ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Tiskan prvi broj školskog lista ‘Košnica’ Katoličke OŠ ‘Ivo Mašina’ u Zadru
Katolička osnovna škola ‘Ivo Mašina’ u Zadru izdala je prvi broj svoga školskog lista ‘Košnica’ koji je predan učenicima i njihovim roditeljima, kao i ostalim sudionicima proslave Dana škole u sportskoj dvorani te škole, u srijedu, 20. studenoga. Tema broja je „Pet godina postojanja škole“.

„Naši učenici vrijedno su radili cijelu školsku godinu, kako bismo pred kraj građanske godine imali list u našim rukama. Učenici su se srijedom okupljali u školskoj knjižnici s knjižničarkom Sarom Anzulović koja je radila grafičko oblikovanje lista i Anom Bišćan, nastavnicom Hrvatskog jezika, kad su uređivali tekstove, strip, crtali su i pisali članke. Trudili su se kako bi svi učenici mogli vidjeti plodove našeg rada i u pisanom tragu našeg časopisa“, rekao je don Roland Jelić, ravnatelj Katoličke OŠ ‘Ivo Mašina’ u Zadru.
Jelić je zahvalio i Krešimiru Mikecinu, učeniku 8.A razreda te škole na odabiru imena ‘Košnica’ za školski list. „Hvala Krešimiru na ideji i jednostavnosti koja će ostati upisana u povijest naše škole. Učenik Krešimir je osmislio naziv našeg školskog lista. Kad smo ga pitali kako je došao na ideju za naziv i logo, Krešimir je rekao: ‘Naša školska zgrada je žute boje i asocira me na veliku košnicu u koju ulazi puno pčelica, djece“, rekao je don Roland.

Školski list nastao je u sklopu djelovanja medijsko – novinarske grupe u školi koju je osnovala učiteljica Bišćan te je okupila učenike i u stvaranju toga lista. „Djeca su pisala, crtala, davala ideje za sadržaj i izgled lista. Koliko su kreativni pokazuje i ideja učenika Krešimira da se list zove ‘Košnica’, na što ga je asocirala žuta boja naše školske zgrade u koju ulaze djeca kao marljive pčelice. Ujedno, taj naziv ga asocira i na skraćeni naziv škole ‘katolička osnovna škola’, što je ‘koš’, kao prvi dio riječi ‘košnica’“ rekla je Bišćan, istaknuvši da su učenici u stvaranje lista utkali puno ljubavi, truda, vremena i kreativnosti, kako bi i njime obilježili petu godišnjicu postojanja te škole.

U listu je objavljen razgovor s mons. Želimirom Puljićem, umirovljenim zadarskim nadbiskupom za vrijeme čije službe je Zadarska nadbiskupija osnovala školu koja je počela s radom 3. rujna 2018. te je prve tri godine djelovala u zgradi sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru. „Imao sam pred očima žarku želju brojnih roditelja, pa sam htio naći prostor za odgoj i obrazovanje njihove djece. Nosio nas je zanos i želja kako udovoljiti brojnim roditeljima, pa i u Zadru otvoriti katoličku osnovnu školu. Zahvaljujući pravnoj mogućnosti po ugovorima između Hrvatske i Svete Stolice o djelovanju Katoličke Crkve i u području odgoja i obrazovanja, kao i želji roditelja da mogu upisati djecu u katoličke škole, hrvatski biskupi počeli su osnivati dječje vrtiće, osnovne i srednje škole. Radujem se što roditelji upisuju djecu u katoličku školu pa se broj od svega devet učenika prve generacije upisanih prvaša, u pet godina popeo do 377 učenika. Škola je dio zajedničkog prostora gdje se živi, razgovara, sluša, uči i poučava“, rekao je mons. Puljić u razgovoru za školski list, potaknuvši učenike da i dalje njeguju duh zajedništva, da vole roditelje, učitelje, svećenike i katehete.

Objavljen je i razgovor s ravnateljem Jelićem te rubrika ‘Pitaj duhovnika don Tomislava Dubinka’. Naime, u kutiju u školskoj knjižnici djeca su tijekom godine ubacivala pitanja na koja žele odgovor o Bogu, vjeri, Crkvi, a don Tomislav je izabrao odgovoriti na tri pitanja učenika: Zašto postoji zlo, Zašto se u trenutku Isusove smrti razderala hramska zavjesa te kako mu je biti svećenik i koliko dugo ispovijeda.
U listu je istaknuta povezanost škole i župe sv. Šimuna i Jude Tadeja na Bokanjcu, naselju gdje se škola nalazi u neposrednoj blizini nove crkve sv. Pavla, koju od škole dijele veliko igralište i parking. Učenici su opisali kako svečano obilježavaju Dan škole 20. studenoga, na dan kad je mučenički umro njihov naslovnik Ivo Mašina, hrvatski domoljub i angažirani vjernik laik. Učenici su opisali svoju školu i kroz stihove pjesama, objavljeni su prozni i likovni radovi učenika i gostovanje Željke Horvat Vukelje, hrvatske spisateljice dječjih priča koja je bila glavna urednica dječjih časopisa ‘Modra lasta’ i ‘Smib’ u Školskoj knjizi Zagreb.

Navedena su imena djelatnika škole od njenog početka, kako u školi obilježavaju posebne dane i blagdane, uspješna postignuća učenika iz školskih predmeta i u sportu na natjecanjima, u glazbi. Objavili su molitve za ustrajnost u učenju i blagoslov školovanju, psihološke savjete o svladavanju izazova u školovanju i glede mentalnog zdravlja te preporuke knjiga za čitanje. U listu su naveli i savjete za bolje učenje: organizirati vrijeme, postavljati pitanja, uključiti osjetila, surađivati s prijateljima, zabaviti se, raditi bilješke i odmoriti se, za obnovu koncentracije i energije.
Na zadnjoj stranici lista je objavljen strip ‘Ivine pustolovine’ kojeg su osmislila djecu, a glavni likovi su Ivo, Maša i Ina, u asocijaciji na ime njihovog naslovnika škole, Ive Mašine. Ivo je prikazan kao dječak koji upada u nezgode u školi, a Maša i Ina su njegove prijateljice koje mu pomažu. Situacije s kojima se suočavaju i razgovor između tih prijatelja osmislili su učenici; u stripu prvog broja su poručili kako nije dobro biti lijen i ne napisati zadaću, ali je lijepo pomoći i objasniti prijatelju u rješavanju školskog zadatka kojega ne razumije.

„Želim da naša škola bude kako se i zove naš list – košnica. Puno zajedništva, mara i ljubavi koji će uroditi plodovima. Početak rada škole bio je jako težak. Trebalo je promovirati školu u kratkom vremenu i pokušati u svega mjesec dana dovesti učenike u našu školu. Nije bilo lako. Toliko puta sam sebi rekao, ‘Ima li smisla kretati tu jesen, učinimo to sljedeće godine’. Ali, nadbiskup Puljić je želio da počnemo s radom šk. god. 2018./2019.
Zahvaljujem prvih devet hrabrih roditelja koji su odlučili upisati svoju djecu u našu školu. Hvala im na hrabrosti i povjerenju koje su imali tada. Danas je sasvim drugačija slika. Svake godine je sve veći broj zainteresiranih roditelja i prijavljene djece koje i ne uspijemo sve upisati zbog nedostatka dodatnog kapaciteta od predviđenih 500 učenika u školskoj zgradi. Škola je postala prava košnica. Nadam se da će oni koji budu listali školski list kroz naše priče osjetiti mali dio našeg zajedništva, truda i ljubavi, s djecom koja su radosna i nasmijana“, poručio je don Roland Jelić u razgovoru za školski list.
Među radovima u listu, Klara Dokoza iz 6.B razreda je napisala: „U školi učimo, znanje je blago što se stiče. Svaki dan nova avantura, učimo se biti junaci priče. Škola: zvone zvona, znanje, prijatelji, to je ona. Učimo, rastemo, zajedno smo tu. Škola je mjesto gdje snovi se tkaju“.
Ines Grbić








Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





