Objavljeno je novo istraživanje rejtinga stranaka i političara CRO Demoskop, koji agencija Promocija plus provodi za RTL

Istraživanje se provodi na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika.

Da su izbori provedeni protekli tjedan HDZ bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja SDP-a, pokazao je novi CRO Demoskop proveden za RTL Danas.

U ovomjesečnom mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 30. srpnja i 2. kolovoza HDZ je zabilježio izbor od 29,4 posto (u srpnju 29,3 posto).

SDP zaostaje na drugom mjestu, sada s izborom od 22,9 posto (prema 22,7 posto iz srpnja). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 10,9 posto (prema prošlomjesečnih 10,3 posto).

Most je na četvrtom mjestu s ovomjesečnom podrškom od 6 posto (prema 5,8 posto iz srpnja).

Na petom je mjestu stranka Centar s podrškom od 1,8 posto (prema 1,3 posto iz srpnja), a slijedi Nezavisna lista Marije Selak Raspudić s 1,7 posto (u srpnju 1,8 posto). Na 1,6 posto su dvije „sestrinske“ stranke, DP i Domino.

Ukupno gledajući, tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio uzimaju HDZ i SDP.

Ostatak političkih stranaka biraču su pozicionirali na 1 posto (IDS) ili manje od toga: Pravo i pravda (0,9 posto), NP Sjever i HSLS (po 0,7 posto), HSS i Radnička fronta (po 0,6 posto), Fokus, HSU, Hrvatski suverenisti i HNS (po 0,5 posto).

Manje od pola posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 1,3 posto. U ovomjesečnom je mjerenju zabilježeno 16,3 posto neodlučnih (u usporedbi s 16,7 posto iz srpnja).

Najpozitivniji i najnegativniji političar

Najutjecajniji hrvatski politički dvojac na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 27,5 posto ispitanika (u odnosu na 24,9 posto iz srpnja).

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 17,3 posto (prema 17 posto iz prošlog mjerenja u srpnju).

Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 4,1 posto (prema srpanjskih 3,5 posto).

Četvrto mjesto s izborom od 3,8 posto drži Ivan Anušić (u srpnju 2,1 posto).

Na petom je mjestu Dalija Orešković s izborom od 1,7 posto (u srpnju 1,4 posto).

Dalje slijede Marija Selak Raspudić s izborom od 1,6 posto (u srpnju 1,5 posto), te Božo Petrov s izborom od 1,3 posto (prema srpanjskih 1,6 posto).

Među 10 top političara još su četiri političara s istim rezultatom (1,2 posto): Ivana Kekin, Biljana Borzan, Sandra Benčić i Siniša Hajdaš Dončić.

U posljednjih mjesec dana „dobitnici“ na ljestvici pozitivnih političara su Zoran Milanović (+2,61 postotni bod), Ivan Anušić (+1,71), Tomislav Tomašević (+0,60).

Najnegativniji i dalje Plenković

Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 31,8 posto (u odnosu na 31,3 posto iz srpnja). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove “negativne ljestvice” s izborom od 9 posto (u srpnju 8,6 posto).

Na trećem je mjestu Milorad Pupovac s izborom od 6,5 posto (u srpnju 6,1 posto).

Slijedi Ivan Penava s izborom od 5,9 posto (prema srpanjskih 5,4 posto). Peti izbor na ovoj ljestvici je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković s izborom od 2,9 posto (u srpnju 1,8 posto), a za ovratnik mu puše zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s izborom od 2,8 posto (u srpnju 3,7 posto).

Dalje slijede Siniša Hajdaš Dončić s 2,2 posto (u srpnju 2 posto) i Vili Beroš s 1,2 posto (prije mjesec dana 0,7 posto).

U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Sandra Benčić, Zlatko Hasanbegović i Gordan Grlić Radman (sve troje po 1 posto izbora). Najveći „gubitnik“ na ljestvici „negativaca“ u promatranom razdoblju je Gordan Jandroković (+1,1 postotni bod).

Smjer kretanja zemlje i ocjena rada Predsjednika, Sabora i Vlade

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom kolovoza podupire 28,8 posto građana (prema 29,8 posto iz srpnja).

Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 60,3 posto (prema 58,9 posto u srpnju).

Kakav je smjer zemlje ne zna 10,9 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 66,8 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina znatno niža i iznosi 18 posto. Glasači oporbenih stranaka su znatno kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (SDP 16,1 posto; Most 12,6 posto; Možemo 9,1 posto).

U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,28 (prema 3,22 iz prethodnog mjerenja u srpnju).

Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,89), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,22), Domovinskog pokreta (3,22) i Mosta (3,21), dok je niža ocjena zabilježene među biračima HDZ-a (2,92).

Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,22 (u srpnju ta je ocjena iznosila 2,27). Birači HDZ-a su ocijenili rad s 3,00 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima Mosta i iznosi 1,72.

Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju doživljaja njezina rada za svoj rad dobila ocjenu 2,38 (prema prošlih 2,33).

Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,70), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje “darežljivi” (DP 2,32; SDP 1,87; Most 1,85; Možemo 1,77). Doživljaj rada Vlade RH utvrđivan je i kroz razinu podrške politici Vlade Andreja Plenkovića koju u petnaestom mjesecu trećeg mandata podržava 34,7 posto ispitanika (prije mjesec dana 32,2).

A koliko ste optimistični oko smjera kretanja zemlje?

Da idemo u dobrom smjeru smatra vas 29 posto. Da je izbor pogrešan kaže njih 60 posto, i to je više nego u srpnju!

A najvažniji događaj prošlog mjeseca za ispitanike bio je vojni mimohod u Zagrebu – povodom 30. obljetnice vojno redarstvene operacije Oluja