Hrvatska
Hrvatska narodna banka uvodi strože kriterije za kredite zbog neurednih otplata
Hrvatska narodna banka (HNB) izvijestila je danas da radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava uvodi nove makrobonitetne mjere, kojima ograničuje kriterije kreditiranja potrošača, pri čemu je cilj usporiti zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita. Tako bi se ublažilo rizike za potrošače i postigla financijska stabilnost.
“Mjere se uvode preventivno, kako bi ublažile nakupljanje rizika za financijsku stabilnost povezanih s pojačanim kreditiranjem kućanstava te ojačale njihovu financijsku otpornost u mogućim nepovoljnim makroekonomskim scenarijima. Očekuje se da će mjere, koje bi se trebale početi primjenjivati od 1. travnja 2025., blago usporiti zaduživanje kućanstava i to osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, umanjujući time ujedno rizike za potrošače povezane sa snažnom kreditnom aktivnošću”, istaknuli su iz HNB-a.
Novi omjeri mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka
U trenutačnim makroekonomskim uvjetima obilježenima brzim rastom potrošnje kućanstava, ove mjere istodobno djeluju i u smjeru smanjenja inflatornih pritisaka povezanih s povećanom potražnjom, dodali su. Iznos novog zaduživanja potrošača ograničuje se tako da pri odobravanju novoga kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene kredite i 40 posto za nestambene kredite.
Nadalje, omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto. Dodatno, ročnost stambenih kredita se ograničuje na trideset, a nestambenih kredita na deset godina.
Iznimke za građane koji rješavaju stambeno pitanje
Banke će i nadalje na osnovi vlastite procjene potrošačima moći odobriti do 20 posto iznosa stambenih kredita i 10 posto iznosa ostalih kredita mimo navedenih kriterija, napominju iz HNB-a. Pritom pojašnjavaju da se iznimke pri odobravanju stambenih kredita u najvećoj mjeri smiju primjenjivati za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe.
“Svrha je takvih iznimki ublažavanje mogućega nepovoljnog utjecaja mjera na potrošače koji stječu svoj prvi dom ili dom primjereniji njihovim obiteljskim prilikama. Također, iznimke bankama dopuštaju određenu fleksibilnost pri određivanju uvjeta kreditiranja na osnovi detaljnije procjene kreditne sposobnosti potrošača”, naveli su iz središnje banke, podsjećajući da su banke i nadalje dužne koristiti se vlastitima, kao i dodatnim propisanim elementima procjene rizičnosti kredita, pri čemu osobito moraju voditi računa o propisima koji reguliraju ovrhu nad novčanim sredstvima potrošača.
Snažan rast gotovinskih nenamjenskih kredita
Iz HNB-a su istaknuli da su ove mjere reakcija na rizike povezane sa snažnim rastom kredita kućanstvima, koji se ubrzava još od početka 2023. Pritom se dio kredita odobrava uz relativno blage kriterije, što povećava rizik nastanka poteškoća u njihovoj otplati s mogućim nepovoljnim učincima na financijsku stabilnost. Osobito se ubrzala godišnja stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita, i to s 3,6 posto krajem 2022. na 15,9 posto krajem 2024., napomenuli su iz HNB-a, upozorivši da se pritom naplativost tih kredita relativno brzo pogoršava.
Tako je udio kredita koji se neuredno otplaćuju iz kohorte gotovinskih nenamjenskih kredita odobrenih 2021. do kraja 2023. dosegnuo približno četiri posto. Navedeni bi se pokazatelj mogao dodatno pogoršati za novije kredite s obzirom na znatno veće volumene odobrenih kredita i očekivano usporavanje rasta dohodaka, upozorili su iz središnje banke.
I kod stambenih kredita naznake rasta rizika neuredne otplate
I u segmentu stambenih kredita, koji u zadnje četiri godine rastu po povišenim stopama, prosječno oko 10 posto godišnje, postoje naznake rasta rizika neuredne otplate. Naime, snažan rast cijena stambenih nekretnina i povećanje kamatnih stopa potaknuli su potrošače na podizanje sve većih kredita, uz rastuće opterećenje dohotka troškovima otplate duga i sve dulju ročnost kredita. Tako se prosječni teret otplate duga povećao s 38 posto dohotka tijekom 2022. na 41 posto dohotka krajem 2024., a prosječna ročnost stambenih kredita u istom razdoblju produljila se s 22 na 24 godine, izvijestili su iz HNB-a.
“Sve navedeno upućuje na povećanje ranjivosti kućanstava te na moguće nepovoljne makroekonomske i financijske šokove poput smanjenja dohotka ili gubitka posla. U takvim bi uvjetima kućanstva, kako bi mogla i nadalje otplaćivati kredite, morala znatno smanjiti svoju potrošnju. To bi ugrozilo njihov životni standard i nepovoljno se odrazilo na ukupna gospodarska kretanja ili ih suočilo s poteškoćama pri otplati kredita, što izlaže banke riziku gubitaka s mogućim nepovoljnim učincima na cjelokupnu financijsku stabilnost”, upozorili su središnji bankari.
Otvoreno savjetovanje s javnošću
Kažu da se navedenim makrobonitetnim mjerama nastoje ujednačiti minimalni kriteriji kreditiranja između banaka i spriječiti njihovo pretjerano ublažavanje u uvjetima snažne tržišne utakmice. “Time će se smanjiti rizik prekomjernog zaduživanja potrošača, odnosno mogućnost da raspoloživim sredstvima preostalima nakon otplate duga ne mogu pokrivati ni osnovne životne troškove”, navode.
Povodom uvođenja novih mjera, HNB je na svojim mrežnim stranicama otvorio savjetovanje s javnošću, a javna rasprava otvorena je do 20. veljače.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže jugo, temperature rastu i do 15 °C: U nekim krajevima i do 50 litara kiše
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Ciklonalni vrtlog nalazi se nad Atlantikom, Velikom Britanijom i Sjevernim morem, dok je druga ciklona smještena nad istočnim Sredozemljem. Visinsko strujanje, odnosno mlazna struja, proteže se nad sjevernom obalom Afrike, a atmosferska rijeka vlažnog, razmjerno toplog zraka na visini od 3.500 metara pruža se od Kariba do Gibraltara te preko osi Mediterana do južnog Balkana. Sve to u napredovanju prema istoku zadržava snažna sibirska anticiklona.
Nad Sjevernu Ameriku prodro je hladan polarni zrak i širi se do južnih obala Floride. Prodor hladnog zraka prema jugu i istoku zadržala je topla maritimna zračna masa nad Atlantikom. Zbog toplog Atlantskog oceana prodor hladnoće prema jugu i istoku zasad nije moguć, no slabljenjem izražene sibirske anticiklone i njezinim sporim premještanjem prema dalekom istoku Sibira u drugoj polovini veljače možemo očekivati kratak povratak zime i u našim krajevima.
Na Jadranu bura, u unutrašnjosti kiša
Još danas i sutra nad našim područjem zadržava se manja količina hladnog zraka povezana s anticiklonom na istoku Europe, koja je ispunila Panonsku nizinu i prostire se do Dinarida. Na Jadranu puše jaka, mjestimice olujna bura uz pretežno vedro nebo, dok u unutrašnjosti prevladava oblačno vrijeme. Mjestimice u unutrašnjosti pada slaba kiša, a u planinskim krajevima susnježica i snijeg. Do sutra se očekuje manji pad temperature zraka.
U unutrašnjosti će biti oblačno uz slabu kišu, u planinama susnježicu i snijeg, a na Jadranu pretežno vedro uz jaku buru. Noćne minimalne temperature zraka bit će u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, u planinama oko -4 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 7 °C. Najviše dnevne temperature zraka u unutrašnjosti će biti oko 4 °C, a na Jadranu do 13 °C.
Kad slijedi promjena vremena?
U noći na utorak i tijekom utorka slijedi promjena vremena uz prestanak bure i skretanje vjetra na jugo te osjetan porast temperature zraka. Prognozira se promjenljivo do umjereno oblačno vrijeme sa sunčanim razdobljima. Na krajnjem jugu Dalmacije očekuje se povećana naoblaka, a krajem dana umjereno do jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti bit će od 5 do 8 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 14 °C.
Od srijede pa do kraja tjedna slijedi postupno zatopljenje uz jugo i jugoistočni vjetar. Vrijeme će biti pretežno oblačno, povremeno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu te u Lici i Gorskom kotaru. Mjestimice je moguće i do 50 litara oborine po četvornom metru. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti dosezat će do 13 °C, dok će najniže noćne biti oko 3 °C. Na Jadranu će minimalne temperature biti oko 6 °C, a najviše dnevne do 15 °C.
Hrvatska
Provjerite novčanik: Ovi dokumenti postaju bezvrijedni, prijete i kazne
Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građane u 2026. godini čeka važna obveza vezana uz osobne iskaznice. Svi koji još imaju stare dokumente izdane prije 2002. godine, prema zakonu iz 1991., moraju ih zamijeniti najkasnije do 3. kolovoza 2026., jer nakon tog datuma više neće vrijediti kao službeni identifikacijski dokumenti.
To znači da ih neće biti moguće koristiti pri prelasku granice, u bankama, poštama ni drugim institucijama. Za ostale građane vrijedi redovna zamjena po isteku važenja, najčešće svakih pet godina. Novost je i da će od 31. prosinca 2026. osobe starije od 70 godina dobivati trajne osobne iskaznice.
Zahtjev za novu iskaznicu ove godine moraju podnijeti i svi kojima dokument istječe tijekom 2026., kao i oni koji su promijenili osobne podatke – ime ili prezime, prebivalište, spol ili OIB, piše Poslovni dnevnik. Nova iskaznica obvezna je i ako fotografija više ne odgovara stvarnom izgledu ili je dokument fizički oštećen i teško čitljiv. Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građani zahtjev moraju predati u roku od 15 dana od isteka stare iskaznice, a kašnjenje se kažnjava novčanom kaznom od 66,36 eura. Cijena izrade ovisi o brzini postupka: redovni postupak (do 30 dana) stoji 13,27 eura, ubrzani (do 10 dana) 25,88 eura, dok žurni, s rokom izrade do tri radna dana, košta 66,36 eura. Prvo izdavanje osobne iskaznice za djecu do 18 godina, u redovnom postupku, potpuno je besplatno.
Hrvatska
DELTA LOGISTIC INTERNATIONAL / Ante Gotovina ušao u novi biznis: Pridružio se tvrtci generala Čermaka
Bivši general Ante Gotovina ovih dana širi se u poduzetničkim vodama, pa je prije desetak dana ušao u upravu tvrtke u vlasništvu bivšeg generala Ivana Čermaka.
Delta Logistic International
Tvrtka se zove Delta Logistic International d.o.o., a registrirana je za djelatnost prekrcaja tereta, no to je prvi Gotovinin poduzetnički pothvat izvan biznisa s tunama, i to upravo s Čermakom s kojim ga veže bogata prošlost, Jutarnji list.
Čermak kaže da nema komentara. ‘Cijeli posao je tek u povojima’, bio je kratak Čermak.
Tvrtka Delta Logistic International d.o.o., čiji je osnivač od 19. siječnja ove godine Gotovina, među osnivačima ima i Antu Kotromanovića te tvrtku Delta terminali d.o.o., a sve su vezane uz Čermakov biznis. Predsjednik uprave u toj tvrtki je bivši ministar obrane Ante Kotromanović, a prijavljena je na adresi na Kaptolu, gdje su sjedišta i drugih Čermakovih kompanija.
Tvrtka izazvala pobunu mještana u Bibinjama
Tvrtka Delta terminali d.o.o. ovih dana se u medijima često spominje vezano uz pobunu mještana u Bibinjama. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije odobrilo im je proširenje namjene skladišnog prostora tvrtke Delta terminali d.o.o., čiji je osnivač umirovljeni general Čermak, u luci Gaženica između Zadra i Bibinja, kojim se uz biljna i palmino ulje omogućuje skladištenje dizelskog goriva.
Ministarstvo je u svom rješenju navelo kako za proširenje namjene skladišnog prostora, kojom se uz skladištenje biljnih ulja i palmina ulja planira i skladištenje dizelskog goriva, nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš niti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Podsjetimo kako su se mještani Općine Bibinje bunili na zahtjev koji je podnijela tvrtka Delta terminali, a to je skladištenje dizelskog goriva.
Gotovina u 2025. ušao i u kompaniju Cro tuna
Inače, Gotovina je krajem prošle godine prema sudskom registru ušao u još jednu novu kompaniju Cro tuna d.o.o. kao prokurist. Riječ je o tvrtki koja je sjedište prijavila u Gundulićevoj u Zagrebu, a djelatnost joj je prerada i konzerviranje riba, rakova i mekušaca.
General Gotovina u toj tvrtki ima funkciju prokurista, a istu ulogu dijeli s još dvojicom partnera, Diegom Ljubom Miletichom Abadiejem i Diegom Vjekoslavom Miletićem. Miletić je, godinama je prisutan u industriji tune, dok ga hrvatska javnost pamti i po navodima o kumskim vezama s pjevačem Markom Perkovićem Thompsonom.






