Connect with us

Hrvatska

Hrvati o cijenama frizerskih usluga: “Bilo je 150 kn, kako je došlo na 100+ eura?”

Objavljeno

-

Nakon što su se brojni Hrvati 24. siječnja odazvali masovnom bojkotu trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih postaja, a uoči najave novih bojkota, na društvenim mrežama povela se rasprava o tome što bi se još moglo bojkotirati. Na Redditu je jedan korisnik pokrenuo tu raspravu i otkrio da je odlučio prestati koristiti frizerske usluge. “Ja konkretno frizera. Kupio krajem ljeta Philipsovu mašinicu i lagano svaki tjedan skratim sve na 3 mm. Pokušao sam radit fade, ali jbg, treba prakse, a ja nemam živaca. Istina je da mi puno bolje stoji kad mi frizer napravi fade, ali ne dam im 15 eura više. Mislim da im je 10 eura sasvim dovoljna cijena, ako nije, Bože moj, sigurno ima ekipe koja će uvijek to moći platiti.

Inače kod mene u gradu su svi digli cijene na isto za muško šišanje, kao da su se dogovorili, tako da nije da imam izbor za manje. 60 eura mjesečno nije mala cifra”, napisao je autor objave na Redditu i upitao druge: “Što po vama se može isto tako samostalno odraditi bez da se plaćaju napucane cijene kao kod frizera?” “Ono što sam nekad plaćala 150 kn sad košta 100 eura”
Kako je spomenuo bojkot frizerskih usluga, mnogi su u komentarima raspravljali o cijenama šišanja te uspoređivali koliko su koštale prije, a koliko danas.

“Prije eura šišanje je došlo 50 kuna. Na početku kad je došao euro moja frizerka je postavila cijenu na 8 eura, par mjeseci kasnije došlo je na 10. Ok, prihvatljivo, ali nakon još par mjeseci digla je na 15.

E pa draga moja frizerko zadnji put si me vidjela jer za 20 minuta posla digneš preko 100 kuna. Ja toliko ne zarađujem i plaća mi nije išla gore već par godina. Sad idem kod lokalnog brice za 10 eura. Nisam budala i još mogu procijeniti koliko nešto realno košta”, napisala je jedna osoba.

Drugi su također podijelili svoja iskustva i stavove o cijenama frizerskih usluga. “Mislim da ću se pridružiti bojkotu, ono što sam nekad plaćala 150 kn sad košta 100 eura”, “Ovo! Šišanje i farbanje s pramenovima je bilo 150 kuna. Kako je došlo na 100+ eura???”, “2019. u Splitu, izrast, pramenovi i šišanje 220 kuna. Sad ta frizerka za to uzima 80 eura”, pisali su neki.

“Neću bojkotirati kafić, frizera i sl.”
No, nisu se svi složili s bojkotom frizera, ali ni kafića, koji se također često spominju kao mjesta za potencijalni bojkot. “Neću bojkotirati kafić, frizera i sl. jer su to mjesta gdje me nitko ne tjera i idem jer želim i kada želim”, “Ne znam kako ti, ali šišam se jednom u 4-5 tjedana, platim to 7 eura i to mi je prihvatljivo”, “Za frizerku mi nikada neće biti žao platit”, komentirali su drugi.

Međutim, neki su istaknuli da su pojedine usluge jednostavno morale poskupjeti.

“Neke usluge su morale poskupjeti jer su povezane s cijelom situacijom u svijetu, nema smisla bojkotirat sve. Iako podržavam da ljudi znaju što više i troše što manje, sve to oduzima i vremena, očisti, spremi… Zanati nam pomažu. Plaćam 10 eura šišanje jer trenutačno mogu, frizerka je jako uljudna, razgovara sa mnom, sasluša me, daje savjet točno odmjeren, nikad ne forsira. Sve to vrijedi 10 eura, po meni. Postoje mjesta za 6-7 eura, ali nema prethodno navedeno”, napisala je jedna osoba.

“Manje-više sve usluge koje su poskupile”
Drugi su pak upitali ima li smisla bojkotirati nešto što nije nužno. “Zašto bi bojkotirao nešto što ti nije nužno? Uostalom mislim da je 15 eura sasvim realna cijena uzimajući u obzir da plaćaš uslugu, znanje, iskustvo. Nitko od malih poduzeća nije velika riba, i oni manje više sklapaju kraj s krajem, čemu ovo…”

Osim frizera, neki su predložili bojkot drugih usluga i proizvoda, uključujući komunalne usluge, energente i određene prehrambene brendove.

“Ja bih konkretno najviše volio bojkotirati grad i državu i županiju. Komunalne usluge su poskupjele a gradovi su sve prljaviji. Struja je poskupila, plin itd. PDV je i dalje ogromnih 25%. Treba tankati benzin i kupovati u susjednoj zemlji, smeće iz protesta ostavljati izvan kanti dok usluga ne pojeftini”, napisala je jedna osoba.

“Manje-više sve usluge koje su poskupile. Ja sam jesenas popizdio na vulkanizera – promjenu guma na 2 auta (uz cjelogodišnje čuvanje guma) mi naplatio skoro 150 eura. Još bi mu i oprostio da me nije zajebavao s terminima zamjene i ostavio sat i pol da čekam”, dodala je druga.

“Ljudi, bojkotirajte čokoladu”, “Sve ću bojkotirati dok ne crknem od gladi. Mater im jebem”, bili su još neki od odgovora na upit što sve treba bojkotirati.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu