ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Tiskan prvi broj školskog lista ‘Košnica’ Katoličke OŠ ‘Ivo Mašina’ u Zadru
Katolička osnovna škola ‘Ivo Mašina’ u Zadru izdala je prvi broj svoga školskog lista ‘Košnica’ koji je predan učenicima i njihovim roditeljima, kao i ostalim sudionicima proslave Dana škole u sportskoj dvorani te škole, u srijedu, 20. studenoga. Tema broja je „Pet godina postojanja škole“.

„Naši učenici vrijedno su radili cijelu školsku godinu, kako bismo pred kraj građanske godine imali list u našim rukama. Učenici su se srijedom okupljali u školskoj knjižnici s knjižničarkom Sarom Anzulović koja je radila grafičko oblikovanje lista i Anom Bišćan, nastavnicom Hrvatskog jezika, kad su uređivali tekstove, strip, crtali su i pisali članke. Trudili su se kako bi svi učenici mogli vidjeti plodove našeg rada i u pisanom tragu našeg časopisa“, rekao je don Roland Jelić, ravnatelj Katoličke OŠ ‘Ivo Mašina’ u Zadru.
Jelić je zahvalio i Krešimiru Mikecinu, učeniku 8.A razreda te škole na odabiru imena ‘Košnica’ za školski list. „Hvala Krešimiru na ideji i jednostavnosti koja će ostati upisana u povijest naše škole. Učenik Krešimir je osmislio naziv našeg školskog lista. Kad smo ga pitali kako je došao na ideju za naziv i logo, Krešimir je rekao: ‘Naša školska zgrada je žute boje i asocira me na veliku košnicu u koju ulazi puno pčelica, djece“, rekao je don Roland.

Školski list nastao je u sklopu djelovanja medijsko – novinarske grupe u školi koju je osnovala učiteljica Bišćan te je okupila učenike i u stvaranju toga lista. „Djeca su pisala, crtala, davala ideje za sadržaj i izgled lista. Koliko su kreativni pokazuje i ideja učenika Krešimira da se list zove ‘Košnica’, na što ga je asocirala žuta boja naše školske zgrade u koju ulaze djeca kao marljive pčelice. Ujedno, taj naziv ga asocira i na skraćeni naziv škole ‘katolička osnovna škola’, što je ‘koš’, kao prvi dio riječi ‘košnica’“ rekla je Bišćan, istaknuvši da su učenici u stvaranje lista utkali puno ljubavi, truda, vremena i kreativnosti, kako bi i njime obilježili petu godišnjicu postojanja te škole.

U listu je objavljen razgovor s mons. Želimirom Puljićem, umirovljenim zadarskim nadbiskupom za vrijeme čije službe je Zadarska nadbiskupija osnovala školu koja je počela s radom 3. rujna 2018. te je prve tri godine djelovala u zgradi sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru. „Imao sam pred očima žarku želju brojnih roditelja, pa sam htio naći prostor za odgoj i obrazovanje njihove djece. Nosio nas je zanos i želja kako udovoljiti brojnim roditeljima, pa i u Zadru otvoriti katoličku osnovnu školu. Zahvaljujući pravnoj mogućnosti po ugovorima između Hrvatske i Svete Stolice o djelovanju Katoličke Crkve i u području odgoja i obrazovanja, kao i želji roditelja da mogu upisati djecu u katoličke škole, hrvatski biskupi počeli su osnivati dječje vrtiće, osnovne i srednje škole. Radujem se što roditelji upisuju djecu u katoličku školu pa se broj od svega devet učenika prve generacije upisanih prvaša, u pet godina popeo do 377 učenika. Škola je dio zajedničkog prostora gdje se živi, razgovara, sluša, uči i poučava“, rekao je mons. Puljić u razgovoru za školski list, potaknuvši učenike da i dalje njeguju duh zajedništva, da vole roditelje, učitelje, svećenike i katehete.

Objavljen je i razgovor s ravnateljem Jelićem te rubrika ‘Pitaj duhovnika don Tomislava Dubinka’. Naime, u kutiju u školskoj knjižnici djeca su tijekom godine ubacivala pitanja na koja žele odgovor o Bogu, vjeri, Crkvi, a don Tomislav je izabrao odgovoriti na tri pitanja učenika: Zašto postoji zlo, Zašto se u trenutku Isusove smrti razderala hramska zavjesa te kako mu je biti svećenik i koliko dugo ispovijeda.
U listu je istaknuta povezanost škole i župe sv. Šimuna i Jude Tadeja na Bokanjcu, naselju gdje se škola nalazi u neposrednoj blizini nove crkve sv. Pavla, koju od škole dijele veliko igralište i parking. Učenici su opisali kako svečano obilježavaju Dan škole 20. studenoga, na dan kad je mučenički umro njihov naslovnik Ivo Mašina, hrvatski domoljub i angažirani vjernik laik. Učenici su opisali svoju školu i kroz stihove pjesama, objavljeni su prozni i likovni radovi učenika i gostovanje Željke Horvat Vukelje, hrvatske spisateljice dječjih priča koja je bila glavna urednica dječjih časopisa ‘Modra lasta’ i ‘Smib’ u Školskoj knjizi Zagreb.

Navedena su imena djelatnika škole od njenog početka, kako u školi obilježavaju posebne dane i blagdane, uspješna postignuća učenika iz školskih predmeta i u sportu na natjecanjima, u glazbi. Objavili su molitve za ustrajnost u učenju i blagoslov školovanju, psihološke savjete o svladavanju izazova u školovanju i glede mentalnog zdravlja te preporuke knjiga za čitanje. U listu su naveli i savjete za bolje učenje: organizirati vrijeme, postavljati pitanja, uključiti osjetila, surađivati s prijateljima, zabaviti se, raditi bilješke i odmoriti se, za obnovu koncentracije i energije.
Na zadnjoj stranici lista je objavljen strip ‘Ivine pustolovine’ kojeg su osmislila djecu, a glavni likovi su Ivo, Maša i Ina, u asocijaciji na ime njihovog naslovnika škole, Ive Mašine. Ivo je prikazan kao dječak koji upada u nezgode u školi, a Maša i Ina su njegove prijateljice koje mu pomažu. Situacije s kojima se suočavaju i razgovor između tih prijatelja osmislili su učenici; u stripu prvog broja su poručili kako nije dobro biti lijen i ne napisati zadaću, ali je lijepo pomoći i objasniti prijatelju u rješavanju školskog zadatka kojega ne razumije.

„Želim da naša škola bude kako se i zove naš list – košnica. Puno zajedništva, mara i ljubavi koji će uroditi plodovima. Početak rada škole bio je jako težak. Trebalo je promovirati školu u kratkom vremenu i pokušati u svega mjesec dana dovesti učenike u našu školu. Nije bilo lako. Toliko puta sam sebi rekao, ‘Ima li smisla kretati tu jesen, učinimo to sljedeće godine’. Ali, nadbiskup Puljić je želio da počnemo s radom šk. god. 2018./2019.
Zahvaljujem prvih devet hrabrih roditelja koji su odlučili upisati svoju djecu u našu školu. Hvala im na hrabrosti i povjerenju koje su imali tada. Danas je sasvim drugačija slika. Svake godine je sve veći broj zainteresiranih roditelja i prijavljene djece koje i ne uspijemo sve upisati zbog nedostatka dodatnog kapaciteta od predviđenih 500 učenika u školskoj zgradi. Škola je postala prava košnica. Nadam se da će oni koji budu listali školski list kroz naše priče osjetiti mali dio našeg zajedništva, truda i ljubavi, s djecom koja su radosna i nasmijana“, poručio je don Roland Jelić u razgovoru za školski list.
Među radovima u listu, Klara Dokoza iz 6.B razreda je napisala: „U školi učimo, znanje je blago što se stiče. Svaki dan nova avantura, učimo se biti junaci priče. Škola: zvone zvona, znanje, prijatelji, to je ona. Učimo, rastemo, zajedno smo tu. Škola je mjesto gdje snovi se tkaju“.
Ines Grbić








Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






