Elektroničke etikete s cijenama na policama trgovina robom široke potrošnje postaju pravilo u mnogim europskim turističkim zemljama, a uskoro bi mogao stići i u Hrvatsku.

Potrošači naizgled ni ne primjećuju razliku između papirnate i digitalne cijene na polici. No takva inovacija, tvrde upućeni, dovodi i do novog vala u maloprodaji, tzv. dinamičkog određivanja cijena pokretanog softverom umjetne inteligencije, što znači da bi se cijena nekih proizvoda dnevno mogla mijenjati i više desetaka puta, i na štetu potrošača, klikom miša, bez da radnici ručno zamjenjuju tisuće papirića ispod svakog proizvoda, prenosi Večernji list.

Sustav pokreće umjetna inteligencija

Dakle, turisti koji su sve češće počeli kupovati hranu u trgovinama, zato što su im restorani preskupi, sad bi se mogli neugodno iznenaditi i dok kupuju namirnice. Primjerice, “toploteke” trgovaca poput Konzuma ili Interspara mogle bi tako znatno podići cijene unaprijed gotove hrane, a kod toplotnih udara i voda, voće ili sladoled mogli bi se višestruko naplaćivati, ovisno o ponudi i potražnji.

Tako bi se izbjegle i situacije u kojima se pokraj nedostatne radne snage događa da je za isti proizvod u katalogu ili na blagajni jedna cijena, a na policama druga.

Sustav pokretan umjetnom inteligencijom mjeri, naime, i rizik isteka prehrambenih artikala na policama i određuje je li potrebno sniženje. Analizirajući čimbenike kao što su datumi prodaje, razine zaliha i obrasci potražnje, umjetna inteligencija osigurava da se cijene automatski prilagođavaju kako bi se optimizirala prodaja i smanjilo bacanje hrane, a ujedno i pratile navike kupaca.

Točnim predviđanjem potražnje i prilagođavanjem cijena, trgovci, tvrdi se, mogu prodati kvarljivu robu prije isteka roka trajanja i tako smanjiti otpad od hrane u supermarketima za više od trećine. Ova fleksibilnost ne samo da koristi potrošačima osiguravajući im najbolje moguće cijene, već i potiče povećani promet i lojalnost kupaca, ističe se.

No jedan od potencijalnih nedostataka dinamičkog određivanja cijena je nedostatak jasnoće u vezi s referentnim cijenama.

“Cijene će padati ako potrošači prestanu kupovati”

Potrošači ne mogu biti sigurni dobivaju li zaista dobru ponudu, posebice kada se cijene stalno mijenjaju, a još jedna briga povezana s određivanjem cijena temeljenim na umjetnoj inteligenciji je i rizik od cjenovne diskriminacije određenih demografskih skupina potrošača, jer ne mora neki proizvod biti popularan na svim područjima jednako.

“Te cijene će biti od pomoći i trgovcima koji se pravdaju da ne stignu promijeniti cijene kad su akcije od tjedna do tjedna i uvijek na drugim proizvodima. No bit će problema s katalozima koji su sada većini starijih potrošača orijentacija za kupnju jer ako se budu primjenjivale digitalne cijene, cijene u katalozima neće biti mjerodavne i dovodit će potrošače u zabludu. Budući da potrošnja u Hrvatskoj raste već 26 mjeseci, potrošači bi trebali početi manje kupovati i tako smanjivati ukupnu potrošnju, pa će onda i cijene morati padati, jer će roba ostati na policama neprodana, a onda će digitalne cijene biti od velike pomoći potrošačima, jer će se moći brzo mijenjati”, izjavila je za Večernji list Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.