ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Zajednica ‘Vojske Bezgrešne’ proslavila svetkovinu Bezgrešnog začeća BDM u Arbanasima
Zajednica ‘Vojske Bezgrešne – Svećeničkog marijanskog pokreta’ svečano je proslavila svetkovinu svoje zaštitnice, Bezgrešne, u ponedjeljak, 9. prosinca, u župnoj crkvi Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru, molitvenim susretom na kojem su svečano obnovili svoju redovitu posvetu Bezgrešnom Srcu Marijinom.

Molitelji te zajednice inače se utječu Bezgrešnoj na susretima koji se održavaju svakog ponedjeljka nakon večernje mise u arbanaškoj crkvi Gospe Loretske, pred kipom Gospe Loretske, kada mole s izričitom nakanom molitve za Papu, biskupe, svećenike, redovnike, bogoslove te nova svećenička i duhovna zvanja.
„Nastojimo biti dio punine Gospine ljubavi za svećenike i to dijeliti, širiti među vjernicima; da svećenike ne promatramo samo kao ‘obične’ ljude, nego da su osobito izabrani od Boga, u radu za duše. Kada čujemo iz Gospinih poruka koliko je svećenik važan, to razbije predrasude i ispuni srce ljubavlju, unatoč njihovim pogreškama i padovima, ražari nam srce podržavajućom ljubavlju za svećenike. Neka naša ljubav bude jača od tegoba ovog svijeta, načina života i svega što Crkvu nagriza“, rekla je Sonja Petani, voditeljica susreta ‘Vojske Bezgrešne’. U arbanaškoj župi djeluju salezijanci, a sv. Ivan Bosco se na osobiti način utjecao Bezgrešnoj.

„Sv. Ivan Bosco častio je baš Bezgrešnu. Mi smo salezijanski suradnici, a sv. Ivan Bosco sve je započinjao s predanjem Bezgrešnoj. Don Bosco je sanjao dva stupa, Bezgrešnu i Euharistiju, a između toga bio je brod na kojem su bili Papa i biskupi, u oluji, kojeg je vojska pokušala potopiti. To je i naš temelj: euharistija i molitva Bezgrešnoj, za svećenike i nova zvanja. Želimo djelovati za Mariju i biti stalno u njenom okrilju, pod njenom zaštitom. Na svakom našem susretu ponedjeljkom posvećujemo se Bezgrešnom srcu Marijinom. Posveta Gospi postala je dio našeg života i stalno je prisutna u nama. Plamen Marijinog srca prati nas u svakodnevici i dio je našeg molitvenog života, da se Marija proslavi u Crkvi“, istaknula je Petani.

Svaki njihov susret ponedjeljkom započne zazivom Duhu Svetome, slijedi molitva krunice, Litanije za svećenike, pa čitanje iz knjige don Stefana Gobbija ‘Svećenicima, Marijinim predragim sinovima’. Don Stefano je dva puta bio i u Zadru, na susretu sa svećenicima i vjernicima. Slijedi posveta Srcu Marijinom, molitva za svećenike od sv. Male Terezije te zapjevaju himan ‘Bezgrešno Srce Marijino’ Svećeničkog marijanskog pokreta. Na kraju susreta prime blagoslov don Mirka Barbarića koji djeluje u župi. Otkad je došao ove godine na službu u Arbanase, don Mirko je s njima na svakom njihovom susretu. Uputi im prigodnu riječ i podržava ih u snazi te molitve. „Podrška svećenika u župi i don Mirka koji bude s nama nam je važna i znači nam. On je prepoznao vrijednost naših susreta i molitve za svećenike. Želja nam je podići svijest o važnosti molitve baš za svećenike, po Mariji“, poručila je Petani. Don Mirko je na blagdanskom susretu blagoslovio čudotvorne medaljice koje će molitelji dijeliti vjernicima, kako su to činili i sv. Maksimilijan Kolbe, sv. Majka Terezija i sv. Ivan Pavao II. koji su uzori ‘Vojske Bezgrešne’ i njihovi zaštitnici. Ove godine zajednicu su posjetili i s njima molili i salezijanski bogoslovi, pod vodstvom don Mladena Delića.

„Želja nam je da se što više moli za Crkvu, jer su potrebe Crkve velike. Na mnogim mjestima u Europi više nema sakramenta ispovijedi. Neka svećenici znaju da se za njih moli. Da svećenici ne budu samo predmet osude, nego da nam se otvori srce i molitva za njih, unatoč nekim njihovim i propustima. Bez svećenika nema podjeljivanja sakramenata, otpuštenja grijeha koje Isus daje po svećenicima u ispovijedi. Od krštenja, pričesti i krizme, do vjenčanja i sprovoda, svećenici nam posreduju prijelaz u Nebo“, istaknula je Petani. Ona je mlada udovica preminulog supruga koji je također bio posvećen Bezgrešnoj. „Svjedok sam koliko je svećenik važan u životu vjernika. To sam osobito doživjela u zadnjem stadiju bolesti moga supruga, kad su svećenici stalno bili prisutni s nama. Svećenička prisutnost je dar. Naša obitelj svjedoči koliko je važna prisutnost svećenika i što znači svećenik u životu osobe koja pati i prolazi teški križ. Bili su s nama prisutni, to je veliko, kad si pred zidom, a znaš da ti dolazi svećenik u kuću i donosi mir, nadu, utjehu i blagoslov“, poručila je Petani.

Tijekom 2024. godine susreti te zajednice postali su još čvršći u stalnom dolasku vjernika koji mole i podršci zajednice. Petani je istaknula da se to dogodilo nakon pohoda zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića, kad je u prosincu 2023. bio u kanonskoj vizitaciji župe Gospe Loretske u Zadru. Tada je na susretu sa župnim suradnicima, mons. Zgrablić javno pohvalio i podržao djelovanje zajednice ‘Vojske Bezgrešne’. Zahvalio im je što mole za svećenike i duhovna zvanja, rekavši da je to velika i vrijedna potreba i čin za dobro ljudi i Crkve.
„Nakon njegovog pohoda i ohrabrujućih, zahvalnih riječi nadbiskupa Zgrablića, naši susreti su se dodatno učvrstili. To nam je bio veliki podstrek i poticaj, da su se ljudi dodatno učvrstili u molitvi i ustalili u dolasku. Sada su s nama redoviti molitelji koji odgovorno i poletno dolaze na svaki susret, bez obzira na vremenske prilike i razdoblje godine. Naši susreti održavali su se svakog ponedjeljka i tijekom ljeta. Bila sam mislila da će se uslijed vrućina i ljetnog tempa ljudi razići. Ali i ljeti nas je svakog ponedjeljka bilo između 15 i 20 molitelja, nikad nije bio odgođen naš susret. Marija nam je snaga za sve. Molimo za obnovu svećeništva i sve prikazujemo Gospi“, poručila je Sonja Petani, u želji da se i drugdje u župama moli za svećenike, da se vjernike potiče i svjedoči o snazi te zagovorne molitve po Majci Mariji.
Tijekom godine arbanaški molitelji ‘Vojske Bezgrešne’ pohode Međugorje, bili su na duhovnoj obnovi u Šibeniku i drugim zajedničkim duhovnim susretima. Poručuju i da skupina svećenika iz Hrvatske i BiH svake srijede moli preko You tube kanala za svećenike, u što se mogu uključiti i drugi vjernici.
Ines Grbić









Foto: I. G. / Mira Batur
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





