Connect with us

Hrvatska

Skoro pola Sabora ide na lokalne izbore. Evo koji zastupnici žele biti župani i gradonačelnici

Objavljeno

-

Od 151 zastupnika u Hrvatskom saboru, njih 37, što je gotovo četvrtina od ukupnog broja, ujedno su gradonačelnici ili zamjenici gradonačelnika u svojim gradovima te načelnici u svojim općinama.

Još više saborskih zastupnika će u svibnju sudjelovati na lokalnim izborima u utrkama za čelna mjesta u općinama, gradovima i županijama.

To među ostalim govori o deficitu jakih kadrova u političkim strankama, jer dio njih obavlja više dužnosti, ali i o potrebi da se politička moć gradi prisutnošću i “dolje” u izbornoj bazi i “gore” gdje se donose zakoni i vodi ozbiljna nacionalna politika.

Važno je sudjelovati

Osim toga, lokalni izbori dolaze u vrijeme kada će većini vodećih stranaka biti važni za rejting u sljedećem razdoblju: HDZ-u s tankom parlamentarnom većinom i nedugo nakon poraza na predsjedničkim izborima; SDP-u koji s novim šefom stranke i osokoljen pobjedom Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima traži zamah nakon poraza na lanjskim općim izborima; Domovinskom pokretu da se nakon unutarstranačkih potresa stablizira kao stranka partnerica u vlasti na nacionalnoj razini; Možemo! pred kojim je zahtjevna zadaća ostanka na vlasti u Zagrebu, tom najdragocjenijem trofeju domaćih lokalnih izbora.

Stoga ne čudi što će čak 70 saborskih zastupnika, zamalo polovica od ukupnog broja, sudjelovati na tim skorim izborima.

Evo tko je već iz parlamentarnih stranaka potvrdio i tko bi, prema još neslužbenim najavama, trebao braniti postojeće i pokušati osvojiti nove pozicije u lokalnoj vlasti. Pritom valja podsjetiti da, za razliku od dužnosti gradonačelnika i načelnika općine, dužnost župana po zakonu nije spojiva s dužnošću zastupnika u Hrvatskom saboru, pa tko od sabornika u svibnju bude izabran za župana morat će odustati od saborskog sjedala.

HDZ

Prema najavama i logičnim očekivanjima da sadašnji načelnici i gradonačelnici žele zadržati svoje položaje, čak 28 od 55 HDZ-ovih saborskih zastupnika sudjelovat će na lokalnim izborima.

To su ponajprije zastupnici koji su ujedno i aktualni gradonačelnici: Krešimir Ačkar (Velika Gorica), Anamarija Blažević (Pakrac), Ivan Bosančić (Vinkovci), Ivan Budalić (Imotski), Ivan Bugarin (Trilj), Ivan Dabo (Novalja), Mato Franković (Dubrovnik), Željko Glavić (Požega), Zoran Gregurović (Krapina), Tomislav Klarić (Bakar), Ljubomir Kolarek (Prelog), Magdalena Komes (Petrinja), Marin Mandarić (Đakovo), Damir Mandić (Karlovac), Dalibor Milan (Metković), Ivan Radić (Osijek) i Željko Turk (Zaprešić).

Troje HDZ-ovih zastupnika na čelu su općina: Ljubica Jembrih (Lobor), Goran Kaniški (Gornji Kneginec) i Darko Sobota (Kalinovac).

Zastupnica Nataša Tramišak bit će HDZ-ova kandidatkinja za županicu Osječko-baranjske županije, a Anton Kliman spominje se kao mogući kandidat za istarskog župana. Nagađa se da bi gradonačelnik Dubrovnika Franković mogao ovoga puta u utrku za dubrovačko-neretvanskog župana, ali to je još uvijek samo kuloarska informacija.

Potvrđeno je već da će Mislav Herman biti kandidat za gradonačelnika Zagreba, a Tomislav Šuta kandidat za gradonačelnika SplitaJosip Ostrogović spominje se kao kandidat HDZ-a za gradonačelnika Rijeke, Pero Ćosić kao kandidat za gradonačelnika Slavonskog Broda, a Ante Babić kao kandidat za zamjenika gradonačelnika Zadra, grada u koji šef HDZ-a Andrej Plenković šalje u izbornu utrku ministra regionalnoga razvoja Šimu Erlića.

Na koncu, zasad neslužbeno bruji priča o navodnom dogovoru HDZ-a i Domovinskog pokreta (DP) prema kojemu bi aktualni gradonačelnik Vukovara, šef DP-a i saborski zastupnik Ivan Penava pristao biti potpredsjednikom Vlade, dok bi zajednički kandidat dviju stranaka za gradonačelnika Vukovara bio HDZ-ov zastupnik Nikola Mažar.

SDP

Najjača oporbena stranka s puno ambicija ide na lokalne izbore, s čak 20 od ukupno 37 svojih saborskih zastupnika. To su, u prvom redu, oni zastupnici i zastupnice koji već jesu gradonačelnici i gradonačelnice: Jasenka Auguštan Pentek (Zlatar), Dalibor Domitrović (Ogulin), Kristina Ikić Baniček (Sisak), Mišel Jakšić (Koprivnica) i Ivana Marković (Supetar). Također i načelnica općine Omišalj Mirela Ahmetović te načelnik Starih Mikanovaca Mario Milinković.

Donedavni predsjednik stranke Peđa Grbin već je odavno najavio kandidaturu za gradonačelnika Pule. A u Zagrebu će SDP-ov kandidat za gradonačelnika biti saborski zastupnik i šef gradskog SDP-a Branko Kolarić, dok će kandidat za njegovog zamjenika također biti zastupnik u Saboru Boris Lalovac. U unutarstranačkim previranjima nedavno smijenjena dogradonačelnica Rijeke Sandra Krpan bit će kandidatkinja za gradonačelnicuTonči Restović, pak, kandidat je SDP-a za gradonačelnika Šibenika.

Čak sedam SDP-ovih zastupnika potvrđeni su ili najavljeni kao kandidati za župane: Sanja Bježančević (Osječko-baranjska županija), Tomislav Golubić (Koprivničko-križevačka), Ranko Ostojić (Splitsko-dalmatinska), Sanja Radolović (Istarska županija), Ivana Ribarić Majanović (Brodsko-posavska), Martina Vlašić Iljkić (Požeško-slavonska) te Mihael Zmajlović (Zagrebačka županija).

MOŽEMO

Od desetoro saborskih zastupnika političke platforme Možemo! dvije zastupnice će, po svemu sudeći, u utrku za gradonačelnice – Dubravka Novak u Varaždinu i Dušica Radojčić u Puli.

DOMOVINSKI POKRET

Uz već spomenuto nagađanje o aranžmanu u kojemu bi šef DP-a Penava odustao od kandidature za još jedan gradonačelnički mandat u Vukovaru u zamjenu za mjesto potpredsjednika Vlade, od ostalih DP-ovaca iz Sabora jedino se donedavni samosmijenjeni ministar poljoprivrede Josip Dabro u nekim nagađanjima spominje kao kandidat za vukovarsko-srijemskog župana.

MOST

Čak četvorica od sedmorice saborskih zastupnika Mosta idu na lokalne izbore. Aktualni gradonačelnik Sinja Miro Bulj ide po još jedan mandat, Nikola Grmoja najavio je kandidaturu za gradonačelnika Metkovića, a predsjednik stranke Božo Petrov za župana Dubrovačko-netervanske županije. Marin Miletić u utorak je najavio kandidaturu za župana Primorsko-goranske županije za što je, osim matične stranke, dobio i potporu DOMiNO-a, Hrvatskih suverenista i HSP-a.

DOMiNO

Sva trojica zastupnika stranke Dom i nacionalno okupljanje (DOMiNO) nastale nakon raskola u DP-u, neslužbeno se spominuju kao gradonačelnički kandidati: Damir Biloglav u Zadru, Krešimir Čabaj u Osijeku i Igor Peternel u Zagrebu.

IDS

Obojica saborskih zastupnika IDS-a idu na lokalne izbore. Loris Pešurić u Poreču, gdje je gradonačelnik od 2017. godine, te predsjednik stranke Dalibor Paus, inače načelnik općine Barban, koji će ovoga puta u izbornu utrku za istarskog župana.

Ostali

Iz saborskih klupa nove gradonačelničke mandate lovit će Dario Hrebak (HSLS) u Bjelovaru, nezavisni i dojučerašnji član Fokusa Dario Zurovec u Svetoj Nedelji kao i zastupnik Nezavisne platforme Sjever Dubravko Bilić u Ludbregu. Vjerojatno i zastupnik češke i slovačke manjine u Saboru Vladimir Bilek koji je aktualni zamjenik gradonačelnika Daruvara.

Jesenas se govorilo da bi saborski zastupnik stranke Nezavisni i bivši gradonačelnik Đurđevca Željko Lacković mogao biti kandidat za župana Koprivničko-križevačke županije. Slično se nagađa i za Hrvoja Zekanovića iz Hrvatske demokršćanske stranke koji je spominjan kao mogući kandidat za župana Šibensko-kninske županije. “Promišljam o toj kandidaturi”, izjavio je Zekanović ljetos na HRT-u. Govori se da će i predsjednik HSS-a Krešo Beljak u utrku za gradonačelnika Samobora, dužnost koju je ranije već obnašao. Na koncu, već neko vrijeme govori se i o ambicijama nezavisnih zastupnika i supružnika Marije Selak Raspudić i Nine Raspudića na lokalnim izborima u Zagrebu.

Sva spomenuta nagađanja uskoro će biti potvrđena ili opovrgnuta jer do izbora su ostala tri mjeseca, što je onima koji ozbiljno misle kandidirati se krajnje vrijeme za započeti kampanju.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu