Connect with us

Hrvatska

Poznatog ekonomista ljetos smo pitali kolika je plaća dovoljna za normalan život u Hrvatskoj. Sada smo ga pitali opet

Objavljeno

-

S prvim danom ove godine minimalna plaća u Hrvatskoj značajno je narasla – na 970 eura bruto, što je otprilike 750 eura neto. Narasla je i prosječna plaća, ali rasla je i inflacija. Prema zadnjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), onima za studeni prošle godine, prosječna neto plaća iznosila je 1.366 eura. U odnosu na studeni 2023. kada je iznosila 1.208 eura, prosječna plaća u godinu dana narasla je za 158 eura. I medijalna neto plaća, koju mnogi smatraju realnijim pokazateljem, u studenome je bila 1.162 eura, dok je godinu dana ranije iznosila 1.030 eura ili 132 eura manje.

Iznos za “nos iznad vode”
Kada smo lani u kolovozu pitali ekonomista Ljubu Jurčića kolika bi trebala biti mjesečna plaća u Hrvatskoj da bi bila dovoljna za podmirenje obveza i zadovoljavanje potreba, on nam je odgovorio: 2.000 eura. Uz napomenu da taj iznos ne treba shvaćati posve precizno jer nisu isti kriteriji, odnosno troškovi, onih koji, primjerice, žive u Gospiću i onih u Zagrebu ili Splitu.

“Pristojna plaća znači da godišnje možete dva tjedna ići na ljetovanje, tjedan dana na zimovanje, da možete djeci kupiti tenisice kad im zatrebaju, a bez kalkuliranja i gledanja čega ćete se odreći da biste si nešto priuštili”, poajasnio je tada Jurčić. Isto je ponovio i mjesec dana kasnije gostujući na N1 televiziji.

“Inflacija je problem za ljude koji su u siromaštvu i na granici, a oni koji imaju 2.000 eura plaću, koju ja zagovaram i za koju smatram da bi osigurala da je ljudima ‘nos iznad vode’, onda u prosjeku ta inflacija neće biti problem”, kazao je u rujnu.

Plaće ne prate podivljale cijene
U međuvremenu se dotad uspavana inflacija razbudila i krenula marširati po trgovinama, kafićima, restoranima… U rujnu, kada je Jurčić na N1 rekao da 2.000 eura drži plaćom dovoljnom za pristojan život, stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena bila je 1,6 posto na godišnjoj razini, što je ujedno bila najniža stopa još od ožujka 2021. godine. U listopadu je već narasla na 2,2 posto, a u studenome na 2,8 posto da bi u prosincu ubrzala do 3,4 posto na godišnjoj razini. Što građani misle o rastu cijena koji se oteo kontroli, vidjeli smo prošloga petka tijekom jednodnevnog bojkota trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih crpki, a na inicijativu potrošačke platforme “Halo, inspektore”. Masovnim odazivom na bojkot građani su poručili da su s plaćama i mirovinima kakve (pr)imaju, a uz podivljale cijene, daleko od normalnog i dostojnog života na kakav po Ustavu imaju pravo.

“Sada bih pomaknuo na 2.200 eura”
Sada, pet mjeseci nakon što smo mu prvi puta postavili to pitanje, Jurčića smo upitali smatra li da je plaća od 2.000 eura i dalje dovoljna za normalan i pristojan život.

“Rekao sam tada 2.000 eura da se lakše pamti, to je nekakav prosjek. Oni koji malo dublje rade analize i koji se detaljnije bave potrošačkim košaricama, izračunali su da bi ta dostojna plaća bila između 1.780 i 2.170 eura. To je taj raspon, a ja sam tih 2.000 eura rekao ‘po sredini’ jer je teško apotekarski odrediti. U međuvremenu su cijene išle gore pa bih sada taj iznos pomaknuo na 2.200 eura. To bi bilo 10 posto više, onoliko koliko je prosječno poskupjela hrana.”

Jurčić napominje kako ni onaj iznos koji nam je prvi puta spomenuo, a ni ovaj sada, nije izračunao po nekoj dugačkoj formuli. “Kod nas u Hrvatskoj 55 posto BDP-a otpada na osobnu potrošnju, pa se onda od toga gleda koliko ide na hranu, koliko na komunalije i tako dalje. Svjetski prosjek je 60 posto BDP-a za osobnu potrošnju. Ako je zemlja bogatija, taj udio spušta se prema 50 posto, a ako je siromašnija, gdje građani više troše na hranu, onda prosjek ide do 60 posto. U Albaniji je početkom 1990-ih, kada se tamo raspao socijalizam, skoro 90 posto BDP-a bila osobna potrošnja jer su bili siromašni i sve su to ‘pojeli’. A kako su se kasnije oporavljali išli su polako prema tih 60 posto”, pojasnio je Jurčić.

“Dobili smo europske cijene, ne i plaće”
Podsjeća kako je uoči uvođenja eura upozoravao da će Hrvatska u roku od dvije godine doći na razinu europskih cijena, ali da plaće neće triput narasti.

“U prosjeku su plaće u Europi dvaput veće nego kod nas, a u bogatijim zemljama, ovima u koje naši ljudi najviše odlaze, plaće su i triput veće. Kad se tako gleda, onda su tih 2.000 eura granica siromaštva u Europi. A budući da smo dobili europske cijene, trebali bismo minimalno imati neke prosječne europske plaće koje osiguravaju minimum potreba”, rekao je Jurčić. Na iznos plaće dostojne pristojnog života, kaže Jurčić, može se gledati iz više kutova, a on ga izračunava makroekonomski.

“Ako je ljetos, prije rasta inflacije, taj iznos bio 2.000 eura; ako su troškovi života za ono što ljudi najviše troše, a to su hrana i piće, narasli za 10 posto, onda bi to sada bilo 2.200 eura. Ali poanta je u tome da je i s plaćom koja raste za 10 pa i 20 posto nos hrvatskog potrošača još uvijek pod vodom. Nema tu neke posebne računice. Jednostavno, ljudi s prosječnom plaćom ne mogu disati, a i s 2.000 eura većini je nos pod vodom”, zaključio je Jurčić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Uskoro promjena u obračunu struje: Pripazite, zbog ovoga vam račun može biti i dvostruko veći

Objavljeno

-

By

Pexels

Posljednje nedjelje u ožujku kazaljke sata pomiču se jedan sat unaprijed. To znači da će u dva sata ujutro već biti tri sata te ćemo u tom danu izgubiti jedan sat.

Pomicanjem kazaljki jedan sat unaprijed posljednje nedjelje u ožujku počinje ljetno računanje vremena, što znači i promjenu u obračunu skuplje i jeftinije električne energije.

Što to znači?

Električna energija svim se potrošačima, privatnima ili poslovnima, obračunava prema nekoj vrsti tarife.

U Hrvatskoj postoje jednotarifna i višetarifna brojila, a o njima ovisi cijena kilovatsata prema kojoj se obračunava potrošnja, piše Dnevnik.hr.

Kakve su to tarife?

Kućanstvima koja imaju jednotarifno brojilo cijena kilovatsata uvijek je ista i cijelog se dana električna energija obračunava prema dnevnoj, odnosno skupljoj tarifi.

Kod višetarifnog brojila električna energija obračunava se prema višoj i nižoj tarifi (Tarifni model Bijeli), pri čemu je viša tarifa dnevna, a niža, odnosno jeftinija, noćna. Iako imaju višetarifno brojilo, korisnici se također mogu odlučiti i za obračun prema samo jednoj tariti, ali u tom slučaju to je tada viša dnevna tarifa (Tarifni model Plavi).

Koliko je to jeftinije?

Cijena kilovatsata električne energije tijekom noći je i upola jeftinija. Trenutačno je cijena kilovatsata u dnevnoj tarifi 0,074789 eura, a u noćnoj 0,036697 eura.

Kada to počinje?

Početak i završetka dnevne i noćne tarife ujednačen je s ljetnim odnosno zimskim računanjem vremena, te se, jednako kao i sat, mijenja u određenu nedjelju u dva ili tri sata ujutro.

Na višetarifnom brojilu nije moguće pomaknuti sat, stoga se korisnike svaki put podsjeća da je došlo do promjene termina dnevnih i noćnih tarifa.

Kada je onda viša, a kada niža tarifa?

Ljetno računanje vremena:

viša tarifa: od 8 do 22 sata
niža tarifa: od 22 do 8 sati

Zimsko računanje vremena:

viša tarifa: od 7 do 21 sat
niža tarifa: od 21 do 7 sati

Kad počinje ljetno računanje?

2025. godine ljetno računanje vremena prema Uredbi Vlade RH počinje 30. ožujka u 3:00 sata, tako da se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 2:00 računa kao 3:00. To znači da kazaljke na satu treba pomaknuti s dva na tri sata.

Od te nedjelje skuplja dnevna tarifa počet će u 8 sati ujutro, a trajati će do 22 sat. U 22 sata počinje jeftinija tarifa koja traje do 8 sati ujutro.

Ljetna tarifa ostaje na snazi sve do 26. listopada 2025. godine, kada će kazaljke trebati tijekom noći pomaknuti s tri na dva sata i tada počinje zimsko računanje vremena.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

MORH zapošljava: Objavljen novi natječaj, pogledajte koji su uvjeti

Objavljeno

-

By

foto: MORH

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je u srijedu 26. ožujka 2025. godine javni natječaj za prijam 10 kandidata/kandidatkinja za časnike/časnice – vojne pilote.

Kandidati trebaju imati završen najmanje sveučilišni prijediplomski studij ili stručni studij bilo kojeg usmjerenja te ispunjavati opće uvjete za prijam u Oružane snage Republike Hrvatske koji su propisani člankom 34. Zakona o službi u Oružanim snagama RH te ne mogu biti primljene osobe za čiji prijam postoje zapreke iz članka 35. Zakona.

Na natječaj se mogu prijaviti kandidati koji do kraja 2025. godine navršavaju najviše 27 godina života. Kandidati koji nisu završili program dragovoljnog vojnog osposobljavanja bit će upućeni na dragovoljno vojno osposobljavanje, a prije upućivanja, trebaju prethodno uspješno završiti pripremno osposobljavanje (selekcijsko letenje).

Također, prije upućivanja na osposobljavanje kandidati prolaze posebni odabirni postupak, a kriteriji i postupak za utvrđivanje uvjeta propisani su Zakonom i Pravilnikom o utvrđivanju zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta za prijam u službu u Oružane snage Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 37/24 i 84/24).

Po uspješnom okončanju dragovoljnog vojnog osposobljavanja, odabrani kandidati za časnike vojne pilote bit će upućeni na Temeljnu časničku izobrazbu, a nakon završetka iste kandidati će biti primljeni u djelatnu vojnu službu, dodijelit će im se prvi časnički čin te će biti raspoređeni na časničku dužnost.

Mjesto osposobljavanja i mjesto službe je teritorij Republike Hrvatske, a uz vlastoručno potpisanu prijavu potrebno je priložiti:

  • životopis,
  • dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja (preslika diplome),
  • potvrdu odnosno ispis iz elektroničkog zapisa podataka iz područja radnih odnosa koji vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje,
  • dokaz o državljanstvu RH (preslika domovnice ili osobne iskaznice),
  • rodni list i
  • dokaz da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (ne stariji od 6 mjeseci).

Rok za podnošenje prijave na natječaj je 14 dana od dana objave u Narodnim novinama.

Prijave s dokazima o ispunjavanju traženih uvjeta dostavljaju se u Središnjicu za upravljanje osobljem, Ilica 256 b, Zagreb. Dodatne obavijesti kandidati mogu dobiti na broj telefona: 01/3784-636 i 01/3784-812.

Više informacija o natječaju možete pronaći ovdje.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Cijene struje i plina i grijanja ostaju iste do jeseni, svakom umirovljeniku stiže 50 eura

Objavljeno

-

By

Država će za osmi paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva izdvojiti 296 milijuna eura, rekao je u srijedu na vladinoj sjednici premijer Andrej Plenković.

Ukupna vrijednost paketa iznosi 296,2 milijuna eura, a obuhvaća niz ciljanih mjera za koje se očekuje da će imati učinak na kućne budžete građana, poslovanje malih poduzeća, javne i neprofitne institucije, studente, umirovljenike, branitelje i poljoprivrednike.

Za cjenovno pristupačnu energiju namijenjeno je 140 milijuna eura. Postojeće mjere produžuju se do 30. rujna ove godine, čime se osiguravaju nepromijenjene cijene električne energije za kućanstva, kao i za mikro, male i srednje poduzetnike s potrošnjom do 250 tisuća kilovatsati, stabilne cijene plina i toplinske energije za građane i javne ustanove poput vrtića, škola, bolnica, domova za starije i druge, rekao je Plenković.

Potpore umirovljenicima iz “osmog paketa” vrijedne su 62,5 milijuna eura. Svi umirovljenici i korisnici nacionalne naknade koji su bili u isplati za veljaču 2025. dobit će jednokratnu isplatu od 50 eura. To se odnosi na više od 1,2 milijuna korisnika. Isplata će se obaviti najkasnije do kraja travnja. Ovo je jedanaesti paket pomoći za umirovljenike u posljednje četiri godine, čime ukupna vrijednost potpore iznosi 773,5 milijuna eura.

Za 105 tisuća socijalno najugroženijih korisnika, osigurane su mjesečne naknade za troškove energije energiju u iznosu od 70 eura, u razdoblju od travnja do rujna. Za to je osigurano 62,2 milijuna eura.

Za oko 15 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja osigurana je jednokratna potpora od sto eura, kao pomoć u ublažavanju rasta životnih troškova. Ukupna iznos naknade je 1,5 milijuna eura.

Potpore za javni prijevoz ukupno su vrijedne deset milijuna eura pri čemu se subvencionira 0,16 eura po litri dizela za prijevoznike. Ideja je zaštititi putnike od mogućeg rasta cijena karata i omogućiti održavanje linija koje su manje isplative, ali nužne za život lokalnih zajednica.

Za potporu proljetnoj sjetvi namijenjeno je 20 milijuna eura. Namijenjena je poljoprivrednicima, za sufinanciranje proizvodnih troškova poput sjemena, gnojiva i goriva.

Nastavljaju se i potpore studentima te je 4,5 milijuna eura namijenjeno potporama studentskim centrima, čime se sprečava rast cijena studentske prehrane. Cijena obroka ostaje nepromijenjena za 111 tisuća studenata u 25 gradova i iznosi 0,86 eura.

“Ovo je cjelovit i ciljan paket kojim komažemo svima kojima je to u ovom trenutku potrebno i osiguravamo kontinuitet mjera građenja sigurnosne mreže očuvanja socijalne kohezije, predvidljivosti i pomoći kućnim proračunima i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva”, rekao je premijer Plenković.

Posebno je naglasio pomoć umirovljenicima i onima koji teže žive.

Ukupna vrijednost svih dosadašnjih vladinih paketa pomoći građanima i gospodarstvu je prema njegovim riječima 8,3 milijarde eura.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu