Connect with us

Svijet

Demografska kriza trese Europu: Objavljeni novi podaci o padu broja stanovnika, Hrvatska u crvenom

Objavljeno

-

Porast ekstremne desnice mogao bi ubrzati pad broja stanovnika Europe, pokazuju projekcije, stvarajući ekonomske šokove uključujući sporiji rast i porast troškova za mirovine i skrb za starije osobe.

Politika protiv imigracije u porastu je diljem EU-a, što pokazuju rezultati na izborima 2024. godine, gdje su stranke krajnje desnice ostvarile značajan uspjeh. U međuvremenu, protumigrantska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) na predstojećim njemačkim saveznim izborima ove godine trenutačno ima drugo mjesto u anketama.

No, oni koji žele zatvoriti granice Europe moraju se suočiti s oštrom demografskom stvarnošću: očekuje se da će domaće stanovništvo kontinenta drastično opasti u sljedećih sto godina u eri niske natalitete, piše Guardian.

Demografski pritisci

Stručnjaci upozoravaju da će europska društva stariti brže bez imigracije, donoseći niz ekonomskih izazova kako radne snage opadaju, a teret skrbi raste.

“Većina političara sa srednje-lijevih i srednje-desnih pozicija prepoznaje da je imigracija potrebna za ublažavanje demografskih pritisaka“, rekao je John Springford, suradnik u Centru za europsku reformu. “Pokušali su se fokusirati na strože – i često nehumane – azilantske zakone u nadi da će stroža kontrola granica pružiti političku zaštitu za veći broj redovnih imigranata.

“Ali radikalne desničarske stranke sve više izazivaju mainstream konsenzus. One zemlje koje uspiju zadržati granicu protiv zahtjeva za smanjenjem imigracije radno sposobnih ljudi bit će u jačoj ekonomskoj poziciji dugoročno.“

Najnovije projekcije Eurostata, službene statističke agencije EU-a, sugeriraju da će populacija biti 6% manja do 2100. godine prema trenutnim trendovima – opadajući s 447 milijuna na 419 milijuna.

Drastičan pad bez imigracije

No, taj pad blijedi u usporedbi sa scenarijem Eurostata bez imigracije. Agencija predviđa pad populacije od više od trećine, na 295 milijuna do 2100. godine, kada se imigracija isključi iz modeliranja.

Osnovne projekcije Eurostata pretpostavljaju da će zemlje zadržati prosječne neto migracijske razine iz proteklih 20 godina, ali Guardian je proučavao i podatke koje je agencija objavila s isključenom pretpostavkom.

Također, Britanski Ured za nacionalnu statistiku objavljuje projekcije stanovništva koje uključuju scenarij s nultom neto migracijom.

Italija, Francuska i Njemačka, gdje su protumigrantski političari nedavno ostvarili uspjehe, suočile bi se s velikim padom broja stanovnika u scenariju bez imigracije. Talijanska premijerka Giorgia Meloni postavila je borbu protiv migracija kao prioritet tijekom svog prvog mandata, ali njezina zemlja ima jednu od najnižih stopa nataliteta u Europi i njezina bi populacija više nego prepolovila do kraja stoljeća pod uvjetom nulte imigracije.

U Njemačkoj, gdje je AfD protumigrantska stranka koja ima drugo mjesto na anketama, broj stanovnika mogao bi se smanjiti s 83 milijuna na 53 milijuna u narednih 80 godina ako bi njezine granice bile potpuno zatvorene.

A u Francuskoj, gdje je Nacionalna okupljena stranka osvojila prvi krug parlamentarnih izbora prošlog ljeta nakon što je vodila kampanju za ograničenje broja dolaznih osoba, scenarij bez imigracije značio bi pad broja stanovnika s 68 milijuna na 59 milijuna.

Samo nekoliko EU država primijetilo bi manju razliku od zatvorenih granica: Rumunjska, Latvija i Litvanija, sve zemlje koje su doživjele neto odliv ljudi.

Populacija bi postajala starija…

Umjesto toga, u većem dijelu Europe, populacija ne bi samo opadala u slučaju niske imigracije, već bi također postajala starija jer bi broj radno sposobnih ljudi opao u odnosu na broj starijih osoba.

Danas 21% stanovništva EU-a ima 65 godina ili više. U osnovnom scenariju Eurostata, ovaj udio porast će na 32% do 2100. godine, ali u scenariju agencije bez imigracije, porast će još više, na 36%.

Stručnjaci koji proučavaju promjenjivu dobnu piramidu Europe kažu da će to dovesti do sve većeg ekonomskog pritiska na zemlje.

“Glavne posljedice bit će sporiji rast jer će se radna snaga smanjivati, a veći porezni teret jer će troškovi mirovina i potražnja za zdravstvenom i starateljskom skrbi rasti“, rekao je Springford.

Zapravo, veliki dio EU-a već doživljava ovo, s povećanjem poreznih opterećenja – izraženim kroz porezne prihode kao postotak BDP-a – u zemljama poput Francuske, Italije, Njemačke i Španjolske u posljednjim desetljećima, piše Guardian.

Industrije zdravstva i socijalne skrbi postat će sve važnije za upravljanje starenjem Europe, a mnogi zdravstveni sustavi u EU-u već ovise o migrantima kao liječnicima ili medicinskim sestrama.

“Više ljudi će trebati skrb, iako to ovisi o tome koliko će ljudi biti zdravi u starosti i koliko će im skrbi biti potrebno“, rekao je Alan Manning, profesor ekonomije na Londonskoj školi ekonomije.

“Također imate drugu stranu jednadžbe – zbog manjeg broja djece, zbog niskih stopa nataliteta, treba vam manje ljudi u obrazovanju i skrbi o djeci. Dakle, ono što moramo raditi, na neki način, jest redistribuirati ljude koji su se brinuli za djecu da se brinu za starije.“

Imigracija nije čarobno rješenje

Istodobno, stručnjaci naglašavaju da imigracija nije čarobno rješenje za demografske izazove Europe, već sugeriraju da je to jedno od mnogih rješenja, ili barem način za olakšavanje prijelaza u starije društvo.

“Povećanje razine imigracije neće samo po sebi riješiti ove demografske probleme – razine koje bi bile potrebne za to bile bi vrlo velike, a postoji samo toliko migranata koji su voljni preseliti“, rekao je Springford.

“Ali oni bi pomogli, kao i podizanje stope zaposlenosti radno sposobnih osoba, pomicanje dobi za mirovinu, reforma mirovinskih sustava i premještanje poreznog tereta s prihoda od rada na bogatstvo, posebno imovinu.“

Manning je dodao: “Da bi imigracija pomogla, moraju imigranti biti u stvarnom zaposlenju, a mnoge europske zemlje imaju prilično niske stope zaposlenosti među velikim brojem imigranata. Dakle, to ne možete uzeti kao zadano. Ako biste imali imigranta koji je došao, nije radio i onda trebao socijalnu pomoć, to ne bi poboljšalo situaciju, to bi pogoršalo stvari. Dakle, vrlo je važno da budu zaposleni, a to je u nekim slučajevima problematično.“

Ruralna područja će snositi glavni teret

Unutar nacionalnih granica, ruralna područja će snositi glavni teret predstojećeg demografskog opadanja EU-a. U narednih 80 godina, mnogi bi se zaseoci mogli suočiti s istom sudbinom kao Camini u južnoj Italiji.

Camini je jedan od mnogih naselja u regiji Calabria gdje je populacija drastično opala kasnije u 20. stoljeću jer su mlađi stanovnici migrirali drugdje zbog novih prilika.

Camini je nedavno postao mjesto projekta za preseljenje izbjeglica, u pokušaju da se zajednica vrati od izumiranja. Taj je projekt spomenut u nedavnom izvještaju Vijeća Europe koji je napisala zastupnica Laburističke stranke Kate Osamor, a koji je proučavao potencijal imigracije u ublažavanju izazova starenja populacije.

“Gledao sam kako mjesto polako umire. Kuće su se jednostavno urušavale jer nitko nije živio u njima“, rekao je Rosario Zurzolo, rođen u Camini i sadašnji predsjednik zadruge koja upravlja projektom preseljenja, Eurocoop Servizi.

Do sada je 50 izbjeglica trajno preselilo u Camini prema tom planu, čime je broj stanovnika sela narastao na 350, dok je još 118 izbjeglica privremeno smješteno. Simboličan uspjeh programa bila je nedavna ponovna otvorena škola u selu.

Zurzolo kaže da Camini može poslužiti kao model za oživljavanje drugih europskih regija koje doživljavaju pad broja stanovnika.

Serena Franco, koja je također dio projekta u Camini i koja je predstavila dokaze Vijeću Europe za izvještaj, dodala je: “Oni donose znanje, a sada počinjemo rasti s njima i stvarati nove stvari, nove procese, nova radna mjesta koja bi bila nemoguća bez njih.“

Interaktivnu mapu i ostale podatke pogledajte OVDJE.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Detoksikacija nakon cijepljenja protiv covida? Stručnjaci: Besmislica!

Objavljeno

-

By

Pixabay

Meghan McCain, voditeljica podcasta i bivša suvoditeljica emisije “The View”, nedavno je izazvala pozornost objavom na društvenim mrežama u kojoj podržava tzv. “detoks” dodatak prehrani nakon cijepljenja ili preboljenja covida-19.

Proizvod koji promovira prodaje se za 89,99 dolara, a tvrdi da može “razgraditi protein šiljka i poremetiti njegovu funkciju” te tijelu pružiti “neusporedivu podršku u staničnoj obrani i detoksikaciji”.

Stručnjaci: Besmislice!

No stručnjaci za cjepiva poručuju da su to najobičnije besmislice.

“Ne postoji ništa od čega bi se trebalo detoksicirati, jer cjepiva nisu toksini”, kaže dr. Angela Rasmussen, virologinja iz organizacije za cjepiva i zarazne bolesti Sveučilišta Saskatchewan.

McCain je u međuvremenu izbrisala objavu, no njezin promotivni kȏd za popust i dalje je funkcionirao na web-stranici proizvođača dodatka, tvrtke The Wellness Company. Ni McCainini predstavnici ni tvrtka nisu odgovorili na CNN-ovu molbu za komentar.

U drugim objavama McCain iznosi sumnje u mRNA cjepiva, tvrdeći da su njezini prijatelji imali zdravstvene tegobe nakon cijepljenja, te dijeli video koji sugerira da sastojci cjepiva mogu trajno ostati u tijelu i mijenjati genom.

Infektolog: To jednostavno nije istina

mRNA u cjepivima protiv Covida-19 tijelu daje uputu da privremeno proizvede dio proteina šiljka virusa, objašnjava dr. William Schaffner, infektolog s Medicinskog centra Sveučilišta Vanderbilt. Taj protein pomaže imunološkom sustavu da prepozna virus i obrani se.

“mRNA se u tijelu nalazi u vrlo malim količinama i brzo se razgrađuje”, kaže Schaffner. “Ne zadržava se u tijelu, ne širi se, i nije joj potrebna nikakva ‘detoksikacija’. To jednostavno nije znanstveno valjana ideja.”

Rasmussen je uvjerena da se znanstvena istina često iskrivljuje namjerno. “Ovo nije samo dezinformacija – ovo je namjerna manipulacija. Ljudi koji to pokreću znaju što rade.”

Strah, neznanje i profit

Dr. Pieter Cohen s Harvardske medicinske škole smatra da pojava ovakvih “detoks” proizvoda upućuje na šire probleme s regulacijom dodataka prehrani u SAD-u. Za razliku od lijekova, suplementi ne prolaze stroge kontrole prije dolaska na tržište, a proizvođači lako iskorištavaju strahove vezane uz cjepiva.

“Ovo je idealna prilika za profitiranje: stvorite lažnu zdravstvenu prijetnju, pa ponudite rješenje u obliku suplementa”, kaže Cohen. “Zarađujete na nečemu što ni ne postoji.”

Ističe da je pojam “detoksikacije” nakon cjepiva potpuno nejasan:

“Što zapravo znači ‘detoks’ od cjepiva? Ukloniti učinak pojačanog imuniteta? Ili je riječ o teoriji da cjepivo uzrokuje neku skrivenu štetu – pa se nudi dodatak koji to tobože sprječava? Sve to temelji se na strahu, a ne na znanosti.”

Iako nijedno cjepivo nije savršeno, kaže, nuspojave poput bolova u ruci ili blage temperature su blage i prolazne – i nijedan dodatak prehrani ne može ubrzati njihov nestanak.

 
Nastavi čitati

Svijet

NOVI VAL / Pojavila se nova varijanta covida-19. Evo koji su simptomi

Objavljeno

-

By

Iako je pandemija covida-19 usporila, virus i dalje mutira. Od početka pandemije pojavile su se tisuće varijanti, a najnovija koja privlači pažnju zdravstvenih stručnjaka jest NB.1.8.1.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nedavno je počela pratiti varijantu NB.1.8.1 zbog naglog porasta slučajeva zaraze, osobito u Kini i Hong Kongu, gdje raste i broj hospitalizacija.

Prema posljednjim dostupnim podacima iz 22 zemlje, udio ove varijante među testiranim uzorcima porastao je s 2,5 % na 10,7 % u samo četiri tjedna, prenosi portal Kreni zdravo.

Mogući ljetni porast slučajeva

U SAD-u je NB.1.8.1 već otkrivena na nekoliko aerodroma. Dr. Amy Edwards, specijalistica pedijatrijskih zaraznih bolesti, izjavila je za Everyday Health da postoji mogućnost da bi ova varijanta mogla potaknuti novi val zaraze tijekom kasnog proljeća ili ljeta.

Ipak, dobra vijest je da zasad ne postoje dokazi da NB.1.8.1 uzrokuje teže oblike bolesti u odnosu na prethodne varijante. WHO navodi da nema povećanja broja pacijenata na intenzivnoj njezi ni povećane smrtnosti povezane s ovom varijantom.

Štiti li cjepivo od NB.1.8.1?

Prema dosadašnjim informacijama, cjepiva i dalje pružaju zaštitu od težih oblika bolesti, čak i ako je nova varijanta zaraznija. Dr. Mark Rupp sa Sveučilišta Nebraska pojašnjava da NB.1.8.1 potječe iz omikron linije te da je dovoljno slična postojećim varijantama obuhvaćenima cjepivom.

Redovito cijepljenje, dodaje dr. Rupp, može pomoći u smanjenju širenja zaraze i ublažiti simptome kod onih koji se zaraze. Posebno je važno da cjepiva budu lako dostupna osobama u povećanom riziku, kao što su stariji i kronični bolesnici.

Koji su simptomi NB.1.8.1 varijante?

Simptomi infekcije NB.1.8.1 slični su simptomima prethodnih varijanti i uključuju:

  • začepljen nos ili curenje iz nosa
  • grlobolja
  • umor
  • glavobolja
  • kašalj
  • bolovi u mišićima i tijelu
  • povišena temperatura ili zimica
  • mučnina ili povraćanje
  • proljev
  • gubitak okusa i mirisa
  • kratkoća daha ili otežano disanje.

Ako primijetite simptome, preporučuje se ostati kod kuće, nositi masku i izbjegavati gužve – osobito ako ste u kontaktu s osobama koje su u većem riziku od težih posljedica bolesti.

 
Nastavi čitati

Svijet

STIŽE DIGITALNI EURO / Evo kako ćemo kupovati, plaćati račune, dizati kredite…

Objavljeno

-

By

Europska središnja banka (ECB), slijedeći digitalnu tranziciju Europske unije, odlučila je uvesti digitalni euro kao novi oblik zajedničke valute.

Od kraja 2023. godine digitalni euro je u fazi razvoja i testiranja koja bi trebala završiti tijekom ove godine. Ako sve provjere prođu kako je predviđeno, ECB će koncem godine donijeti konačnu odluku o pokretanju digitalnog eura. Potom bi odobrenja trebali dati Europski parlament i vlade svih zemalja članica europodručja te bi do konca 2028. godine prva verzija digitalnog eura bila dostupna građanima.

Digitalna verzija eura

Time se želi u europodručju omogućiti elektronički način plaćanja koji bi nadopunio, ali ne i zamijenio novčanice i kovanice eura. Pritom je jedan od glavnih ciljeva smanjiti ovisnost o međunarodnim sustavima plaćanja karticama poput Vise, Mastercarda, PayPala i sličnih.

Ukratko, digitalni euro je centralnobankarski digitalni novac (CBDC) koji bi izdavale europske institucije, a ne komercijalne banke ili privatne tvrtke kao u slučaju kriptovaluta.

Potencijalne prednosti

Europska središnja banka ističe četiri potencijalne prednosti digitalnog eura:

sigurnost (ECB jamči za digitalni euro kao službenu valutu);

privatnost (doduše, ne i potpuna anonimnost kao pri plaćanju gotovinom, ali ne i izostanak anonimnosti kao pri plaćanju kreditnim karticama);

mogućnost plaćanja i bez interneta (offline);

osnovne transakcije bile bi besplatne

Digitalni euro bio bi dostupan u digitalnom novčaniku u obliku kartice, mobilne aplikacije ili na sučelju računala ili tableta.

Plaćanje bi bilo moguće bilo gdje i bilo kada na čitavom europodručju, bez iznimke, baš kao što je slučaj s plaćanjima gotovinom ili kreditnim karticama, ali bez naknada za transakcije kakve naplaćuju banke.

Digitalni novčanik

U ožujku prošle godine Hrvatska narodna banka (HNB) organizirala je konferenciju “Digitalni euro i centralnobankarski digitalni novac” na kojoj je guverner HNB-a Boris Vujčić tumačio da će s digitalnim europm biti moguće činiti sve isto kao i s onim fizičkim. S tim da će digitalni euro biti javni novac za razliku od ostalih oblika digitalnog plaćanja koji su zapravo privatni novac.

“Na primjer, kada vam banka da kredit i pojavi vam se novac na računu, to je u biti privatni digitalni novac. Središnje banke su odlučile da ljudima omoguće da imaju i direktno javni centralnobankarski novac u digitalnom formatu. Svatko tko prihvaća bilo koji oblik digitalnog plaćanja, morat će prihvaćati i digitalni euro”, pojasnio je tada Vujčić.

Drugim riječima, kada (i ako) digitalni euro bude kreiran, građani će sa svojeg računa u banci moći njime napuniti svoj digitalni novčanik. No da masovno prebacivanje pologa s računa u bankama u digitalni novčanik ne ugrozi banke, bit će ograničen iznos koji će svaki pojedinac moći imati u digitalnoj valuti – vjerojatno na 3.000 eura.

Nije cilj ukloniti gotovinu

Naravno da po pitanju ovog projekta ima puno opreza, sumnji pa i protivljenja. Neke veće članice EU-a poput Njemačke i Francuske iskazuju dosta zazora spram digitalnog eura.

Sumnje se u prvom redu izražavaju strahom od potpunog ukidanja gotovine što bi, smatra se, vodilo riziku uspostave kontrole “odozgo” nad novcem građana i ugrožavanjem njihove privatnosti. No u ECB-u uvjeravaju da je digitalni euro dodatna opcija za elektronička plaćanja te da cilj nije ukloniti gotovinu, nego osuvremeniti monetarni sustav.

“Digitalni euro neće zamijeniti gotovinu, već će biti dopuna gotovini”, kazala je predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde u veljači 2022. godine.

Primjeri transakcija s digitalnim eurom

Online plaćanje

U web trgovini korisnik odabere digitalni euro kao način plaćanja, prijavi se u svoj digitalni novčanik preko banke ili ECB-ove aplikacije i potvrdi plaćanje nekim od raspoloživih načina (biometrijski, PIN-om ili dvostrukom autentifikacijom) da bi novac istog trena bio prebačen na račun prodavača.

Offline plaćanje

U trgovini ili nekom drugom fizičkom prodajnom mjestu kupac na svom mobilnom telefonu otvori digitalni novčanik te dodirne POS terminal ili skenira QR kod.

‘Plaćanje prijatelju’

Ako se članu obitelji, prijatelju ili znancu želi prebaciti novac dovoljno je u aplikaciji unijeti njegovu digitalnu adresu (poput IBAN-a u bankovnim aplikacijama) upisati iznos za uplatu i poslati. Primatelj novac prima odmah u svome digitalnom novčaniku, a transakcija se ne naplaćuje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu