Connect with us

Hrvatska

Inspektorat u akciji: Kako znati da su šunka i jaja svježi i koliko mogu izdržati u frižideru?

Objavljeno

-

Državni inspektorat je uklonio 300 kilograma nepravilno označenih namirnica i onih kojima je istekao rok samo unazad zadnja dva tjedna.

Kakvu hranu jedemo otkrivaju podaci Državnog inspektorata.

Dane, pa čak i tjedne prije Uskrsa mnogi koriste za nabavku namirnica za blagdanski stol. Građani su jednoglasni oko izbora namirnica.

“Mora biti šunka, mora biti jaja, mora bit francuska salata”, kaže Zagrepčanka Vesna, za Net.hr.

Jedino važnije od sadržaja na stolu je svježina namirnica. Mesari se za blagdansko ludilo pripremaju mjesecima unaprijed. Šunke su, kažu, svježe, no da bi takve ostale do Uskrsa treba ih znati skladištiti nakon kupovine.

Koliko šunka može stajati u frižideru?

“Mi u principu ne skladištimo robu, to vam može biti jedan eventualno dva dana u rashladnim komorama koje drže svježinu, a kupci kada kupe ako trebaju pričuvati dva-tri dana u svojem prostoru, u frižideru, mogu je naravno sačuvati”, objašnjava veterinar u mesnici Nikola Pohovski.

Radi se o proizvodima koji su dimljeni pa im je i rok trajanja produljen. Ako su svježi na dan kupovine, kod kuće u hladnjaku mogu stajati i do sedam dana. U proizvodnji jaja taj je period još duži.

Jaja i do mjesec dana

“Jaje se može upotrijebiti, ako se drži u rashlađenom prostoru, odnosno frižideru na temperaturi do osam stupnjeva i do mjesec dana nakon što je sneseno. Obično je na kutiji naznačeno datum do kojeg se može koristiti”, zaključuje profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu Zlatko Janječić.

Prema pravilniku o kvaliteti kokošjih jaja to je 28 dana. U cilju zaštite potrošača, u vrijeme najveće potrošnje tih namirnica i Državni inspektorat ima najviše posla.

Rezultati inspekcije

Od prvog do 10. travnja Inspektorat je zajedno s ostalim službama obavio više od 700 inspekcijskih nadzora. Pa je tako veterinarska inspekcija u 320 službenih kontrola utvrdila 216 nesukladnosti, naplatila više od 33 tisuće eura kazni.

Poljoprivredna inspekcija je u 213 nadzora utvrdila 62 nepravilnosti. A sanitarna je u 173 nadzora nedostatke utvrdila kod 81 subjekta, naplatili su i 14 i pol tisuća eura kazni. Uništeno je gotovo 300 kilograma proizvoda.

Najčešći su nedostatci neispravno označena jaja. Namirnice kojima je istekao rok trajanja ili je hladni lanac u procesu od proizvodnje do krajnjeg kupca bio prekinut.

Što jedemo?

Cijena šunke kreće se od pet do 15 eura po kilogramu, ovisno o proizvođaču. One su sve skladištene na pravilan način, vakuumirane su i nalaze se u hladnjaku.

Za testiranje je uzeta šunka poznatog proizvođača, kao i 10 jaja na akciji. Postupak su ponovili i na tržnici gdje su jaja također u hladnjaku – no šunka nije bila, a izostalo je i vakuumiranje.

Prva zamjerka Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, kaže liječnik Zdenko Mlinar, bila je što nisu ponijeli termo torbu.

“Hranu kada držimo u ispravnim uvjetima i transportiramo u ispravnim uvjetima, i transportiramo u hladnom režimu, a ako je ne držimo u predviđenim uvjetima, doći će do kvarenja”, kaže Mlinar.

I on, kao i doktor Zoran Barušić, upozoravaju da nepravilnim skladištenjem hrane broj mikroorganizama naglo raste. Prijetnja su i patogene bakterije Listeria i Salmonella. Zaraze su u blagdansko vrijeme uvijek u porastu.

“Kod nekih alimentarnih toksinfekcija, odnosno trovanja hranom – to su kraće inkubacije dok kod nekih drugih bakterijskih uzročnika mogu biti i dan dva. Manje-više simptomi su vrlo slični, to obično kreće s povišenom tjelesnom temperaturom proljevom i povraćanjem različitog stupnja”, pojašnjava Barušić, inače zamjenik ravnateljice Infektivne klinike dr. Fran Mihaljević.

Da izbjegnu mučan scenarij, vlastitim metodama prilikom kupnje građani provjeravaju jesu li namirnice svježe.

Kako znati jesu li jaja svježa?

“Ako je tamno, zatamnjeno dosta – onda je staro! Kad izgleda svježe kad se prereže, onda je dobro!“, metoda je to provjere Katarine iz Zagreba.

Provjeriti se kod kuće lako mogu i jaja.

“Na litru vode stavi se nekih 120 grama soli i onda takvo jaje možemo uroniti unutra. Ako je jaje starije, ono će isplivati prema gore.” objašnjava profesor Janječić.

Laboratorijskim analizama ipak se dobiju najtočniji rezultati. Za to je potrebno nekoliko dana, dovoljno da doznamo u kakvom su stanju naše šunke i jaja.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu