Connect with us

Hrvatska

Poznatog ekonomista ljetos smo pitali kolika je plaća dovoljna za normalan život u Hrvatskoj. Sada smo ga pitali opet

Objavljeno

-

S prvim danom ove godine minimalna plaća u Hrvatskoj značajno je narasla – na 970 eura bruto, što je otprilike 750 eura neto. Narasla je i prosječna plaća, ali rasla je i inflacija. Prema zadnjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), onima za studeni prošle godine, prosječna neto plaća iznosila je 1.366 eura. U odnosu na studeni 2023. kada je iznosila 1.208 eura, prosječna plaća u godinu dana narasla je za 158 eura. I medijalna neto plaća, koju mnogi smatraju realnijim pokazateljem, u studenome je bila 1.162 eura, dok je godinu dana ranije iznosila 1.030 eura ili 132 eura manje.

Iznos za “nos iznad vode”
Kada smo lani u kolovozu pitali ekonomista Ljubu Jurčića kolika bi trebala biti mjesečna plaća u Hrvatskoj da bi bila dovoljna za podmirenje obveza i zadovoljavanje potreba, on nam je odgovorio: 2.000 eura. Uz napomenu da taj iznos ne treba shvaćati posve precizno jer nisu isti kriteriji, odnosno troškovi, onih koji, primjerice, žive u Gospiću i onih u Zagrebu ili Splitu.

“Pristojna plaća znači da godišnje možete dva tjedna ići na ljetovanje, tjedan dana na zimovanje, da možete djeci kupiti tenisice kad im zatrebaju, a bez kalkuliranja i gledanja čega ćete se odreći da biste si nešto priuštili”, poajasnio je tada Jurčić. Isto je ponovio i mjesec dana kasnije gostujući na N1 televiziji.

“Inflacija je problem za ljude koji su u siromaštvu i na granici, a oni koji imaju 2.000 eura plaću, koju ja zagovaram i za koju smatram da bi osigurala da je ljudima ‘nos iznad vode’, onda u prosjeku ta inflacija neće biti problem”, kazao je u rujnu.

Plaće ne prate podivljale cijene
U međuvremenu se dotad uspavana inflacija razbudila i krenula marširati po trgovinama, kafićima, restoranima… U rujnu, kada je Jurčić na N1 rekao da 2.000 eura drži plaćom dovoljnom za pristojan život, stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena bila je 1,6 posto na godišnjoj razini, što je ujedno bila najniža stopa još od ožujka 2021. godine. U listopadu je već narasla na 2,2 posto, a u studenome na 2,8 posto da bi u prosincu ubrzala do 3,4 posto na godišnjoj razini. Što građani misle o rastu cijena koji se oteo kontroli, vidjeli smo prošloga petka tijekom jednodnevnog bojkota trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih crpki, a na inicijativu potrošačke platforme “Halo, inspektore”. Masovnim odazivom na bojkot građani su poručili da su s plaćama i mirovinima kakve (pr)imaju, a uz podivljale cijene, daleko od normalnog i dostojnog života na kakav po Ustavu imaju pravo.

“Sada bih pomaknuo na 2.200 eura”
Sada, pet mjeseci nakon što smo mu prvi puta postavili to pitanje, Jurčića smo upitali smatra li da je plaća od 2.000 eura i dalje dovoljna za normalan i pristojan život.

“Rekao sam tada 2.000 eura da se lakše pamti, to je nekakav prosjek. Oni koji malo dublje rade analize i koji se detaljnije bave potrošačkim košaricama, izračunali su da bi ta dostojna plaća bila između 1.780 i 2.170 eura. To je taj raspon, a ja sam tih 2.000 eura rekao ‘po sredini’ jer je teško apotekarski odrediti. U međuvremenu su cijene išle gore pa bih sada taj iznos pomaknuo na 2.200 eura. To bi bilo 10 posto više, onoliko koliko je prosječno poskupjela hrana.”

Jurčić napominje kako ni onaj iznos koji nam je prvi puta spomenuo, a ni ovaj sada, nije izračunao po nekoj dugačkoj formuli. “Kod nas u Hrvatskoj 55 posto BDP-a otpada na osobnu potrošnju, pa se onda od toga gleda koliko ide na hranu, koliko na komunalije i tako dalje. Svjetski prosjek je 60 posto BDP-a za osobnu potrošnju. Ako je zemlja bogatija, taj udio spušta se prema 50 posto, a ako je siromašnija, gdje građani više troše na hranu, onda prosjek ide do 60 posto. U Albaniji je početkom 1990-ih, kada se tamo raspao socijalizam, skoro 90 posto BDP-a bila osobna potrošnja jer su bili siromašni i sve su to ‘pojeli’. A kako su se kasnije oporavljali išli su polako prema tih 60 posto”, pojasnio je Jurčić.

“Dobili smo europske cijene, ne i plaće”
Podsjeća kako je uoči uvođenja eura upozoravao da će Hrvatska u roku od dvije godine doći na razinu europskih cijena, ali da plaće neće triput narasti.

“U prosjeku su plaće u Europi dvaput veće nego kod nas, a u bogatijim zemljama, ovima u koje naši ljudi najviše odlaze, plaće su i triput veće. Kad se tako gleda, onda su tih 2.000 eura granica siromaštva u Europi. A budući da smo dobili europske cijene, trebali bismo minimalno imati neke prosječne europske plaće koje osiguravaju minimum potreba”, rekao je Jurčić. Na iznos plaće dostojne pristojnog života, kaže Jurčić, može se gledati iz više kutova, a on ga izračunava makroekonomski.

“Ako je ljetos, prije rasta inflacije, taj iznos bio 2.000 eura; ako su troškovi života za ono što ljudi najviše troše, a to su hrana i piće, narasli za 10 posto, onda bi to sada bilo 2.200 eura. Ali poanta je u tome da je i s plaćom koja raste za 10 pa i 20 posto nos hrvatskog potrošača još uvijek pod vodom. Nema tu neke posebne računice. Jednostavno, ljudi s prosječnom plaćom ne mogu disati, a i s 2.000 eura većini je nos pod vodom”, zaključio je Jurčić.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

DHMZ upozorava na veliku promjenu vremena. Stiže olujno nevrijeme i drastično zahlađenje

Objavljeno

-

By

Ljetnim vrućinama bliži se kraj uz izraženu promjenu vremena koja će zahvatiti naše krajeve u drugom dijelu tjedna. Temperatura će se u nekim krajevima osjetno sniziti, osobito u unutrašnjosti, a kiša će zahvatiti cijelu zemlju, mjestimice i u obliku izraženih pljuskova s grmljavinom.

Promjenu vremena donosi hladna fronta koja se približava sa zapada, zajedno s većom količinom vlažnog i nestabilnog zraka.

U srijedu će se u zavjetrini Alpa na fronti formirati plitka ciklona koja će se iz područja sjeverne Italije premještati prema jugoistoku, dok će se frontalni sustav idućih dana polako premještati na istok, objavio je DHMZ.

Slika 2.
Prognoza ukupne 72-satne količine oborina (mm) u razdoblju od srijede, 9. rujna 2026. u 00 UTC, do subote 12. rujna 2026. u 00 UTC. Izvor: ECMWF.

Prvi val nestabilnog zraka očekuje se već u drugom dijelu srijede, ponajprije na sjevernom Jadranu, te u prvom dijelu četvrtka.

Lokalno su moguća grmljavinska nevremena praćena jakim i olujnim udarima vjetra te tučom, a na moru nije isključena ni pojava pijavica. Jači pljuskovi i grmljavina praćeni olujnim udarima vjetra mjestimice su mogući i u unutrašnjosti zemlje.

Drugi val stiže s četvrtka na petak, kada će se ciklona premještati dalje prema jugoistoku. Tada raste vjerojatnost za izraženije pljuskove i grmljavinska nevremena i u Dalmaciji. Do subote će pasti obilna kiša, posebice na zapadu zemlje lokalno može biti i više od 100 mm.

Prognozirane oborine neće bitno utjecati na vodostaje rijeka, ali lokalno obilnije oborine u kratkom vremenu, osobito na vrlo suhom tlu nakon dugotrajnih vrućina te posebice na opožarenim površinama, mogu zbog smanjene mogućnosti upijanja vode dovesti do pojave izraženijeg površinskog otjecanja i pojave bujičnih i urbanih poplava.

Slika1
Prizemna sinoptička karta za četvrtak, 10. rujna u 00 UTC (2 sata po lokalnom vremenu). Izvor: DWD

S prolaskom hladne fronte stiže i osjetno zahladnjenje. U unutrašnjosti će dnevna temperatura ponegdje biti i za 10 do 15 °C niža nego proteklih dana. Na Jadranu će promjena biti manje izražena, ali će donijeti kraj vrućinama i ugodnije temperaturne prilike.

Pratiti upozorenja i prognoze te postupati prema preporukama nadležnih službi

Na snazi su upozorenja za grmljavinsko nevrijeme.

Snimka zaslona 2026-09-08 172048
DHMZ/Meteoalarm

“Građane pozivamo na oprez i podsjećamo da se nijedna razina upozorenja ne smije podcijeniti. Preporučujemo redovito praćenje prognoza i upozorenja na mrežnoj stranici meteo.hr, gdje ih prognostičari DHMZ-a ažuriraju prema razvoju vremenske situacije. Postupajte prema uputama nadležnih službi i svoje aktivnosti prilagodite vremenskim uvjetima”, kazali su iz DHMZ-a.

Nastavi čitati

Hrvatska

U pripremi novost za vozače: Stižu novi radari, evo što će sve “hvatati”

Objavljeno

-

By

Ministarstvo unutarnjih poslova raspisalo je natječaj za nabavu 40 fiksnih radara i 120 kućišta kojima proširuje sustav nadzora brzine, a novi uređaji bilježit će i vožnju u nepropisnom smjeru te pretjecanje preko pune crte.

Natječaj procijenjene vrijednosti 2,725 milijuna eura bez PDV-a objavljen je u utorak na Elektroničkom oglasniku javne nabave.

Kućišta će biti postavljena na više lokacija nego što ima uređaja, a tehničari će radare povremeno premještati među njima, pa će dio kućišta u svakom trenutku biti prazan.

Mjesta ugradnje odredit će ministarstvo, i to postupno tijekom dvogodišnjeg sporazuma, a podatke o lokacijama dobit će samo odabrani dobavljač. Sustav je predviđen za ugradnju na najviše 120 lokacija u županijama koje odredi MUP, a te se lokacije smatraju podacima ograničenog pristupa, stoji u natječajnoj dokumentaciji.

Svaki radar istodobno će mjeriti brzinu na najmanje tri prometne trake i „hvatati“ vozila u oba smjera, i ona koja mu prilaze i ona koja se udaljavaju.

Prema tehničkim specifikacijama, mora raditi i danju i noću te u uvjetima smanjene vidljivosti, uz infracrveno osvjetljenje koje ne zasljepljuje vozače. Također mora moći očitavati registarske oznake za sve članice Europske unije te za niz drugih zemalja, među kojima su Švicarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Turska, Ukrajina i Rusija.

Prikupljeni podaci s fotografijom prekršaja, lokacijom, prometnom trakom, smjerom kretanja i izmjerenom brzinom prenosit će se u informacijski sustav MUP-a, a sama nabava provodi se u sklopu projekta Unapređenja i modernizacije rada prometne policije.

Uz same uređaje, dobavljač će morati provesti i obuku za najmanje 70 policijskih službenika i 20 tehničkih djelatnika, o svom trošku, kao dio isporuke po načelu ključ u ruke. Za isporučeni sustav mora dati jamstvo od najmanje 24 mjeseca, a rok za dostavu ponuda je 9. listopada.

Riječ je o okvirnom sporazumu na dvije godine s jednim dobavljačem, što znači da će MUP s odabranom tvrtkom sklapati pojedinačne ugovore po potrebi, umjesto da za svaku isporuku raspisuje novi natječaj. Dobavljač će robu morati isporučiti u roku od 120 dana od sklapanja ugovora te je u dodatnih 60 dana instalirati.

Nastavi čitati

Hrvatska

Počinje nova školska godina: U prve razrede upisano manje učenika nego prošle godine

Objavljeno

-

By

U školskoj godini 2026./2027. osnovne škole pohađat će oko 296.500 učenika, među kojima je oko 36.300 prvašića, dok će srednje škole pohađati oko 147.000 učenika, odgovorilo je na upit Hini Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.

Od ukupno 38.735 učenika koji su u ljetnom i jesenskom upisnom roku upisali srednju školu, njih 27.331 odnosno 70,2 posto upisalo je strukovne škole, 10.698 učenika odnosno 28 posto gimnazije, a 706 učenika odnosno 1,8 posto glazbene i plesne škole.

Učenici koji nisu potvrdili upis u školu u kojoj su ostvarili pravo upisa mogu se upisati u srednju školu u kojoj je ostalo slobodnih mjesta u naknadnom upisnom roku koji traje od 3. do 30. rujna.

Ministarstvo zasad raspolaže privremenim podacima prema kojima je prve razrede osnovne škole upisalo oko 36.300 učenika. Prošle školske godine bilo ih je 36.475. Konačni podatci bit će dostupni nakon što se od 1. rujna učenici prvih razreda upišu u bazu e-Matica, kada se u bazi otvara nova školska godina.

Nastavlja se program cjelodnevne škole

Eksperimentalni program “Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” nastavlja se i ove školske godine u 62 osnovne škole. U prošloj školskoj godini programom je bilo obuhvaćeno 11.963 učenika.

Škole obuhvaćene programom dograđene su i opremljene, a učenicima su besplatni izvannastavni i izvanškolski programi, nastavni materijali, terenska nastava i prehrana, odnosno do tri obroka dnevno. Unutar školskog dana organizira se i rekreacijska stanka za sve učenike.

Ministarstvo navodi i da djelatnici škola obuhvaćenih programom imaju redovita stručna usavršavanja koja provodi Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Ministarstvom, dok škole kroz program “Malih darovnica” ostvaruju partnerstva s drugim školama radi razmjene iskustava i primjera dobre prakse.

Praćenje i vrednovanje programa od početka njegove primjene kontinuirano provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).

Modularna nastava u školskoj godini 2026./2027. provodit će se u prvim i drugim razredima srednjih strukovnih škola, a od nove školske godine uvode se i nova strukovna zanimanja, među kojima su kućni majstor – domar, arborist, tehničar prometne logistike, drvno-ekološki tehničar, arhivski tehničar te tehničar za inteligentne transportne sustave u cestovnom prometu.

Mobilni timovi i dalje će pružati potporu školama u provedbi modularne nastave. Za potrebe nastave izrađeni su novi udžbenici za općeobrazovne predmete i strukovne module, dok je objavljeno više od 2500 drugih obrazovnih materijala koji pokrivaju sve strukovne module. Materijali su besplatni i javno dostupni učenicima i nastavnicima, naglasili su iz Ministarstva.

Nacionalni ispiti i državna matura bez većih promjena

Ravnatelj NCVVC Vinko Filipović rekao je da ove školske godine neće biti većih promjena u provedbi nacionalnih ispita, uz jednu novost. “Po prvi put provest ćemo nacionalne ispite za učenike četvrtih razreda u 62 eksperimentalne škole”, rekao je Filipović.

U tim će se školama provoditi ispiti iz novih predmeta društvo i zajednica i prirodoslovlje, umjesto dosadašnjeg ispita iz prirode i društva.

Nacionalni ispiti iz hrvatskog jezika, matematike te prirode i društva za učenike četvrtih razreda održavat će se od 1. do 5. ožujka, dok će se ispiti za učenike osmih razreda provoditi od 8. do 24. ožujka. Osmih razreda prvi će pisati hrvatski jezik, nakon čega slijede matematika, prvi strani jezik, geografija, fizika, biologija, kemija i povijest.

Filipović ističe da za nacionalne ispite nisu potrebne posebne pripreme jer je njihov cilj utvrditi realno stanje i trajno stečena znanja učenika na kraju obrazovnog ciklusa. “Nisu nužne posebne pripreme, jer je cilj nacionalnih ispita utvrditi realno stanje i trajno stečena znanja”, poručio je.

Nacionalni ispiti prvi su put eksperimentalno provedeni u školskoj godini 2021./2022. u 81 školi, a danas se provode za sve učenike četvrtih razreda već tri školske godine te za učenike osmih razreda četiri godine.

U odnosu na prošlu školsku godinu nema promjena ni u provedbi državne mature, a zasad nisu planirane ni promjene u organizaciji i provedbi ispita.

Filipović je ocijenio da su škole i ispitni centri posljednjih nekoliko godina “besprijekorno odradili” provedbu državne mature, zbog čega se trenutačno ne planiraju promjene.

Učenicima koji tijekom školovanja nisu imali kontinuitet učenja preporučio je da s intenzivnijim pripremama počnu već početkom nove školske godine, a ne nekoliko dana ili tjedana prije početka ispita.

Prvi rok državne mature održat će se od 1. do 25. lipnja 2027. godine, a drugi rok od 18. kolovoza do 3. rujna.

Novi Pravilnik o polaganju državne mature, koji je donesen krajem svibnja, donio je i određene promjene u provedbi ispita. Među njima je ublažavanje sankcija za posjedovanje mobitela tijekom ispita. Učeniku kojem se tijekom ispita pronađe mobitel više se neće poništavati svi položeni i preostali ispiti, nego samo ispit na kojem je utvrđen prekršaj.

Pravilnikom su, među ostalim, preciznije uređene kategorije pristupnika, prava učenika pripadnika nacionalnih manjina te organizacija provedbe ispita u školama i ispitnim centrima.

Vraća se drugi dio zimskih praznika

Nastavna godina 2026./2027. počinje 7. rujna 2026., a završava 15. lipnja 2027. godine, odnosno 21. svibnja za učenike završnih razreda srednje škole. Prvo polugodište traje do 23. prosinca, a drugo počinje 7. siječnja 2027. godine.

Najveća promjena u rasporedu odmora učenika jest povratak drugog dijela zimskih praznika. Prvi dio zimskog odmora trajat će od 24. prosinca do 5. siječnja, dok će drugi dio početi 22. veljače i završiti 26. veljače 2027. godine. Nastava nakon toga ponovno počinje 1. ožujka.

Proljetni odmor trajat će od 25. ožujka do 2. travnja, a nastava će ponovno početi 5. travnja. Ljetni odmor počinje 16. lipnja 2027. godine.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu