Hrvatska narodna banka (HNB) izvijestila je danas da radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava uvodi nove makrobonitetne mjere, kojima ograničuje kriterije kreditiranja potrošača, pri čemu je cilj usporiti zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita. Tako bi se ublažilo rizike za potrošače i postigla financijska stabilnost.

“Mjere se uvode preventivno, kako bi ublažile nakupljanje rizika za financijsku stabilnost povezanih s pojačanim kreditiranjem kućanstava te ojačale njihovu financijsku otpornost u mogućim nepovoljnim makroekonomskim scenarijima. Očekuje se da će mjere, koje bi se trebale početi primjenjivati od 1. travnja 2025., blago usporiti zaduživanje kućanstava i to osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, umanjujući time ujedno rizike za potrošače povezane sa snažnom kreditnom aktivnošću”, istaknuli su iz HNB-a.

Novi omjeri mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka
U trenutačnim makroekonomskim uvjetima obilježenima brzim rastom potrošnje kućanstava, ove mjere istodobno djeluju i u smjeru smanjenja inflatornih pritisaka povezanih s povećanom potražnjom, dodali su. Iznos novog zaduživanja potrošača ograničuje se tako da pri odobravanju novoga kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene kredite i 40 posto za nestambene kredite.

Nadalje, omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto. Dodatno, ročnost stambenih kredita se ograničuje na trideset, a nestambenih kredita na deset godina.

Iznimke za građane koji rješavaju stambeno pitanje
Banke će i nadalje na osnovi vlastite procjene potrošačima moći odobriti do 20 posto iznosa stambenih kredita i 10 posto iznosa ostalih kredita mimo navedenih kriterija, napominju iz HNB-a. Pritom pojašnjavaju da se iznimke pri odobravanju stambenih kredita u najvećoj mjeri smiju primjenjivati za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe.

“Svrha je takvih iznimki ublažavanje mogućega nepovoljnog utjecaja mjera na potrošače koji stječu svoj prvi dom ili dom primjereniji njihovim obiteljskim prilikama. Također, iznimke bankama dopuštaju određenu fleksibilnost pri određivanju uvjeta kreditiranja na osnovi detaljnije procjene kreditne sposobnosti potrošača”, naveli su iz središnje banke, podsjećajući da su banke i nadalje dužne koristiti se vlastitima, kao i dodatnim propisanim elementima procjene rizičnosti kredita, pri čemu osobito moraju voditi računa o propisima koji reguliraju ovrhu nad novčanim sredstvima potrošača.

Snažan rast gotovinskih nenamjenskih kredita
Iz HNB-a su istaknuli da su ove mjere reakcija na rizike povezane sa snažnim rastom kredita kućanstvima, koji se ubrzava još od početka 2023. Pritom se dio kredita odobrava uz relativno blage kriterije, što povećava rizik nastanka poteškoća u njihovoj otplati s mogućim nepovoljnim učincima na financijsku stabilnost. Osobito se ubrzala godišnja stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita, i to s 3,6 posto krajem 2022. na 15,9 posto krajem 2024., napomenuli su iz HNB-a, upozorivši da se pritom naplativost tih kredita relativno brzo pogoršava.

Tako je udio kredita koji se neuredno otplaćuju iz kohorte gotovinskih nenamjenskih kredita odobrenih 2021. do kraja 2023. dosegnuo približno četiri posto. Navedeni bi se pokazatelj mogao dodatno pogoršati za novije kredite s obzirom na znatno veće volumene odobrenih kredita i očekivano usporavanje rasta dohodaka, upozorili su iz središnje banke.

I kod stambenih kredita naznake rasta rizika neuredne otplate
I u segmentu stambenih kredita, koji u zadnje četiri godine rastu po povišenim stopama, prosječno oko 10 posto godišnje, postoje naznake rasta rizika neuredne otplate. Naime, snažan rast cijena stambenih nekretnina i povećanje kamatnih stopa potaknuli su potrošače na podizanje sve većih kredita, uz rastuće opterećenje dohotka troškovima otplate duga i sve dulju ročnost kredita. Tako se prosječni teret otplate duga povećao s 38 posto dohotka tijekom 2022. na 41 posto dohotka krajem 2024., a prosječna ročnost stambenih kredita u istom razdoblju produljila se s 22 na 24 godine, izvijestili su iz HNB-a.

“Sve navedeno upućuje na povećanje ranjivosti kućanstava te na moguće nepovoljne makroekonomske i financijske šokove poput smanjenja dohotka ili gubitka posla. U takvim bi uvjetima kućanstva, kako bi mogla i nadalje otplaćivati kredite, morala znatno smanjiti svoju potrošnju. To bi ugrozilo njihov životni standard i nepovoljno se odrazilo na ukupna gospodarska kretanja ili ih suočilo s poteškoćama pri otplati kredita, što izlaže banke riziku gubitaka s mogućim nepovoljnim učincima na cjelokupnu financijsku stabilnost”, upozorili su središnji bankari.

Otvoreno savjetovanje s javnošću
Kažu da se navedenim makrobonitetnim mjerama nastoje ujednačiti minimalni kriteriji kreditiranja između banaka i spriječiti njihovo pretjerano ublažavanje u uvjetima snažne tržišne utakmice. “Time će se smanjiti rizik prekomjernog zaduživanja potrošača, odnosno mogućnost da raspoloživim sredstvima preostalima nakon otplate duga ne mogu pokrivati ni osnovne životne troškove”, navode.

Povodom uvođenja novih mjera, HNB je na svojim mrežnim stranicama otvorio savjetovanje s javnošću, a javna rasprava otvorena je do 20. veljače.