Dok se i ove turističke sezone među sobom raspravljamo o cijenama, popunjenosti apartmana i tome je li Hrvatska postala preskupa za prosječnog gosta, zanimljivo je pogledati kako Zadar vide oni kojima je turistička ponuda zapravo namijenjena – strani gosti i strani mediji.

A slika koja se iz njihovih tekstova može iščitati nikako nije jednoznačna. Zadar je istodobno grad u kojem porcija pomfrita postaje vijest zbog cijene od osam eura, mjesto u čije supermarkete češki novinari odlaze provjeravati koliko će njihovi sunarodnjaci potrošiti na godišnjem odmoru, ali i destinacija koju njemački mediji preporučuju zbog dobrog omjera cijene i kvalitete. Jedna australska putnica otišla je i korak dalje – nakon pet tjedana putovanja Europom Zadar joj se svidio više od Splita i Dubrovnika!

Austrijanci se uhvatili pomfrita od osam eura

Najmanje laskav naslov Zadru je krajem lipnja posvetio austrijski Heute.

„8 eura za pomfrit! O ovim cijenama pričaju turisti“, naslovio je 23. lipnja tekst potaknut objavom s Reddita u kojoj su aktualne zadarske cijene iz restorana preračunate u nekadašnje kune.

Povod je bila računalno generirana verzija jelovnika koja je sadašnje cijene prikazala u staroj valuti. Upravo je taj povratak na kune izazvao popriličnu raspravu.

Porcija pomfrita od osam eura odjednom je postala pomfrit od približno 60 kuna, hamburger je preračunat na oko 112 kuna, a onaj s pancetom na približno 130 kuna. Pizze su, ovisno o vrsti, dosezale protuvrijednost od 90 do 120 kuna.

Heute prenosi komentare korisnika koji se prisjećaju vremena kada je 60 kuna bilo dovoljno za pizzu i piće, a ne za porciju priloga, te zaključuje kako dio građana tek nakon preračunavanja u kune postaje svjestan koliko su cijene porasle.

Austrijski medij cijelu priču smješta i u kontekst početka glavne turističke sezone te navodi kritike prema ugostiteljima koji se, prema mišljenju dijela komentatora, cijenama sve više okreću turistima veće platežne moći, a sve manje domaćem stanovništvu.

Česi otišli ravno u zadarski Spar i Lidl

Puno konkretniji pristup od rasprave na društvenim mrežama imao je češki iDNES. Njihovi su novinari ovog ljeta otišli u Zadar, uzeli karticu i krenuli u kupnju u Sparu i Lidlu kako bi svojim čitateljima pokazali koliko doista košta svakodnevna kupovina na Jadranu.

Rezultat je vrlo detaljna usporedba cijena osnovnih namirnica i pića u Zadru i Češkoj.

U zadarskom Sparu mala peciva pronašli su već od 20 centi, kruh od 74 centa do 1,12 eura, maslac za 2,49 eura, litru mlijeka od 95 centi, deset jaja za 2,45 eura, a Barilline špagete za 1,09 eura.

Bocu Karlovačkog platili bi 1,19 eura, dok su češka piva u Zadru bila skuplja: limenka Pilsner Urquella 1,79, a Kozela 1,85 eura.

Novinari su zavirili i na odjel mesa, ribe, voća i povrća. Kilogram pilećih prsa na akciji stajao je 6,99 eura, kilogram fileta lososa ili tune 16,99 eura, rajčice 2,49 eura, a crvena paprika 2,99 eura po kilogramu.

Potom su otišli i u Lidl nedaleko od centra Zadra. Tamo su kruh pronašli za 1,49 eura, 250 grama maslaca za 2,49 eura, 400 grama grčkog jogurta za 1,49 eura, deset jaja veličine L za 2,99 eura, mozzarellu za 1,15 eura, a bocu Jamnice od litre i pol za 99 centi.

Zaključak čeških novinara pritom nije jednostavno „Hrvatska je skupa“. Utvrdili su da će češki turist neke proizvode platiti više nego kod kuće, dok su drugi usporedivi ili čak povoljniji. Drugim riječima, stvarna slika s police nešto je složenija od uobičajenih ljetnih naslova o „šokantnim cijenama na Jadranu“.

Mađari računaju koliko stoji tjedan na zadarskom području

Koliko će ih ove godine koštati Jadran zanima i Mađare, a Origo je u lipnju napravio računicu troškova odmora u Hrvatskoj.

I oni konstatiraju da su troškovi porasli, ali navode da je raspon cijena i dalje velik. Za srednju kategoriju smještaja s tri zvjezdice na području Krka, Raba ili Zadra navode početne cijene od približno 30 do 40 tisuća mađarskih forinti po noćenju.

Turistima koji žele proći jeftinije preporučuju dolazak krajem lipnja i početkom srpnja, kada je more već dovoljno toplo, a vrhunac sezonskih cijena još nije stigao svugdje.

U drugom ovogodišnjem tekstu Origo donosi i očekivane cijene u hrvatskim restoranima: glavna jela između 12 i 20 eura, ribu i morske specijalitete uglavnom između 20 i 25 eura, pizzu ili tjesteninu u manjim mjestima od devet do 14 eura, točeno pivo od dva do četiri, a kavu između 1,50 i tri eura.

Zanimljivo je da visoke cijene zasad očito nisu otjerale Mađare. Origo je još u ožujku pisao o rastu interesa za Hrvatsku, a među destinacijama koje su prema ranim rezervacijama bile pri samom vrhu našli su se Vir i Zadar.

Nijemci: Zadar se 2026. itekako isplati

Potpuno drugačiji ton dolazi iz Njemačke.

Reisereporter je početkom godine sastavio listu manjih europskih gradova koji u 2026. nude posebno dobar omjer cijene i onoga što gost dobiva – a među njima je i Zadar.

Njemački portal Zadar predstavlja kao grad u kojem se vrlo lako mogu spojiti klasičan city break i odmor na moru. Ističu Morske orgulje, povijesnu jezgru, rimsku i venecijansku arhitekturu, pogled sa zvonika i plaže u neposrednoj blizini grada.

Prosječnu cijenu povratnog leta iz Njemačke za 2026. procijenili su na 190 eura.

Još je zanimljivija njihova analiza avionskih karata za ovogodišnje ljeto. Prema podacima koje prenosi Reisereporter, Zadar je bio među najjeftinijim ljetnim destinacijama do kojih se može letjeti iz Njemačke: prosječna povratna karta za razdoblje od 1. lipnja do 15. rujna iznosila je oko 177 eura.

Na listi je Zadar završio odmah iza Venecije i Pise, a ispred Barcelone, Tirane, Atene i Dubrovnika.

Dakle, dok se iz perspektive cijene pomfrita Zadar može prikazati kao simbol poskupljenja hrvatskog turizma, iz perspektive njemačkog gosta koji bira europsku destinaciju ukupna računica očito može izgledati sasvim drugačije.

A onda Business Insider: „Zadar mi je osvojio srce“

Možda najljepša ovogodišnja reklama Zadru stigla je iz Business Insidera.

Australska putnica koja je pet tjedana provela putujući Europom napisala je da joj je upravo Zadar ostao u najboljem sjećanju – čak više od mnogo razvikanijih Dubrovnika i Splita.

Nije je osvojila jedna znamenitost, nego atmosfera grada.

Opisuje Zadar kao opušteniji i prisniji, mjesto u kojem nije imala osjećaj da svaki trenutak putovanja mora unaprijed organizirati. Dane je provodila šećući Poluotokom, razgledavajući rimske ostatke i tržnicu, odlazeći na plažu i slušajući Morske orgulje u vrijeme zalaska sunca.

Posebno ističe iskustva s lokalnim stanovništvom, spontanost i osjećaj dobrodošlice, kao i mogućnost izleta brodom, kupanja i ronjenja.

Nakon pet tjedana europskog putovanja zaključila je da je upravo Zadar bio grad koji joj je najviše prirastao srcu.

Pa je li Zadar skup ili nije?

Odgovor nakon pregleda stranih medija zapravo ovisi o tome što se mjeri.

Ako se današnja porcija pomfrita od osam eura pretvori u 60 nekadašnjih kuna, rezultat zvuči poprilično brutalno. Ako češki turist ode u supermarket, pronaći će proizvode koji su skuplji nego kod kuće, ali i niz sasvim uobičajenih europskih cijena. Mađari upozoravaju na rast troškova, ali Zadar i Vir ostaju među njihovim traženijim hrvatskim destinacijama. Nijemci Zadar istodobno stavljaju među europske gradove s dobrim omjerom cijene i kvalitete, a avionska karta do njega može biti među najjeftinijima za ljetovanje na Mediteranu.

I možda je upravo to zanimljivije od još jedne rasprave o tome je li „sezona propala“.

Strani mediji ovog ljeta Zadar ne vide ni kao bezobrazno skupu destinaciju koju treba izbjegavati, ni kao nekadašnji jeftini Jadran. Vide grad u kojem su cijene očito porasle i u kojem pojedini računi mogu neugodno iznenaditi gosta, ali koji još uvijek ima dovoljno aduta da ga se istodobno preporučuje kao destinaciju vrijednu novca.

A najbolja reklama možda na kraju nije ni cijena avionske karte ni hotelskog kreveta.

To je činjenica da je netko proputovao Europu, posjetio i Dubrovnik i Split – i kući otišao pišući upravo o Zadru.