Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Uglavnom vedro je u većem dijelu zemlje, oblačnije tek u zapadnim predjelima. Temperature su niske u vedrim predjelima, -4.9 stupnjeva izmjereno je u Otočcu. U nastavku srijede bit će razmjerno toplo, pretežno sunčano veći dio dana. No, kako nam se sa sjeverozapada približava hladna fronta, navečer se očekuje jače naoblačenje s kišom, pljuskovima s grmljavinom, zapuhat će vjetar sjevernog smjera. U noći će se oborina intenzivirati i širiti i drugdje, u gorju se očekuje snijeg, kako će prodirati hladniji zrak.

Tijekom četvrtka bi mjestimice u gorju moglo pasti preko 30 cm snijega. Zbog jakog sjeveroistočnjaka može biti mećave i nanosa snijega, što će stvarati probleme u prometu. Na zapadu zemlje očekuje se najviše oborine, lokalno su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom. Kako u kratkom vremenskom periodu može pasti značajnija količina kiše, Državni hidrometeorološki zavod upozorava na bujične i urbane poplave, na području sjevernog Jadrana, Gorskog kotara i Like te na karlovačkom području. Na spomenutom području te na sjeveru i sjeverozapadu Hrvatske očekuje se i porast vodostaja rijeka. Sustav Meteoalarm već je na visokom stupnju. Kako će temperature padati tijekom četvrtka, kiša će prelaziti u snijeg i u nekim nizinama. 

I tijekom petka treba računati na kišu i novi snijeg te na vjetrovite prilike, uslijed čega treba računati na poteškoće u prometu. Osjetno hladnije, ponegdje i za 15-ak stupnjeva. 

Za vikend također nestabilno. Tijekom subote još treba računati na kišu u dijelu Dalmacije, u unutrašnjosti na snijeg u gorju gdje bi se moglo akumulirati i više od pola metra snijega. U istočnim predjelima bit će kiše.

U nedjelju će oborina uglavnom biti rijetka. 

Pred nama je nagla promjena vremena. Državni hidrometeorološki zavod objavio je posebno priopćenje. U nastavku ga prenosimo u cijelosti:

Mnogi su se već prilagodili proljetnom ugođaju koji će se zadržati i tijekom srijede 25. ožujka 2026. Prevladavat će sunčano, zapuhat će jugozapadni vjetar i jugo, a i temperatura zraka bi ponegdje mogla dosegnuti 20 °C.

No, već u četvrtak 26. ožujka 2026., povratak zimskih uvjeta. Uz dotok hladnog zraka sa sjevera u unutrašnjosti osjetno će zahladnjeti, pritom će biti i vjetrovito uz sjeverni i sjeveroistočni vjetar, na Jadranu jaku i olujnu buru. Lokalno obilna kiša, osobito na Jadranu i u zapadnim predjelima unutrašnjosti, dok se u Gorskoj Hrvatskoj očekuje i deblji snježni pokrivač.

Sinoptička situacija

U srijedu 25. ožujka 2026. s jugozapada će prolazno ojačati greben s kojim će nakratko pritjecati topliji zrak. Istovremeno će se tijekom dana sa sjevera Europe produbiti termobarička dolina s hladnim zrakom i spustiti prema sjeveru Italije. U višim će se slojevima atmosfere zatvoriti i visinska ciklona u kojoj će se zadržavati hladan i nestabilan zrak.

Prizemno će hladna fronta, koja je dio duboke ciklone nad Skandinavijom, tijekom srijede 25. ožujka 2026. stići do Alpa. Na sjeveru Italije stvorit će se ciklona koja će se u četvrtak 26. ožujka 2026., premještati preko Jadrana. U petak 27. ožujka 2026., ciklona će se premjestiti nad jugoistočnu Europu.

Iznad Hrvatske bit će prisutna izražena razlika u tlaku zraka što će podržavati vjetrovito vrijeme.

Obilna kiša, u gorju snijeg, jak sjeveroistočni vjetar, na Jadranu olujno jugo pa bura

Najviše oborine očekuje se u zapadnim krajevima Hrvatske, osobito u četvrtak 26. ožujka 2026. kad ponegdje može pasti više od 60 mm, u Gorskoj Hrvatskoj i 90 mm. Na sjevernom Jadranu moguće je grmljavinsko nevrijeme uz veliku količinu kiše u kratkom vremenu te uz naglu promjenu smjera i jačine vjetra.

Uslijed obilne oborine u kratkom vremenu postoji mogućnost i za pojavu bujičnih i urbanih poplava na području sjevernog Jadrana, Gorskog kotara i Like te na karlovačkom području. Na spomenutom području te na sjeveru i sjeverozapadu Hrvatske očekuje se i porast vodostaja rijeka.

Uz nagli i izraženi pad temperature, u unutrašnjosti će biti i snijega. S obzirom na to da se proteklih dana tlo zagrijalo, u početku će se snijeg topiti, ali kako se očekuje dugotrajno padanje snijega doći će do stvaranja snježnog pokrivača. Osim mećave, probleme će u Gorskom kotaru i Lici stvarati i deblji snježni pokrivač, ponegdje vjerojatno viši od pola metra.

Početkom četvrtka 26. ožujka 2026., s ulaskom centra ciklone na sjeverni Jadran, umjereno i jako jugo i jugozapadni vjetar naglo će mijenjati smjer. Jaka bura i sjeverni vjetar najprije će zapuhati u Istri te će se potom širiti prema jugu i dodatno ojačati pa će podno Velebita biti i orkanskih udara.

U Dalmaciji će veći dio dana, osobito na jugu, biti jakog i olujnog juga i južnog vjetra. I u unutrašnjosti će biti vjetrovito uz jak do olujan sjeverni i sjeveroistočni vjetar, najprije u središnjim krajevima, do kraja petka i na istoku.

Za vikend postupno smirivanje vremena. Hladna jutra, s temperaturom ispod nule, vjerojatna su u gorskim krajevima, međutim uz smanjenje naoblake početkom idućeg tjedna, mraz je moguć i ponegdje u nizinama.

Pratiti upozorenja i prognoze te postupati prema preporukama nadležnih službi

Na snazi su upozorenja za snijeg, obilnu oborinu, grmljavinsko nevrijeme i olujan vjetar, a nepovoljni vremenski uvjeti osobito mogu utjecati na promet i aktivnosti na otvorenom.

Preporučujemo redovito praćenje prognoza i upozorenja na mrežnoj stranici meteo.hr gdje ih prognostičari DHMZ-a ažuriraju prema razvoju vremenske situacije. Budući da se razine upozorenja mogu mijenjati, važno ih je provjeravati više puta dnevno.

Postupajte prema uputama nadležnih službi i svoje aktivnosti prilagodite vremenskim uvjetima.

Kako su Dabrino pjevanje, nova članica većine, ali i posljedice rata na Bliskom istoku utjecali na rejting stranaka i političara? Objavljen je novi CRO Demoskop za ožujak.

Nakon prošlomjesečnog skoka podrške dvjema strankama (HDZ i Možemo!) na temi dočeka rukometaša i slučaja s pjevačem Markom Perkovićem Thompsonom, a takav se sličan učinak zabilježio i prošlog ljeta uoči njegovog zagrebačkog koncerta, u ovomjesečnom se istraživanju djelomično “ispuhao” ovaj svojevrsni “MPT efekt”.

Njegova je glavna karakteristika jačanje podjela na političkoj sceni, a od čega dominantno profitiraju dvije političke stranke: HDZ (više) i Možemo (nešto manje), dok su ostale stranke ili u stagnaciji (SDP) ili u padu (DP, Domino, Most). Efekt utječe i na podršku rada Vlade, ali i na izbor najpozitivnijih političara u zemlji, a utječe i doživljaj smjera razvoja zemlje (tzv. društveni optimizam), piše RTL danas.

HDZ na vrhu ljestvice

U ovomjesečnom mjerenju preferencije stranaka, HDZ je na vrhu ljestvice stranaka s izborom od 29,7 posto (u odnosu na 30,6 posto iz prethodnog mjerenja). Na drugom mjestu zaostaje stalni pratitelj SDP, s izborom od 22,6 posto (prema 23,1 posto iz veljače). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 12,3 posto (prema 13,3 posto iz prošlomjesečnog mjerenja).

Most je na četvrtom mjestu s 6,2 posto podrške (u odnosu na 5,4 posto iz prethodnog mjeseca). Na petom je mjestu s 2,6 posto izbora Nezavisna lista Marije Selak Raspudić (prema 2,4 posto prije mjesec dana). Domovinski pokret bilježi 2,4 posto podrške (prema 1,6 posto iz veljače).

Ukupno gledajući, tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio “uzimaju” HDZ i SDP (52,3 posto birača). Dobitnici mjeseca su Most (+0,8 postotnih bodova), DP (+0,7 postotnih bodova) i NL Marije Selak Raspudić (+0,2 postotna boda). Slabiji rezultat od prošlog mjerenja u veljači su zabilježili Možemo (-1,0 postotni bod), HDZ (-0,9 postotnih bodova) i SDP (-0,5 postotnih bodova).

Ostale političke stranke su zabilježile izbor manji od 1,5 posto, te su podijeljene u dvije skupine na granici od 1 posto. Na vrhu niza ovih stranaka iznad 1 posto podrške je IDS i Domino (obje po 1,1 posto), a slijede dvije stranke s izborom od 1 posto: Centar i Pravo i pravda.

U drugoj skupini ispod 1 posto podrške su: Nezavisna platforma Sjever (0,9 posto), Hrvatski suverenisti i HSS (obje po 0,7 posto), HSLS i HNS (po 0,6 posto), HSU (0,5 posto) i Fokus (0,3 posto). Manje od 0,3 posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 1,5 posto. U ovomjesečnom je mjerenju zabilježeno 14,2 posto neodlučnih (u usporedbi s 13,1 posto iz veljače).

U odnosu na istraživanje iz ožujka prošle godine uz pojavu stranke Marije Selak Raspudić, od vodećih stranaka tri su u rezultatskom plusu (HDZ +3,6 postotnih bodova; Možemo +2,0 postotna boda; DP 0,13 postotnih bodova), dok su ostale zabilježile negativni međugodišnji saldo (SDP -3,7 postotna boda; Most -0,6 postotni bodova, Domino -0,8 postotnih bodova).

Milanović opet najpozitivniji

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 26,7 posto ispitanika (u odnosu na 23,6 posto iz veljače). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je na drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 15,9 posto (prema 17,9 posto iz prošlog mjerenja u veljači). Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 5,7 posto (prema prošlih 7,7 posto).

Četvrto mjesto s izborom od 2,6 posto drži Marija Selak Raspudić (u veljači 1,8 posto), a slijedi je Ivana Kekin s rezultatom od 2,4 posto (u veljači 1,1 posto). Dalje slijede Ivan Anušić (1,8 posto) te Dalija Orešković (1,7 posto).

Zatim Sandra Benčić (1,5 posto), Marin Miletić (1,3 posto) i Siniša Hajdaš Dončić (1,0 posto). Među deset najpozitivnijih političara pet je predsjednika stranaka (HDZ, Možemo, NL Marije Selak Raspudić, DOSIP i SDP). Da je Nitko najpozitivac, stav je više od petine ispitanika.

Čelnici ljudi države i glavnog grada drže vrh

Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države i glavnog grada, premijer Plenković, predsjednik Milanović i gradonačelnik Tomašević. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 36,6 posto (u odnosu na 36,5 posto iz veljače), a nakon jednomjesečnog “izbivanja” na drugo se mjesto vratio predsjednik Milanović s izborom od 9,1 posto (u veljači 8,1 posto). Na svoje staro, treće mjesto se vratio zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s 8,4 posto izbora (prema 14 posto iz veljače).

Na visoko četvrto mjesto po prvi se put probio Josip Dabro s izborom od 6,6 posto (prema 0,1 posto prije mjesec dana), dok dvije oporbene političarke dijele peto mjesto s 2.6 posto izbora: Dalija Orešković i Ivana Kekin.

Sedmi izbor na ovoj ljestvici je Ivan Penava s 2,3 posto, dok je s 2,2 posto Milorad Pupovac na osmom mjestu. U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Sandra Benčić (1,4 posto) i Siniša Hajdaš Dončić (1,2 posto). Da su negativni svi, stav je 9 posto ispitanika. 

Koliko ste optimistični?

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom ožujka podupire 20,1 posto građana (preme 22,2 posto iz veljače). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 70,6 posto (prema 65,2 posto u veljači). Kakav je smjer zemlje ne zna 9,3 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 50,8 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina znatno niža i iznosi 15,5 posto. Glasači oporbenih stranaka su kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (Most 13,9 posto; NL Marije Selak Raspudić 9,5 posto, SDP 9,5 posto; Možemo 5,5 posto).

Ocjenjen vrh – kako su prošli Vlada, Sabor i Pantovčak?

U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,17 (prema 3,15 iz prethodnog mjerenja u veljači). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,94), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,26), Mosta (3,15), DP (2,88), NL Marije Selak Raspudić (2,85), dok je niža ocjena zabilježene među biračima HDZ-a (2,61).

Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,17 (prema 2,19 iz prosinca). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,91 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima Možemo! i iznosi 1,73.

Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad dobila ocjenu 2,36 (prema prošlih 2,43). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,64), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje “darežljivi” (DP 2,71; NL Marija Selak Raspudić 2,09; Most 1,97; SDP 1,73; Možemo 1,59). Doživljaj rada Vlade RH utvrđivan je i kroz razinu podrške politici Vlade Andreja Plenkovića koju u dvadesetdrugom mjesecu trećeg mandata podržava 28,3 posto ispitanika (u veljači 30,8 posto).

O čemu se najviše pričalo prošli mjesec?

Najvažnija tema u posljednjih mjesec dana je američko-izraelski napad na Iran i eskalacija rata na Bliskom Istoku s izborom od 54,7 posto. Ovako visoki udio za izbor najvažnije teme mjeseca aktualni je bliskoistočni rat svrstao na trinaesto mjesto od početka mjerenja (odnosno od siječnja 2024. godine).

Za ilustraciju doživljaja važnosti ovog rata, ova je tema nadvisila i rezultat jednog važnog događaja za našu zemlju, ulazak u Europsku uniju (kada je u srpnju 2013. godine ta tema bila izbor 54 posto ispitanika). U ovomjesečnom je mjerenju s izborom na drugom je mjestu “slučaj Dabro” (sa svim implikacijama na kriz u Vladi, ultimatume…) s izborom od 11,5 posto.

Stara tema, inflacija po kojoj je Hrvatska pri vrhu u EU i eurozoni, nalazi i dalje visoko, odnosno na trećem mjestu s 9,4 posto izbora. Političke svađe oko dočeka rukometaša, Zagreb pokreće ustavnu tužbu bilježe izbor od 4,1 posto. Prosvjedi građana protiv gradnje mega farmi pilića u Sisku je izbor 3,1 posto građana. Obilježavanje četvrte godišnjice agresije Rusije na Ukrajinu i neuspjeh u mirovnim pregovorima je najvažnija tema za 2,6 posto građana.

Političke nesuglasice i razilaženja SAD-a i Europske unije oko brojnih tema bilježe izbor od 2,5 posto, a odmah s 2,3 posto slijedi još jedna stara tema (sukob predsjednika i premijera, ovaj put zbog posjete ministra obrane Izraelu u vezi kupovine vojne opreme za HV. Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 2 posto.