učitelj i nastavnik u Hrvatskoj namjerava napustiti profesiju u sljedećih pet godina.
Udio učitelja mlađih od 30 godina koji namjeravaju napustiti profesiju u posljednjih je šest godina porastao za 13 posto.
Razlozi odlaska koje navode odnose se na vlastitu odgovornost za uspjeh učenika, rješavanje zabrinutosti roditelja, prilagodbu promjenjivim zahtjevima vlasti i držanje koraka s izmjenama kurikula.
Rezultati su to Međunarodnog istraživanja o učenju i poučavanju TALIS 2024, najvećeg takvog istraživanja koje se ciklički provodi u 53 zemlje sudionice, od toga 29 članica OECD-a.
Više od 90 posto stalno zaposlenih
Rad u nastavi u Hrvatskoj je, pokazalo se, prilično sigurno zanimanje jer je više od 90 posto učitelja i nastavnika stalno zaposleno, a obavljaju ga uglavnom žene. S oko 80 posto učitelja i 69 posto nastavnika ženskog spola, Hrvatska je među zemljama s najvećim udjelom žena u prosvjeti. Učitelji rade u razredima od prosječno 19 đaka što je za šest učenika manje od međunarodnog prosjeka, ali je u školama sve više djece s posebnim obrazovnim potrebama, pa tako svaka četvrta osnovna škola i svaka treća srednja škola ima više od 10 posto takve djece te barem jedan posto učenika koji su izbjeglice. Tipični razred uz to nerijetko ima više od 10 posto učenika s problemima u ponašanju.
Iako su zadovoljni formalnim obrazovanjem, učitelji i nastavnici ne osjećaju se tako dobro pripremljenima u pedagoškim aspektima svojega posla, a najmanje pripremljenima osjećaju se za uporabu digitalnih alata u nastavi, za pružanje podrške socioemocionalnomu razvoju učenika ili za poučavanje u višejezičnom okruženju.
Problem nasilja
Poslom je zadovoljno 84 posto učitelja i 89 posto nastavnika, a svaki treći ponovo bi se odlučio za isti poziv.
Hrvatska je, međutim, u skupini zemalja s najmanjim udjelom učitelja koji su zadovoljni svojom plaćom, tek svaki četvrti, a manje su zadovoljni i uvjetima zaposlenja u odnosu na svoje kolege u većini zemalja sudionica.
Hrvatska se nalazi u skupini zemalja s najnižim postotkom učitelja koji smatraju da se učiteljsko zanimanje cijeni u društvu, od strane roditelja, među političarima i u medijima.
Hrvatska se također nalazi u skupini zemalja s najmanjim udjelom učitelja i nastavnika koji smatraju da mogu utjecati na obrazovnu politiku.
Relativno niska učestalost nasilnih incidenata
U Hrvatskoj 13,7 posto učitelja i 9,3 posto nastavnika doživljava stres na poslu, mahom zbog odgovornosti za uspjeh učenika te previše administrativnih poslova, ali i održavanja razredne discipline. Na sreću, Hrvatska se još uvijek nalazi u skupini zemalja s relativno niskom učestalosti nasilnih incidenata.
Primjerice, u Finskoj, Malti, Norveškoj i Švedskoj više od 40 posto učitelja radi u školama u kojima ravnatelji izvještavaju da je nasilje ili verbalno zlostavljanje među učenicima na području škole značajan problem. U Hrvatskoj u takvim školama radi oko četiri posto učitelja.
U odnosu na istraživanje TALIS 2018, statistički se značajno povećao udio ravnatelja koji se suočavaju s manjkom strukovnih nastavnika, a sve veći problem postaje i nedostatak nenastavnoga osoblja. U Hrvatskoj se 18 posto osnovnoškolskih ravnatelja i 19 posto srednjoškolskih ravnatelja suočava s manjkom nastavnog kadra.
Hrvatska
Pojeftinilo gorivo: Na snagu stupile nove cijene
Vlada je na telefonskoj sjednici odredila nove najviše maloprodajne cijene goriva, prema kojima je benzin od danas pa u idućih sedam dana jeftiniji za šest centi, a dizel će za četiri centa.
Nova najviša maloprodajna cijena osnovnog benzina je 1,56 eura za litru što je šest centi manje nego sada.
Dizel pojeftinjuje za četiri centa, na 1,71 euro za litru.
Za tri centa po litri pada i cijena plavog dizela, na 1,18 eura po litri.
Plin za spremnike pojeftinjuje za osam centi, na 1,20 eura za kilogram, kao i plin za boce, na 1,78 eura za kilogram.

Kada maloprodajne cijene ne bi bile regulirane, benzin bi koštao 1,71, a dizel 1,91 euro za litru.
Plavi dizel koštao bi 1,24 eura za litru, plin za spremnike 1,31 euro, a plin za boce 2,02 eura za kilogram, kaže vlada.
U odnosu na dosadašnju praksu regulacije cijena goriva, najnovija vladina reakcija odnosi se na tjedno, a ne dvotjedno razdoblje.
Najavljujući tu novu metodologiju obračuna cijena goriva, premijer Andrej Plenković rekao je uz ostalo da će ona donijeti koriti vozačima, gospodarstvu i građanima, a vladi omogućiti bržu reakciju na tržišna kretanja.
Hrvatska
eVISITOR / Veliki povratak čeških i mađarskih turista u Hrvatsku!
Prema prvim i nepotpunim podacima sustava eVisitor, hrvatski turizam bilježi odlične rezultate s tržišta Češke, Mađarske i Italije. U srpnju, ali i na razini dosadašnjeg dijela godine, tj. prvih sedam mjeseci 2026., svjedočimo značajnom povratku gostiju iz navedenih zemalja. Pritom raduje činjenica da ovakav rast dolazi posebno s tržišta Češke, i to nakon nekoliko godina pada turističkog prometa iz te zemlje, dok je Italija unazad nekoliko godina bilježila stagnaciju turističkog prometa.
U odnosu na isto razdoblje prošle godine, u srpnju je broj dolazaka čeških gostiju veći za 12%, a broj noćenja za 7%, dok je gledano u kumulativu od sedam mjeseci, s istog tržišta ostvaren rast od 5% u dolascima i noćenjima. Česi su tijekom godine najviše noćenja ostvarili u Istri, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji, dok su, uzevši u obzir same destinacije, najviše boravili u Umagu, Poreču i Medulinu.
Pozitivni rezultati s mađarskog tržišta dodatno potvrđuju njegovu važnost za hrvatski turizam te nastavak stabilnog interesa mađarskih gostiju za putovanja u našu zemlju. U srpnju bilježimo rast od 8% u dolascima i 7% u noćenjima mađarskih turista u odnosu na lani, dok je od siječnja do srpnja 2026. ostvaren rast od 7% u dolascima i noćenjima. U prvim sedam mjeseci ove godine, najveći broj mađarskih gostiju boravio je na Kvarneru, u Istri te u Zadarskoj županiji.
Posebno veseli povratak trenda dolazaka talijanskih gostiju od početka godine, pri čemu rezultati za prvih sedam mjeseci bilježe rast od 2% u dolascima i u noćenjima, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tijekom srpnja s talijanskog je tržišta ostvaren rast dolazaka od 1%. Očekuje se da će se pozitivan trend dodatno potvrditi tijekom kolovoza, kada tradicionalno traje Ferragosto, razdoblje u kojem talijanski gosti ostvaruju najveći broj svojih ljetnih putovanja. Dodajmo kako su Talijani ove godine Hrvatsku rado birali tijekom predsezone za kraća vikend putovanja, pri čemu su ih posebno privlačile destinacije u Istri i na Kvarneru.
Hrvatska
Rajčica skuplja od svinjetine i teletine. U pojedinim gradovima kilogram dosegnuo čak 10 eura
Cijene rajčice na hrvatskim tržnicama dosegnule su rekordne razine, a proizvođači rast objašnjavaju sve većim troškovima proizvodnje.
Crvena, sočna i mnogima omiljena namirnica sve je bliže statusu luksuza na tanjuru. Ovih dana na tržnicama doseže rekordne cijene pa se u pojedinim gradovima kilogram prodavao i za 10 eura, skuplje od kilograma svinjetine, a ponegdje čak i teletine.
Na zagrebačkom Dolcu kilogram ekološke rajčice stoji i do sedam eura. Uzgajivač povrća Senad Hujić iz Donje Zeline za Dnevnik Nove TV ističe da kupcima najprije nude degustaciju, a zatim im pokazuju certifikat ekološkog proizvođača.
U Zadru je ponuda nešto skromnija, ali su cijene niže. Prodavačica Danica kaže da se rajčica sada prodaje za dva do tri eura po kilogramu, dok je prije bila 4,5 eura. Dodaje da su poskupjeli sjeme, gnojivo i svi ostali troškovi proizvodnje.
Rajčica je u posljednje četiri godine znatno poskupjela. Kilogram je 2022. godine u prosjeku stajao 2,19 eura, dok danas stoji 3,14 eura.
Cherry rajčica bilježi još veći rast
Još veći rast bilježi cherry rajčica, čija je prosječna cijena porasla s 3,51 na 5,13 eura po kilogramu. To znači da je obična rajčica poskupjela oko 43 posto, a cherry rajčica oko 46 posto.
Najviše cijene bilježe Dubrovnik, Požega, Pula i Zagreb. U tim gradovima kilogram rajčice doseže sedam eura, dok cherry rajčica stoji i do 10 eura po kilogramu.
Građani upozoravaju da su cijene previsoke u odnosu na plaće i mirovine, dok dio kupaca smatra da viša cijena može biti opravdana kvalitetom domaćih proizvoda.
“Sve je prestrašno skupo za naše plaće, penzije, to je takav pritisak na čovjeka da je to jadno i kukavno. Nema čovjeka, izgubio se čovjek, a svi ćemo jednoga dana račun dati gore”, izjavila je Mara iz Zagreba.
“Cijene su malo skuplje nego u Crnoj Gori, ali naspram kvalitete valjda mora. Sve poskupljuje, pa i ove osnovne namirnice”, ustvrdio je Marko iz Crne Gore.
Vladimir Stoičev, koji se uzgojem povrća bavi od 1950. godine, danas proizvodi na 500 četvornih metara intenzivne proizvodnje. Za Dnevnik Nove TV kaže da su posljednjih godina najviše poskupjeli mineralna gnojiva, prihrana, zaštitna sredstva i troškovi rada.
Domaćim proizvođačima konkuriraju i uvozne rajčice. Nizozemska je do kraja prošle godine bila najveći dobavljač svježih i rashlađenih rajčica za Hrvatsku, s oko 3600 tona uvoza. Stoičev tvrdi da na hrvatsko tržište dolaze njihovi viškovi, koji se prodaju ispod cijene kako ih ne bi morali uništavati.
Na kraju će odluku donijeti potrošači, koji će birati između domaćih i uvoznih rajčica ili će presudnu ulogu ipak imati cijena.
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prijeOBAVIJEST IZ OB ZADAR: Hematologija i Gastroenterologija od danas privremeno u zgradi dnevnih bolnica!
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Arbanasi od srca pjesmom
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 5. kolovoza 2026.
-
magazin5 dana prijeDO 9. KOLOVOZA / Noć punog miseca na zadarskoj rivi uz koncerte i preko 50 izlagača




