Euronews Business je analizirao četiri scenarija kako bi utvrdio koliko zapravo Europljani zarađuju. Neto primanja izvode se iz bruto primanja oduzimanjem doprinosa za socijalno osiguranje i poreza na dohodak zaposlenika, te dodavanjem obiteljskih naknada u slučaju kućanstava s djecom.

Eurostatov skup podataka za 2023. uključuje sve države članice EU-a, tri zemlje EFTA-e i jednu zemlju kandidatkinju za članstvo u EU-u.

1.scenarij: Samac bez djece
Prvi scenarij odnosi se na samca, dakle bez djece, koji zarađuje 100% prosječne plaće. Među 31 uključenom europskom zemljom, omjer godišnje neto prosječne plaće i bruto prosječne plaće značajno je varirao, u rasponu od 60,1% u Belgiji do 85,9% na Cipru, s prosjekom EU-a od 68,8%.Osim Cipra, najmanje četiri petine svojih bruto plaća kući nose i zaposlenici u Švicarskoj (81,4%), Estoniji (81,1%) i Češkoj (80%). U Hrvatskoj taj broj iznosi 70%.

Godišnje neto plaće unutar EU-a pokazale su značajne varijacije, u rasponu od 9.355 eura u Bugarskoj do 49.035 eura u Luksemburgu, pri čemu je prosjek u bloku dosegnuo 28.217 eura. Što se tiče Hrvatske, godišnja neto primanja iznose 12.330 eura, a bruto 17.714 eura.

2.scenarij: Par bez djece
Omjer godišnje neto prosječne plaće i bruto prosječne plaće za zaposleni par bez djece vrlo je sličan onom za samca bez djece, uz samo male varijacije.

Zaposleni par bez djece doma ponese 56.359 eura od bruto prihoda od 81.732 eura u EU-u, što je rezultiralo omjerom neto-bruto od 69%.

Godišnja neto zarada za par bez djece u Hrvatskoj iznosi 26.800 eura, a bruto 36.314 eura.

3.scenarij: Par s jednim zaposlenim partnerom i dvoje djece
Omjeri primanja za parove s djecom značajno se povećavaju u usporedbi s kućanstvima bez djece, bez obzira na to čini li kućanstvo samac ili par.

Kretao se od 70,4% u Rumunjskoj do 109,3% u Slovačkoj, s prosjekom EU-a od 82,7%. Tri nordijske zemlje – Norveška, Danska i Finska – bile su među pet s najnižim brojkama, a svaka je prijavila omjer ispod 76%. U EU-u par s jednim zaposlenim partnerom i dvoje djece ima neto prihod od od 33.940 eura od bruto plaće koja izbnosi 41.043 eura. Samac bez djece imao je neto prihod od 28.217 eura. Kada je u pitanju Hrvatska, neto na godišnjoj razini u ovom scenariju iznosi 14.807 eura, a bruto 17.714.

Parovi s djecom
Parovi koji imaju djecu na kraju doma donose ipak više novca od bruto iznosa, a razlika od 5.723 eura u neto zaradi prvenstveno proizlazi iz dva faktora: par je primio 1.846 eura obiteljskih naknada i, što je još značajnije, platio je 3.764 eura manje poreza na dohodak.

Neto zarada veća od bruto u dvije zemlje
U Slovačkoj (109,3%) i Češkoj (102,3%) godišnje neto plaće premašuju bruto plaće para s jednim zaposlenim partnerom i dvoje djece. Primjerice, u Slovačkoj je bruto plaća iznosila 16.835 eura, a neto 18.399 eura, što je rezultiralo viškom od 1.564 eura.

Ova razlika prvenstveno je posljedica primjene “negativnog poreza na dohodak”, koji nudi dodatnu financijsku potporu i naglašava politike usmjerene na obitelj.

4.scenarij: Zaposleni par s dvoje djece
Plaća koju kući donosi zaposleni par s dvoje djece kretala se od 65,7% bruto zarade u Belgiji do 89,5% u Slovačkoj. Prosjek EU-a bio je 73,8%, što znači da bi par dobio 60.332 eura od ukupne bruto zarade koja iznosi 81.732 eura.

Kada su u pitanju podaci za Hrvatsko u ovom scenariju, neto na godišnjoj razini iznosi 26.800 eura, a bruto 36.314.

Dakle, koliki udio svoje bruto plaće Hrvati donesu kući:

1.scenarij: 73.8%.

2.scenarij: 69.6%

3.scenarij: 69.4%

4.scenarij: 83.6%