Hrvatska
Hrvatska narodna banka uvodi strože kriterije za kredite zbog neurednih otplata

Hrvatska narodna banka (HNB) izvijestila je danas da radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava uvodi nove makrobonitetne mjere, kojima ograničuje kriterije kreditiranja potrošača, pri čemu je cilj usporiti zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita. Tako bi se ublažilo rizike za potrošače i postigla financijska stabilnost.
“Mjere se uvode preventivno, kako bi ublažile nakupljanje rizika za financijsku stabilnost povezanih s pojačanim kreditiranjem kućanstava te ojačale njihovu financijsku otpornost u mogućim nepovoljnim makroekonomskim scenarijima. Očekuje se da će mjere, koje bi se trebale početi primjenjivati od 1. travnja 2025., blago usporiti zaduživanje kućanstava i to osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, umanjujući time ujedno rizike za potrošače povezane sa snažnom kreditnom aktivnošću”, istaknuli su iz HNB-a.
Novi omjeri mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka
U trenutačnim makroekonomskim uvjetima obilježenima brzim rastom potrošnje kućanstava, ove mjere istodobno djeluju i u smjeru smanjenja inflatornih pritisaka povezanih s povećanom potražnjom, dodali su. Iznos novog zaduživanja potrošača ograničuje se tako da pri odobravanju novoga kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene kredite i 40 posto za nestambene kredite.
Nadalje, omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto. Dodatno, ročnost stambenih kredita se ograničuje na trideset, a nestambenih kredita na deset godina.
Iznimke za građane koji rješavaju stambeno pitanje
Banke će i nadalje na osnovi vlastite procjene potrošačima moći odobriti do 20 posto iznosa stambenih kredita i 10 posto iznosa ostalih kredita mimo navedenih kriterija, napominju iz HNB-a. Pritom pojašnjavaju da se iznimke pri odobravanju stambenih kredita u najvećoj mjeri smiju primjenjivati za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe.
“Svrha je takvih iznimki ublažavanje mogućega nepovoljnog utjecaja mjera na potrošače koji stječu svoj prvi dom ili dom primjereniji njihovim obiteljskim prilikama. Također, iznimke bankama dopuštaju određenu fleksibilnost pri određivanju uvjeta kreditiranja na osnovi detaljnije procjene kreditne sposobnosti potrošača”, naveli su iz središnje banke, podsjećajući da su banke i nadalje dužne koristiti se vlastitima, kao i dodatnim propisanim elementima procjene rizičnosti kredita, pri čemu osobito moraju voditi računa o propisima koji reguliraju ovrhu nad novčanim sredstvima potrošača.
Snažan rast gotovinskih nenamjenskih kredita
Iz HNB-a su istaknuli da su ove mjere reakcija na rizike povezane sa snažnim rastom kredita kućanstvima, koji se ubrzava još od početka 2023. Pritom se dio kredita odobrava uz relativno blage kriterije, što povećava rizik nastanka poteškoća u njihovoj otplati s mogućim nepovoljnim učincima na financijsku stabilnost. Osobito se ubrzala godišnja stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita, i to s 3,6 posto krajem 2022. na 15,9 posto krajem 2024., napomenuli su iz HNB-a, upozorivši da se pritom naplativost tih kredita relativno brzo pogoršava.
Tako je udio kredita koji se neuredno otplaćuju iz kohorte gotovinskih nenamjenskih kredita odobrenih 2021. do kraja 2023. dosegnuo približno četiri posto. Navedeni bi se pokazatelj mogao dodatno pogoršati za novije kredite s obzirom na znatno veće volumene odobrenih kredita i očekivano usporavanje rasta dohodaka, upozorili su iz središnje banke.
I kod stambenih kredita naznake rasta rizika neuredne otplate
I u segmentu stambenih kredita, koji u zadnje četiri godine rastu po povišenim stopama, prosječno oko 10 posto godišnje, postoje naznake rasta rizika neuredne otplate. Naime, snažan rast cijena stambenih nekretnina i povećanje kamatnih stopa potaknuli su potrošače na podizanje sve većih kredita, uz rastuće opterećenje dohotka troškovima otplate duga i sve dulju ročnost kredita. Tako se prosječni teret otplate duga povećao s 38 posto dohotka tijekom 2022. na 41 posto dohotka krajem 2024., a prosječna ročnost stambenih kredita u istom razdoblju produljila se s 22 na 24 godine, izvijestili su iz HNB-a.
“Sve navedeno upućuje na povećanje ranjivosti kućanstava te na moguće nepovoljne makroekonomske i financijske šokove poput smanjenja dohotka ili gubitka posla. U takvim bi uvjetima kućanstva, kako bi mogla i nadalje otplaćivati kredite, morala znatno smanjiti svoju potrošnju. To bi ugrozilo njihov životni standard i nepovoljno se odrazilo na ukupna gospodarska kretanja ili ih suočilo s poteškoćama pri otplati kredita, što izlaže banke riziku gubitaka s mogućim nepovoljnim učincima na cjelokupnu financijsku stabilnost”, upozorili su središnji bankari.
Otvoreno savjetovanje s javnošću
Kažu da se navedenim makrobonitetnim mjerama nastoje ujednačiti minimalni kriteriji kreditiranja između banaka i spriječiti njihovo pretjerano ublažavanje u uvjetima snažne tržišne utakmice. “Time će se smanjiti rizik prekomjernog zaduživanja potrošača, odnosno mogućnost da raspoloživim sredstvima preostalima nakon otplate duga ne mogu pokrivati ni osnovne životne troškove”, navode.
Povodom uvođenja novih mjera, HNB je na svojim mrežnim stranicama otvorio savjetovanje s javnošću, a javna rasprava otvorena je do 20. veljače.
Hrvatska
Zagreb dobiva skulpturu za žrtve korone

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević dao je suglasnost da se ispred Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, na Mirogojskoj 16 postavi skulptura u sjećanje na sve preminule od posljedica bolesti covid-19. Postavljanje su inicirali Gradska skupština i SDP, a ovlašteni projektant je Ivica Pauković.
Skulptura će biti izrađena od kamene kocke granitnog masiva 70x70x70 cm ‘Nero impala medijum’ s ugraviranim tekstom srebrnom tonu s gornje strane i s grbom Grada Zagreba s prednje strane. Prema prijedlogu Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom ugravirani tekst će glasiti: ‘U sjećanje na sve preminule od posljedica bolesti covid-19 u pandemiji 2020. – 2023. Grad Zagreb’, kako stoji u obrazloženju odluke, piše Večernji list.
Tehničku dokumentaciju izradilo je trgovačko društvo GIM GRAĐENJE d.o.o., a sredstva za postavljanje osigurana su u gradskom proračunu za 2025. i projekcijama za 2026. i 2027.
Hrvatska
Organizatori poručili: “Bojkot je uspio. Postignuta su dva cilja”

Potrošačka platforma “Halo, inspektore” poručuje da je bojkot trgovina uspio te da su postignuta dva cilja.
“Bojkot je sredstvo iskazivanja otpora, neslaganja. Ima veliku snagu, pokreće na akciju i traži hitan zaokret u ponašanju onih protiv kojih je usmjeren. Prvi bojkot potrošača u Hrvatskoj ujedinio nas je, osvijestio, potrošačima je dao glas, smanjio je ukupnu potrošnju i pokrenuo je reakciju. Bojkot je uspio, što god vam s druge strane rekli.
Bojkot je uspješno poslužio kao megafon – svi su istovremeno obaviješteni i uključeni. Potrošači su pozvani na akciju. Trgovci (i svi u lancu do proizvođača) kao i pružatelji usluga su pozvani na reakciju. Država (nadležna ministarstva, agencije, inspekcije i HNB) je prozvana zbog neprovođenja pravovremenih mjera za suzbijanje inflacije i dopuštanja sveopćeg nereda na tržištu”, poručuju iz platforme “Halo, inspektore”.
Dodaju da je bojkot alat privremenog pritiska te priznaju da treći opći bojkot nije imao masovnost kao onaj prvi, ali da je svejedno dao dovre rezultate.
“Ne odustajemo”
“Kroz tri tjedna, od prvog petka u bojkotu do ponoći trećeg petka u bojkotu potrošili smo ukupno 108 milijuna eura manje, od toga samo u tri petka 75 milijuna eura manje. Od 19 promatranih dana u 16 dana je zabilježen pad potrošnje. To je efekt bojkota petkom. Zato nismo obeshrabreni. I ne odustajemo”, dodaju organizatori bojkota.
Naveli su i u kojim je gradovima zabilježen najveći apsolutni pad vrijednosti računa: u Zagrebu, zatim u Splitu, Osijeku, Rijeci, Zadru, Varaždinu, Puli, Karlovcu, Slavonskom brodu, Čakovcu. Istaknuli su i gradove Valpovo, Komižu, Požegu, Čazmu, Slatinu, Donju Stubicu, Labin, Zaprešić, Ivanec, Zabok i druge koji su zabilježili najveći pad potrošnje.
Sniženja nakon bojkota
“Intervencije koje su uslijedile nakon bojkota – zamrzavanje cijena nekih proizvoda na određeni rok, kao i bezbrojne akcijske ponude i sniženja – samo su gesta, nikako rješenje za situaciju koja je na svim razina zapravo dramatična. Zamrzavanje cijena na kraći rok i privremeni popusti neće dovesti do zaustavljanja rasta cijena, njihove stabilizacije i to jako dobro znaju svi koji se trebaju uhvatiti u koštac s ovim problemom”, poručuju organizatori i dodaju:
“Neviđenim marketinškim aktivnostima trgovački lanci u samo nekoliko dana stvaraju nevjerojatan pritisak na potrošača, ostavljajući dojam da je sada odjednom sve na policama povoljnije, na akciji, s popustom, zamrznuto. To je, naravno, lažni dojam, smanjivanje štete i popravljanje imidža trgovaca. Ta „velikodušnost“ u popustima, akcijskim cijenama i drugim „šarenim bombonima“ otvara pitanje kako se sada može sniziti cijena tolikog broja proizvoda za 20, 30, 50 posto, a nije se moglo i prije bojkota?!”
“Postignuta dva cilja”
Iz ove potrošačke platforme također navode da je bojkot ispunio dva cilja, a da treći još nije. “Bojkot hrvatskih potrošača postigao je dva cilja: (1) dokazali smo da potrošači imaju kolektivnu snagu, mogu se solidarizirati, mobilizirati, zauzeti za sebe; (2) problem enormnog rasta cijena i općeg grabeža nabili smo na nos svima koji su stvorili taj problem i koji su ga trebali spriječiti i izazvali smo reakciju. Treći cilj još nije ostvaren – zaustavljanje rasta cijena i stabilizacija. To će morati ostvariti oni koji su na izborima dobili (naše?) povjerenje.”
“Potrošači ne traže kratkotrajne akcije kojima je jedina svrha smiriti strasti. Potrošači traže promjenu ponašanja trgovačkih lanaca (i onih koji ih nadziru) na hrvatskom tržištu koje će rezultirati zdravom konkurencijom i prestankom ovog grabeža”, navodi se u Facebook objavi potrošačke platforme “Halo, inspektore”.
Podaci Porezne uprave
Prema podacima Porezne uprave (PU), broj računa izdanih u trgovini na malo u petak, 7. veljače, za 26 posto je veći nego u prošli petak kada se također provodio bojkot, a ukupni iznos izdanih računa za 40 posto veći, međutim, u odnosu na petak 17. siječnja, kada nije bilo bojkota, broj računa manji je za 15, a iznos za 21 posto.
U djelatnosti “Trgovina na malo, osim trgovine motornih vozila i motocikla”, u petak, 7. veljače, ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 3.146.514 računa, a iznos računa 47.586.863,27 eura, objavila je PU u subotu.
U petak 31. siječnja, kada se isto provodio bojkot trgovina, ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 2.498.911 računa, a iznos računa iznosio je 34.030.624,29 eura, a u petak 24. siječnja broj računa je bio 2.081.506, a iznos 28.604.251,58 eura.
U petak 17. siječnja, kada nije bilo bojkota, ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 3.697.571, a iznos računa 60.565.083,41 eura.
Iz podataka je vidljivo da je broj računa u petak 7. veljače na dan bojkota trgovina u odnosu na petak 31. siječnja, također na dan bojkota veći 26 posto, dok je iznos računa također veći za 40 posto.
U odnosu na petak 24. siječnja broj računa je bio veći 51 posto, a iznos računa za 66 posto. U odnosu na petak 17. siječnja, dan kada nije bio bojkot trgovina broj računa je bio manji 15 posto, a iznos računa također je manji za 21 posto.
Hrvatska
Uhićen maloljetnik koji je nožem izbo ženu dok je trčala na Karmi. Sve je priznao

Kako je objavio RTL, policija je uhitila maloljetnika kojeg sumnjiči za napad na 45-godišnju ženu koja je u srijedu, 29. siječnja, u večernjim satima trčala zadarskom šetnicom Karma. Iz zadarske policije još uvijek ne žele službeno ni potvrditi ni demantirati ovu informaciju.
Sve je priznao, uhićen je jučer
Mladić je te večeri oko 20:45 ženi prišao s leđa i oštrim predmetom posjekao je po vratu, nakon čega je pobjegao. Žena je zadobila teške ozljede i hitno je prevezena u Opću bolnicu Zadar.
“Priznao je počinjenje, a priveden je jučer. Postupak još traje, a potraga je trajala sve ovo vrijeme na temelju niza snimki pomoću kojih smo uspjeli doći do počinitelja”, rekao za Večernji izvor iz policije.
I ranije bio pod nadzorom
Prema informacijama RTL-a, riječ je o maloljetniku koji je već bio pod nadzorom stručnih službi zbog psihičkih problema. Navodno je još prošle godine u školi spominjao noževe i napade nožem, zbog čega mu je pružena psihološka pomoć.
Na društvenim mrežama proširila se uznemirujuća snimka nadzorne kamere na kojoj se navodno vidi napad. Njezina autentičnost još nije potvrđena, no čini se da područje na snimci odgovora onome zadarske šetnice Karma.
Što se vidi na snimci
Na snimci ženi s leđa, na mračnoj šetnici, prilazi muškarac koji bi mogao odgovarati ranijem opisu, visine od oko 185 centimetara, u bijelim tenisicama.

Odmah nakon što ubada nožem ženu u predjelu vrata, bježi u smjeru iz kojeg je došao.

Napadač je navodno za samo nekoliko centimetara pukom srećom promašio vratne arterije. Da ih je pogodio, napad bi vjerojatno završio kobno.
Policija zasad ne povezuje ovaj napad s drugim sličnim događajima u Zadru, poput ušuljavanja u kuće na području Arbanasa, što je nedavno izazvalo zabrinutost među građanima.