Hrvatska
U Hrvatskoj je najveća potreba za ovih pet majstorskih zvanja. Evo kolike su im plaće
Manjak zidara na tržištu rada najviše se osjetio nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa kada se isprva sporo, a potom sve intenzivnije krenulo s obnovom oštećenih kuća i zgrada. U vrijeme nakon potresa u Zagrebu u ožujku 2020. godine središte grada bilo je preplavljeno grafitima “Fali zidara”. U međuvremenu je taj manjak dijelom nadomješten uvoznom radnom snagom, no zidari su do danas ostali među brojnim deficitarnim zanimanjima u Hrvatskoj. Doduše, Ekonomski institut Zagreb u svojoj je analizi tržišta rada objavljenoj početkom ove godine naveo da je lani najviše pala potražnja za zidarima.
Potrebe za obrtničkim zanimanjima
S druge strane, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) krajem prošle godine je, kao i svake godine u isto vrijeme, objavio Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. U tom dokumentu sastavljenom na temelju praćenja, analizi i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima navode se ona zvanja i zanimanja za koja bi trebalo povećati broj upisanih učenika ili studenata u obrazovne programe škola i fakulteta. Te su analize, prognoze i preporuke izrađene na razini lokalnih tržišta rada kako su ih odredile područne službe i uredi HZZ-a, njih ukupno 35 u cijeloj Hrvatskoj.
Uzme li se u obzir za koja se obrtnička zanimanja najčešće preporučuje povećanje upisnih kvota u strukovne škole na lokalnim razinama, proizlazi da je najveća srednjoročna potreba upravo za zidarima. To se obrtničko zanimanje spominje najviše puta – u 33 od ukupno 35 područja koja pokrivaju službe i uredi HZZ-a.
Zidari, tesari, konobari, kuhari…
Uz zidare, po ovom su kriteriju od majstorskih zvanja najviše potrebni konobari, tesari, elektroinstalateri i kuhari. Inače, u Hrvatskoj se učenici školuju za 61 strukovno, odnosno obrtničko zanimanje. Popis tih zanimanja može se vidjeti OVDJE na stranicama Hrvatske obrtničke komore (HOK).
Prema podacima portala Moja plaća, plaće zidara u Hrvatskoj kreću se u vrlo širokom rasponu od 744 do 2104 eura. Evo podataka za svih pet spomenutih zanimanja:
zidar 744 – 2.104 eura
konobar 780 – 1.478 eura
tesar 905 – 1.590 eura
elektroinstalater 940 – 2.113 eura
kuhar 794 – 2.429 eura
Državni zavod za statistiku objavio je ovoga tjedna da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za studeni 2024. iznosila 1.366 eura, a tim da je dvije trećine plaća ispod tog prosjeka. U graditeljstvu je (a to se tiče zidara i tesara) prosječna plaća u u studenome iznosila 1.096 eura. U sektoru pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane prosječna neto plaća je 1.108 eura.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
Sport5 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku




