Connect with us

Hrvatska

Morate li prometnim znakom biti upozoreni na kameru za mjerenje brzine?

Objavljeno

-

Vrlo često se u prekršajnim postupcima okrivljenici osvrnu na izostanak prometnog znaka koji označava cestu, odnosno dio ceste na kojem se obavlja kontrola brzine vozila, čuveni C122.

Sveprisutnost kamera na prometnicama pomaže povećanju prometne svijesti, nedvojbeno! Spoznaja o tome gdje se kamere nalaze, također pomaže u samodiscipliniranju i izbjegavanja kazni. U tom pravcu velik doprinos daje tehnologija, vizualno, zvučno upozoravanje na postojanje kamera u blizini.

Kada na kućni prag stigne kazna za prebrzu vožnju, kreće promišljanje, kako se izvaditi iz problema. Može li se osporavati točnost izmjerene brzine, može li se ukazivati na netočnost mjernog uređaja, izostanak obučenosti policijskih službenika za rukovanje njime, i u konačnici što je s pozicijom na kojoj je mjerena brzina?

Mjerni uređaji redovito su opskrbljeni potrebnom dokumentacijom i certifikatima, a policijski službenici odgovarajućim uvjerenjima o osposobljenosti. Jedino za što se teoretski možete pokušati hvatati je: pravilo 100 metara, koje ima i svoje izuzetke. No i policija zna što im je za činiti i što im u meritornom propisu piše, piše HAK Revija.

Njime je propisano kako se mjesta i dionice ceste na kojima će se obavljati nadzor, određuju planom rada policijske uprave odnosno policijske postaje ili dnevnim rasporedom rada policijske postaje, sukladno analitičko-statističkim pokazateljima stanja sigurnosti, pri tome vodeći računa da to ne bude uvijek na istim mjestima. Također se tamo definira kako se prekršaji vezani uz brzinu kretanja vozila neće utvrđivati u zoni od 100 metara od postavljenog prometnog znaka za obilježavanja naseljenih mjesta ili od prometnog znaka izričitih naredbi ograničenja brzine. Međutim, iznimno od tog pravila, prekršaji vezani uz brzinu kretanja vozila u zonama škola ili drugih ustanova gdje se okuplja veći broj djece mogu se utvrđivati u zoni od 30 metara od postavljenog prometnog znaka izričitih naredbi ograničenja brzine ili prometnog znaka opasnosti djeca na cesti.

Kad smo kod prometnih znakova, vrlo često se u prekršajnim postupcima okrivljenici osvrnu na izostanak prometnog znaka koji označava cestu, odnosno dio ceste na kojem se obavlja kontrola brzine vozila, čuveni C122!

Opravdava li vašu prebrzu vožnju, izostanak prometnog znaka koji upozorava na kontrolu! Može li vas to učiniti neodgovornim za kršenje prometnih propisa vezanih uz brzinu kretanja vozila? Oslobađa li izostanak prethodne obavijesti o mjerenju brzine vozača za prekoračenje ograničenje brzine kretanja? Sudovi kažu, ne!

Ništa od uspjeha s tim argumentom! Tako kažu sudovi. Konkretno, Općinski sud u Rijeci u predmetu Pp-1859/2023-4 (presuda od 21. 3. 2025.) zauzeo je stav:

“U odnosu na okrivljenikove navode da na mjestu mjerenja nije bila postavljena oznaka “kontrola brzine”, za navesti je kako je prometni znak koji označava cestu, odnosno dio ceste na kojem se obavlja kontrola brzine vozila (C122), znak obavijesti iz odjeljka C Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama („Narodne novine“ broj 92/19.), koji prema članku 24. toga Pravilnika sudionicima u prometu daju potrebne obavijesti o cesti kojom se kreću, nazivima mjesta kroz koja cesta prolazi i udaljenosti do tih mjesta, prestanku važenja prometnih znakova izričitih naredbi te druge obavijesti koje im mogu koristiti. Slijedom navedenog, prometnim znakom obavijesti može se vozače obavijestiti o kontroli brzine fiksnom kamerom, ali takva obavijest nije propisana kao obavezna niti je njezino postavljanje propisano kao uvjet za zakonitost utvrđivanja prekršaja mjerenjem brzine fiksnim kamerama.

Odluka o postavljanju znakova obavijesti je u nadležnosti upravitelja cesta, a izostanak prethodne obavijesti o mjerenju brzine ne oslobađa vozače odgovornosti za počinjenje prekršaja prekoračenja ograničenja brzine kretanja vozila koje se utvrdi postavljenim kamerama. Okrivljenik je kriv za prekršaj jer je kao svaka prosječna osoba osposobljena za vozača motornih vozila, bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo postupanje zabranjeno“.

Općinski sud u Pazinu također ima isti stav u presudama tog suda Pp-2559/2023-4 i Pp-2550/2023-4, jasno je rečeno kako se: „Prometnim znakom obavijesti može vozače obavijestiti o kontroli brzine fiksnom kamerom, ali to nije obvezno, budući ne postoji zakonska obveza postavljanja takve vrste signalizacije na mjestima gdje su postavljene kamere. Isto tako ne postoji ni zapreka za postavljanjem prometne signalizacije, što je u nadležnosti upravitelja cesta pa tako i odluka o postavljanju znakova obavijesti“.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu