ZADAR / ŽUPANIJA
SRETAN USKRS! Danas slavimo najveći blagdan kršćanstva
Danas kršćani diljem svijeta slave blagdan Uskrsa. Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, to je dan uskrsnuća Isusa Krista.
Uskrs je pomičan blagdan zasnivan na lunarnom kalendaru sličnom ali ne identičnom hebrejskom kalendaru – u zapadnom kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja, a u istočnom kršćanstvu između 4. travnja i 8. svibnja.
Uskrs je nastao od riječi uskrsnuti koja vuče korijene iz staroslavenskog u kojem je glagol *krьsnǫti značio rasti i razvijati se. Prefiksacijom uz- dobiven je praoblik od kojeg se razvio današnji hrvatski glagol.
Drugi naziv, Pasha, češći je u drugim povijesnim konotacijama. Hebrejska riječ pasah značila je prolaz (prolaz Židova kroz pustinju nakon 40 godina) preuzeta je u grč. Πάσχα.
Naziv Vazam osim Uskrsa obuhvaća cijelo sveto trodnevlje – Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs, ali često se sinegdohizira samo na nedjelju – Uskrs. Neki (Petar Skok) povezuju ga s riječju uzeti (stsl. vъzęti < uz + imati), odnosno razdobolje suprotno Mesopustu kad se opet počinje uzimati meso. Drugi ga pak povezuju tako da su Ćiril i Metod slavenizirali grčku riječ Pasha (p > v, ozvučivanje s > z) te je tako dobivena riječ Vazam.
Jedan od najstarijih izvora koji govore o Uskrsu jest Pashalna homilija iz 2. stoljeća koju je napisao Meliton Sardski. Sokrat Skolastik u 4. stoljeću govori da je slavljenje Uskrsa nastalo iz lokalnog običaja, ali govori i da je samo slavlje ipak bilo univerzalno – samo su pojedinosti vezane uza nj bile lokalizirane.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) SVEUČILIŠTE / Održana tribina „U zamci ekrana – tijelo, mozak i budućnost studenata“
Kako digitalni način života utječe na mentalno zdravlje, koncentraciju i tijelo? Kako tehnologija oblikuje mozak i kognitivne procese te koji su učinci smanjene tjelesne aktivnosti u digitalnom dobu? Na ta i druga pitanja odgovarali su voditeljica Studentskog savjetovališta i profesorica na Odjelu za psihologiju Sveučilišta u Zadru izv. prof. dr. sc. Marina Vidaković te viši sportski trener fitnessa i specijalist kondicijske pripreme Viktor Bogut na tribini „U zamci ekrana – tijelo, mozak i budućnost studenata”, održanoj u Novom kampusu.

Problemi koje su posljednjih godina otvorile društvene mreže i umjetna inteligencija brojni su i na njih je sve teže odgovoriti. Studenti generacije Z rizična su skupina jer istraživanja pokazuju da u prosjeku dnevno provedu 6,5 sati na mobitelu, uređaj uzmu u ruke 167 puta te prime 223 notifikacije svakog dana.
– Takva količina obavijesti nije dobra za mozak jer uzrokuje stalnu distrakciju i prekide pažnje, a posljedično i smanjenu koncentraciju. Povećavaju se stres i mentalno opterećenje, što utječe na kvalitetu studiranja. Mladi se sve češće obraćaju umjetnoj inteligenciji zbog privatnih problema, a ne zbog potreba studija ili posla. Sve manje pamtimo, smanjujemo vlastite sposobnosti i na kraju ulazimo u dopaminsku zamku jer stalno tražimo kratkotrajna zadovoljstva, nakon kojih slijedi potreba za novima, istaknula je prof. Vidaković.

Kada smo izloženi društvenim mrežama, uspoređujemo se s ljudima koji naizgled imaju više uspjeha, bolje izgledaju i imaju širi krug prijatelja. To stvara nerealna očekivanja te dovodi do nezadovoljstva i stvaranja loše slike o sebi.
– Stalno smo izloženi stresovima koji nas opterećuju. Prije, dok smo čekali autobus ili početak predavanja, razgovarali smo s drugima, čitali, razmišljali i dobivali ideje. Danas gubimo naviku samostalnog promišljanja jer u svakoj stanci posežemo za sadržajem koji se već dogodio, upozorila je Vidaković.

Kao moguća rješenja istaknuti su digitalni detox te povećana tjelesna aktivnost, o čemu je govorio Viktor Bogut. Moderatorica tribine bila je dr. sc. Dajana Jašić iz Centra za tjelovježbu i studentski sport Sveučilišta u Zadru.

ZADAR / ŽUPANIJA
POZIV JAVNOSTI / TZ na javno savjetovanje uputila Plan upravljanja destinacijom 2026.-2030. Evo kako možete sudjelovati…
Riječ je o ključnom strateškom dokumentu koji je izrađen sukladno Zakonu i smjernicama resornog Ministarstva.
Turistička zajednica Grada Zadra danas je na javno savjetovanje uputila prijedlog Plana upravljanja destinacijom 2026.-2030., ključni strateški dokument izrađen sukladno Zakonu o turizmu i smjernicama Ministarstva turizma i sporta.
Riječ je o dokumentu koji jasno postavlja smjer daljnjeg razvoja, s naglaskom na kvalitetu života stanovnika, očuvanje prostora i razvoj održive turističke ponude, a sve u skladu s aktima strateškog planiranja, prostornim planovima, planovima upravljanja kulturnim dobrima te drugim važećim planovima i propisima.
Plan upravljanja destinacijom naručila je Turistička zajednica grada Zadra, a nacrt prijedloga plana izradilo je Sveučilište u Zadru u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zadra. Istraživački tim (radna skupina) koji je radio na izradi predmetnog plana su: doc. dr. sc. Gabrijela Vidić – voditeljica projekta, prof. dr. sc. Božena Krce Miočić, prof. dr. sc. Anica Čuka, izv. prof. dr. sc. Tomislav Klarin, izv. prof. dr. sc. Ante Blaće, doc. dr. sc. Marija Opačak Eror, dr. sc. Borna Buljan, Antonija Ivanov, mag. oec., Nikolina Jukić, mag. oec., Ana Grgica Knežević, mag. oec.
U dokumentu se jasno navodi kako Grad Zadar ima ključnu ulogu u prostornom, infrastrukturnom i regulatornom upravljanju destinacijom, a stručnjaci koji su radili na izradi Plana, između ostaloga, sugeriraju sustavno usklađivanje prostornog planiranja s pokazateljima prihvatnog kapaciteta destinacije, ograničavanje prekomjerne komercijalizacije javnih površina, osobito u UNESCO-om zaštićenom području te unaprjeđenje prometne infrastrukture.
Riječ je o izazovu s kojim se suočavaju brojne destinacije u Hrvatskoj i na Mediteranu, a koji zahtijeva promišljen i uravnotežen pristup.
Plan upravo zato donosi jasan okvir za daljnje upravljanje razvojem, s ciljem uspostavljanja ravnoteže između turizma i svakodnevnog života grada te stvaranja uvjeta za kvalitetne i odgovorne investicije koje dugoročno doprinose zajednici.
Dio Plana upravljanja čini popis projekata koji se dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za turizam, koji projekte upisuje u bazu projekata. Projekti su u funkciji ostvarenja vizije i strateških ciljeva destinacije. Grupiraju se u dvije skupine: projekti i izdvojeni projekti od posebnog značaja za razvoj destinacije.
Daljnji turistički razvoj Zadra temeljit će se na projektima poput izgradnje Kongresno-koncertne dvorane, uređenju plaže Kolovare kao jedne od najvažnijih gradskih obalnih zona, uređivanju drugih gradskih plaža od Punte Bajlo do Petrčana, uspostavi dužobalne brodske linije: Petrčane – Kožino – Diklo – Poluotok – Gaženica te uređenju biciklističkih i pješačkih staza na području grada i na zadarskim otocima.
U idućim godinama, između ostaloga, uredit će se Park šuma Musapstan, obnoviti i turistički valorizirati Perivoj bastiona Citadela, urediti Muzej Domovinskog rata i postaviti stalni postav Muzeja Grada Zadra, obnoviti plašt zidina utvrde Forte, kao i plašt zidina utvrde Ponton – Perivoj kraljice Jelene te će se obnoviti i revitalizirati Kapetanova kula na Trgu pet bunara.
Molimo zainteresiranu javnost da sudjeluje u donošenju Plana upravljanja destinacijom Grada Zadra u roku od 30 dana dostavi svoje prijedloge i mišljenja na e-mail gospodarstvo1@grad-zadar.hr.
Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću otvoreno je do 16. svibnja 2026. godine., a nakon toga plan se šalje na usvajanje Gradskom vijeću Grada Zadra.
Za sudjelovanje u savjetovanju potrebno je ispuniti propisan Obrazac za sudjelovanje javnosti u internetskom savjetovanju putem poveznice u nastavku.
Prilozi OVDJE.
ZADAR / ŽUPANIJA
ZDRAVSTVENI RIZIK / Grad izdao priopćenje zbog galebova. Ovo su upute za građane…
Povećana prisutnost galebova u urbanim područjima je zdravstveni rizik.
U posljednje vrijeme povećana je prisutnost galebova u urbanim područjima, što može predstavljati rizik za zdravlje građana te utjecati na kvalitetu života, priopćeno je iz Grada Zadra.
Glavni razlog okupljanja galebova u naseljima je lako dostupna hrana, prvenstveno zbog nepravilnog odlaganja otpada i odbacivanja hrane po javnim površinama, čime se galebovi postupno udaljavaju iz svojih prirodnih staništa uz obalu i stijene te prilagođavaju životu u naseljenim područjima.
Smanjenjem dostupnosti otpada i dosljednim zatvaranjem spremnika za smeće izravno se doprinosi zaštiti stanovništva i zaštiti galebova. Time se smanjuje rizik od širenja bolesti putem ptičjeg izmeta, ali i sprječava promjena prirodnih obrazaca ponašanja ptica.
Galebovi mogu biti prenositelji i rezervoari različitih bakterijskih i virusnih bolesti kao npr.: salmoneloza, kampilobakterioze, Escherichia coli, ptičija gripa i sl…
Bolesti se mogu prenijeti u kontaktu s izmetom, kontaminiranom vodom ili dodirivanjem bolesne ili uginule ptice.
Kako smanjiti prisutnost galebova:
- ne hranite galebove
- otpad odlažite isključivo u zatvorene spremnike
- ne ostavljajte hranu i otpad na javnim površinama
- redovito zatvarajte poklopce kanti za smeće
- održavajte čistoću oko svojih objekata
Dodatne preporuke:
- ne dirajte galebove niti njihove lešine
- izbjegavajte kontakt s ptičjim izmetom
- redovito perite i dezinficirajte ruke
U cilju dodatne prevencije, preporučuje se redoviti pregled krovova zgrada te uklanjanja praznih i napuštenih gnijezda izvan razdoblja gniježđenja, ako se time ne uznemiruju ptice niti uništavaju aktivna gnijezda, a sve sukladno zakonskim propisima o zaštiti prirode.
Naglašavamo kako je uklanjanje dopušteno isključivo kada se radi o praznim i napuštenim gnijezdima, uz poštivanje važećih zakonskih odredbi o zaštiti ptica.
Odgovornim ponašanjem građana i zajedničkim djelovanjem moguće je smanjiti prisutnost galebova u urbanim sredinama te potaknuti njihove vraćanje u prirodna staništa, uz istodobnu zaštitu zdravlja ljudi i očuvanje prirodne ravnoteže. Grad Zadar nastavit će provoditi mjere usmjerene na zaštitu zdravlja građana i očuvanja okoliša.
Zavod za javno zdravstvo Zadarske županije
Javna Ustanova Nacionalni park Paklenica
Lovački savez Zadarske županije
Grad Zadar: UO za socijalnu skrb i zdravstvo i UO za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša
-
Sport4 dana prijeFOTO / Završen Zadar Night Run: više od 1500 trkača i još jedno vrhunsko izdanje noćne utrke
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije(FOTO) PROVEDENA AKCIJA “BRINI O JETRI DANAS – SPRIJEČI RAK SUTRA” / Dr. Ražov Radas: “Kod dvije trećine pregledanih utvrđena masna jetra”
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Stiže promjena, aktiviran i Meteoalarm, bit će obilnije kiše, olujnog vjetra, nevera
-
Sport3 dana prije(FOTO) SVI UZRASTI / Najuspješniji vikend u povijesti AK Biograd, čudesni rezultati Natalije Gulin i Filipa Buturića






