Connect with us

Hrvatska

Što ako dođe do velike krize? Više od tri milijuna Hrvata se ne bi imalo gdje skloniti

Objavljeno

-

Pixabay

Europska komisija je predstavila strategiju za pripravnost Europske unije u slučajevima prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada, geopolitičkih kriza i poziva građane da osiguraju nužne zalihe za najmanje tri dana.

Takvo stvaranje zaliha je već uobičajena praksa u nekim skandinavskim zemljama. A koliko su spremni hrvatski građani i u kakvom su stanju hrvatska atomska skloništa provjerio je Borna Šmer.

Njih je u Hrvatskoj oko 2000 i mogu primiti oko 360.000 građana, što je niti deset posto hrvatskog stanovništva. Nije to jedini problem…

Atomska skloništa trebaju prostoriju za filtroventilaciju i uređaj koji upravo tome i služi. Međutim u hrvatskim sklopništima on je zastario i trebalo bi ga temeljito obnoviti, odnosno zamijeniti. Međutim firma koja to radi više ne postoji. S druge strane, u slučaju nestanka električne energije tu su i ručni generatori pomoću kojih bi se u samim skloništima generirala struja.

“Trebala bi biti aktivna u roku od 24 sata. Činjenica je da su to skloništa koja su sagrađena tijekom 80-ih i da je oprema zastarjela”, kazao je Goran Šarić, savjetnik za zaštitu, spašavanje i obrambene pripreme.

Skloništa su uglavnom zapuštena nakon što su 2015., izmjenama Zakona o civilnoj zaštiti, ukinuti pravilnici o njihovom održavanju.

“To se učinilo s objašnjenjem da je Hrvatska članica NATO-a pa joj ne prijeti ratna opasnost, napad iz zraka ili artiljerijski napad. Tako da se skloništa stavlja praktički van zakonske regulative. Može se reći da su time pomalo zaboravljena”, dodao je Šarić.

Mnoga su tako postala poslovni prostori, a neka poput jednog tunela iz doba Italije služe za razne namjene pa tako i izložbene.

Tri četvrtine skloništa nalazi se u 14 gradova. Prednjači Zagreb u čija skloništa može stati oko 170.000 građana. No, u slučaju potrebe, građani se mogu skloniti i u podzemne garaže, podrumske ili slične prostorije bez otvora.

Europa kaže “Građani, u slučaju opasnosti, moraju biti spremni za samodostatnost najmanje 72 sata.” Po onoj staroj “ništa nas ne smije iznenaditi” pitamo se što to točno znači…

“Hrana bi trebala biti u principu dugotrajna hrana, konzervirana hrana, koja će moći se koristiti recimo to tako za jedan duži vremenski period. Govoreći od nekakvog tranzistora koji će raditi na na baterije i ne zaboraviti, naravno, gotovinu”, ističe Dario Gauš, načelnik Stožera civilne zaštite Primorsko-goranske županije.

Prije svega, treba ostati “hladne glave”, no koliko je zapravo Hrvatska ugrožena? Vojni analitičar Ivica Mandić smatra da od nuklearnog rata nema straha, a briselska su upozorenja samo pokazatelj da se Europa napokon budi iz dubokog sna.

“Nije riječ o nuklearnom ratu, ni govora. Riječ je o bilo kakvoj krizi koja bi se mogla pojaviti. Sad kad se sjetimo, posebno poplavnih područja u Hrvatskoj, onda idemo napraviti sve to što nam treba”, mišljenja je Mandić.

Na sličnom je tragu i umirovljeni general Marinko Krešić koji je gostujući na N1 ponovio kako mjesta za nervozu nema, ali da puhanje na hladno nije uvijek nužno loše…

“Ako ništa, zbog elementarnih nepogoda trebali bi imati dva do tri dana da smo sigurni, da možemo otići jer nikad ne znate kad vam to treba. Treba zapravo samo mlade educirati zbog samozaštite”, izjavio je.

Dakle, bez panike. Ali, već bi danas trebalo ozbiljno razmisliti o tome koliko smo spremni na sutrašnje neizvjesnosti.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Dogovoreni detalji vojnog roka: Oni s prizivom savjesti birat će između dvije mogućnosti

Objavljeno

-

By

U vrhu hrvatske Vlade održan je važan sastanak na kojem su usuglašena tri ključna dokumenta koji će oblikovati budućnost nacionalne obrane. Uz premijera, na sastanku su sudjelovali potpredsjednici Ivan Anušić i Davor Božinović, ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, predstavnici Glavnog stožera Oružanih snaga te ostali visoki dužnosnici.

Tema sastanka bila je finalizacija strategije obrane, dugoročni plan razvoja Oružanih snaga te izmjene Zakona o obrani, s posebnim naglaskom na uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja. Prva dva dokumenta, koji se odnose na strategiju obrane i plan razvoja Oružanih snaga, već su ažurirani i prilagođeni novim globalnim izazovima, piše 24 sata.

Oba dokumenta navodno su dobila potporu svih nazočnih na sastanku i uskoro će ih uputiti predsjedniku Zoranu Milanoviću na daljnje usuglašavanje. Ova dva dokumenta ključna su za sazivanje sjednice Vijeća za obranu. Treći dokument su izmjene Zakona o obrani, čije će promjene donijeti vojni rok.

Ove izmjene trenutno su u fazi finaliziranja, a dogovoreno je da će biti potrebna dodatna usuglašavanja. Jedna od ključnih promjena odnosi se na služenje civilnog vojnog roka, koji će biti opcija za sve one koji ne žele služiti vojni rok.

Izmjene Zakona o obrani trebale bi uskoro ući u javno savjetovanje. Očekuje se da će dokument biti u javnom savjetovanju u lipnju, a prvo čitanje zakona u Hrvatskom saboru planirano je za srpanj. Nakon ljetne stanke, u rujnu bi trebalo biti drugo čitanje, a izglasavanje se očekuje u listopadu. I ovaj dokument bit će upućen na usuglašavanje predsjedniku Milanoviću.

Ove godine bit će postavljen cijeli pravni okvir za temeljno vojno osposobljavanje, piše 24 sata. Kako je najavio ministar, vojni rok trajat će dva mjeseca, a ročnici će imati pravo na naknadu od oko 1100 eura mjesečno, uz smještaj i hranu.

Vrijeme provedeno u vojarnama bit će uračunato u radni staž, a ročnici će imati prednost pri zapošljavanju u javnim i državnim službama.

Priziv savjesti

Za one koji se pozovu na priziv savjesti predviđene su dvije opcije.

Prva opcija odnosi se na služenje u sustavu civilne zaštite, koje će trajati tri mjeseca. Tijekom ovog razdoblja ročnici će biti osposobljeni za djelovanje u kriznim situacijama poput požara, poplava ili potresa. Naknada za ovu opciju trebala bi biti manja i iznositi 250 eura.

Druga opcija uključuje četiri mjeseca službe u lokalnoj samoupravi, gdje će ročnici obavljati poslove poput čišćenja kanala ili košnje trave i slično. Kako doznajemo, nije dogovoreno, odnosno treba finalizirati, hoće li taj dio obuke biti uračunat u staž.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Danas i sunce i pljuskovi, očekujemo i grmljavinu

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Hrvatsku u petak očekuje djelomice sunčano vrijeme s promjenjivom naoblakom te mjestimice kišom i grmljavinom koje bi do kraja dana trebalo biti sve manje, prognoziraju iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

Vjetar će biti slab do umjeren južni i jugozapadni, na Jadranu i jugo.

Najviša dnevna temperatura većinom će se kretati između 16 i 21 Celzijevog stupnja.

U subotu barem djelomice sunčano i iznadprosječno toplo. Mjestimice uz više oblaka u Gorskom kotaru, na širem riječkom području i u unutrašnjosti Dalmacije može pasti malo kiše. Vjetar slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu i jugo. Najniža temperatura zraka od 5 do 9, na Jadranu između 9 i 12 °C. Najviša dnevna uglavnom između 18 i 22 °C, u Gorskoj Hrvatskoj malo niža.

IZGLEDI VREMENA:

Barem djelomice sunčano i iznadprosječno toplo, osobito u nedjelju i ponedjeljak na kopnu. Neće biti posve stabilno, pa uz više oblaka ponajprije na širem riječkom području i u Gorskom kotaru može pasti malo kiše, a u ponedjeljak popodne u unutrašnjosti Dalmacije te u Gorskoj Hrvatskoj mogući su lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom. Povremeno će puhati umjeren jugozapadnjak, u višim predjelima ponegdje i jak, a na Jadranu i jugo.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Stiže nova ciklona, prijete obilna kiša, grmljavina, moguća i tuča

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Pogledajte što za naredne dane prognozira meteorologinja Tea Blažević.

Pretežno je oblačno diljem zemlje, tlak zraka je u padu, stiže nova promjena vremena u nastavku četvrtka. Narednih sati kiša i pljuskovi zahvatit će najprije obalu Jadrana i područje u Jadran, poslijepodne će oborine biti i u unutrašnjosti. Na snazi je upozorenje putem sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda za veći dio zemlje. Lokalno treba računati na obilniju oborinu, osobito duž Jadrana i uz Jadran, iako izraženih pljuskova s grmljavinom može biti i u osječkoj i zagrebačkoj regiji, što može pratiti i pojava tuče te snažnih naleta vjetra.

Nestabilno će biti i na Veliki petak. KIše i pljuskova bit će lokalno uglavnom duž Jadrana i uz Jadran, iako prolazno pljuskova može biti i u unutrašnjosti.

Za vikend stabilnije.

U subotu ujutro još malo kiše može biti na sjevernom Jadranu i u gorju, dok će za Uskrs posvuda biti uglavnom suho, pretežno sunčano i razmjerno toplo.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu