Connect with us

Hrvatska

Neto i bruto plaća: Koliko zapravo zarađuju Europljani i kako stoji Hrvatska?

Objavljeno

-

Euronews Business je analizirao četiri scenarija kako bi utvrdio koliko zapravo Europljani zarađuju. Neto primanja izvode se iz bruto primanja oduzimanjem doprinosa za socijalno osiguranje i poreza na dohodak zaposlenika, te dodavanjem obiteljskih naknada u slučaju kućanstava s djecom.

Eurostatov skup podataka za 2023. uključuje sve države članice EU-a, tri zemlje EFTA-e i jednu zemlju kandidatkinju za članstvo u EU-u.

1.scenarij: Samac bez djece
Prvi scenarij odnosi se na samca, dakle bez djece, koji zarađuje 100% prosječne plaće. Među 31 uključenom europskom zemljom, omjer godišnje neto prosječne plaće i bruto prosječne plaće značajno je varirao, u rasponu od 60,1% u Belgiji do 85,9% na Cipru, s prosjekom EU-a od 68,8%.Osim Cipra, najmanje četiri petine svojih bruto plaća kući nose i zaposlenici u Švicarskoj (81,4%), Estoniji (81,1%) i Češkoj (80%). U Hrvatskoj taj broj iznosi 70%.

Godišnje neto plaće unutar EU-a pokazale su značajne varijacije, u rasponu od 9.355 eura u Bugarskoj do 49.035 eura u Luksemburgu, pri čemu je prosjek u bloku dosegnuo 28.217 eura. Što se tiče Hrvatske, godišnja neto primanja iznose 12.330 eura, a bruto 17.714 eura.

2.scenarij: Par bez djece
Omjer godišnje neto prosječne plaće i bruto prosječne plaće za zaposleni par bez djece vrlo je sličan onom za samca bez djece, uz samo male varijacije.

    Zaposleni par bez djece doma ponese 56.359 eura od bruto prihoda od 81.732 eura u EU-u, što je rezultiralo omjerom neto-bruto od 69%.

    Godišnja neto zarada za par bez djece u Hrvatskoj iznosi 26.800 eura, a bruto 36.314 eura.

    3.scenarij: Par s jednim zaposlenim partnerom i dvoje djece
    Omjeri primanja za parove s djecom značajno se povećavaju u usporedbi s kućanstvima bez djece, bez obzira na to čini li kućanstvo samac ili par.

      Kretao se od 70,4% u Rumunjskoj do 109,3% u Slovačkoj, s prosjekom EU-a od 82,7%. Tri nordijske zemlje – Norveška, Danska i Finska – bile su među pet s najnižim brojkama, a svaka je prijavila omjer ispod 76%. U EU-u par s jednim zaposlenim partnerom i dvoje djece ima neto prihod od od 33.940 eura od bruto plaće koja izbnosi 41.043 eura. Samac bez djece imao je neto prihod od 28.217 eura. Kada je u pitanju Hrvatska, neto na godišnjoj razini u ovom scenariju iznosi 14.807 eura, a bruto 17.714.

      Parovi s djecom
      Parovi koji imaju djecu na kraju doma donose ipak više novca od bruto iznosa, a razlika od 5.723 eura u neto zaradi prvenstveno proizlazi iz dva faktora: par je primio 1.846 eura obiteljskih naknada i, što je još značajnije, platio je 3.764 eura manje poreza na dohodak.

      Neto zarada veća od bruto u dvije zemlje
      U Slovačkoj (109,3%) i Češkoj (102,3%) godišnje neto plaće premašuju bruto plaće para s jednim zaposlenim partnerom i dvoje djece. Primjerice, u Slovačkoj je bruto plaća iznosila 16.835 eura, a neto 18.399 eura, što je rezultiralo viškom od 1.564 eura.

      Ova razlika prvenstveno je posljedica primjene “negativnog poreza na dohodak”, koji nudi dodatnu financijsku potporu i naglašava politike usmjerene na obitelj.

      4.scenarij: Zaposleni par s dvoje djece
      Plaća koju kući donosi zaposleni par s dvoje djece kretala se od 65,7% bruto zarade u Belgiji do 89,5% u Slovačkoj. Prosjek EU-a bio je 73,8%, što znači da bi par dobio 60.332 eura od ukupne bruto zarade koja iznosi 81.732 eura.

        Kada su u pitanju podaci za Hrvatsko u ovom scenariju, neto na godišnjoj razini iznosi 26.800 eura, a bruto 36.314.

        Dakle, koliki udio svoje bruto plaće Hrvati donesu kući:

        1.scenarij: 73.8%.

        2.scenarij: 69.6%

        3.scenarij: 69.4%

        4.scenarij: 83.6%

            No votes yet.
            Please wait...
            Nastavi čitati
            Kliknite za komentar

            Ostavite komentar

            Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

            Hrvatska

            Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

            Objavljeno

            -

            By

            Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

            U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

            Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

            Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

            Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

            BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

            Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

            BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

            Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

            Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

            Nastavi čitati

            Hrvatska

            Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

            Objavljeno

            -

            By

            Pixabay

            Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

            Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

            ‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

            Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

            Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

            Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

            U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

            Problem nisu samo ginekolozi

            Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

            Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

            Natječaji postoje, kandidata nema

            Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

            ‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

            Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

            Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

            Nastavi čitati

            Hrvatska

            Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

            Objavljeno

            -

            By

            Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

            “Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

            Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

            “U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

            “Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

            Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

            “Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

            Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

            “Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

            “Trošak solemnizacije na najmodavcu”

            Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

            “Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

            Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

            “Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

            “Više prijavljenih ugovora o najmu”

            Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

            “Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

            Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

            “Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

            U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

            “U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

            Nastavi čitati
            Oglasi
            Oglasi
            Oglasi

            U trendu