Hrvatska
Hrvati uzimaju previše bolovanja: Evo koliko su Slovenci produktivniji radnici
Produktivnost je ključni problem dobrog dijela hrvatske industrije, koja po tom pitanju primjerice za Slovenijom zaostaje 60 posto, istaknuto je u utorak tijekom konferencije “Vrijeme je za industriju: Novi pristup za konkurentnost”, koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora.Produktivnost je ključni problem dobrog dijela hrvatske industrije, koja po tom pitanju primjerice za Slovenijom zaostaje 60 posto, istaknuto je u utorak tijekom konferencije “Vrijeme je za industriju: Novi pristup za konkurentnost”, koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora.
Zabrinjava pad udjela industrije u BDP-u no to nije ključno, nego kako povećati produktivnost kako bi bila u prosjeku EU-a, rekao je potpredsjednik HGK-a Tomislav Radoš.
Trošak bolovanja prepoloviti
Dodao je da po pitanju produktivnost Hrvatska zaostaje za Slovenijom 60 posto.
Industriji nadalje, kako je rekao, u kratkom roku trebaju kvalitetni radnici. Istaknuo je i da je trošak bolovanja na račun poslodavaca sada 42 dana što bi po njemu trebalo smanjiti na pola. Vezano uz problematiku podizanja minimalnih plaća, naveo je da je problem i u dizanju svih ostalih plaća. “Nitko nije protiv toga da plaće rastu, one trebaju rasti – što su plaće veće, to znači da imamo bolje proizvode koje prodajemo i možemo ljude platiti bolje”, naglasio je Radoš.
“Cilj je da se koncentriramo na kratkoročne mjere, koje će poduzećima omogućiti da hvataju korak u produktivnosti, zaključio je.
Brine njemačko usporavanje ekonomije
Predsjednik Sektora IT industrije pri HGK Alojzije Jukić istaknuo je da i dalje u Hrvatskoj imamo porast novoosnovanih poduzeća iz tog segmenta, kao i rast prihoda. Oko 45 posto prihoda IT poduzeća dolazi s globalnog tržišta, oko 55 posto s domaćeg. Tri najveća vanjska tržišta za hrvatske IT kompanije su SAD, Njemačka i Velika Britanija, što po Jukiću izaziva određenu zabrinutost, pogotovo zbog njemačkog usporavanja ekonomije.
IT industrija odskače od ostatka industrije u visini plaća, koje su u prosjeku 1.630 eura, no problem Jukić vidi u velikom broju mikro i malih poduzeća, dok je relativno mali broj srednjih i velikih.
6800 IT kompanija
U Hrvatskoj, kazao je, posluje oko 6.800 IT kompanija s 37 tisuća zaposlenih, a samo lani je osnovano gotovo 600 novih tvrtki. Prihodi su im oko 3,8 milijardi eura. Predsjednik Uprave AD Plastika Marinko Došen naveo je da auto industrija prolazi kroz svojevrsnu stagnaciju, prvenstveno zbog loših strategija prebrzog prelaska na električne aute, ali i kao posljedica covida što je ostavilo traga na poslovanju kod proizvođača automobila i njihovih dobavljača.
Bez obzira na te okolnosti, AD Plastik je zadnje dvije godine sklopio više od 200 milijuna eura novih poslova, pa će mu stope rasta biti veće od tržišnih, rekao je.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Goran Romek smatra da je hrvatska industrija snažna i vrlo otporna na sve izazove. Najveći problemi industrije su po njemu administrativna odnosno porezna opterećenja i manjak radnika. Najavio je da će ministarstvo do kraja godine raspisati četiri nova poziva kojima je cilj osnaživanje i brendiranja industrije.
Hrvatska
OZBILJNA OPASNOST! / Trgovački lanac upozorio kupce: Nemojte koristiti ovaj proizvod!
Trgovački lanac izvijestio je potrošače o povlačenju proizvoda zbog opasnosti od strujnog udara.
Kako smo već ranije pisali, u pitanju je sušilo za kosu RH-1558-1BL robna marka Iskra. Proizvođač je kineska tvrtka Yuyao xuneng jiangxin electric appliances, a uvoznik Ahac d.o.o., Kozjanskega odreda 21, 3230 Šentjur, Slovenija.
Distributer za Hrvatsku je tvrtka Flamma lux d.o.o., Ulica Jurja i Vjekoslava Stančića 98, Vukovina, izvijestio je i Državni inspektorat.
Oglasio se i KTC koji također upozorava na opasnost od strujnog udara. “Postoji mogućnost pregrijavanja sušila što uzrokuje oštećenje materijala i izolacije te kontakta oštećene izolacije i kučišta uređaja.
Ako ste navedene proizvode kupili na prodajnim mjestima KTC-a, molimo da nam se javite s računom”, navode iz trgovačkog lanca.
Hrvatska
VRIJEME / Budite oprezni, kiša se ledi u dodiru s podlogom, slijedi i novi preokret
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Kiša koja pada mjestimično u unutrašnjosti ledi se u dodiru s tlom i predmetima pri tlu, vozače se poziva na oprez, zbog opasne poledice na koju se upozoravaju i pješaci. Za cijelu unutrašnjost na snazi je upozorenje putem sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda. Kiša pada i duž obale i uz Jadran što će biti slučaj i u nastavku utorka.
Tijekom srijede će biti manje oborine, većinom malo kiše duž Jadrana i u području uz Jadran. Uz južinu, temperature u porastu.
Drugi dio tjedna donosi osjetno zatopljenje, uz jugozapadnjak i jugo.
Tijekom četvrtka ponovno treba računati na češću kišu i pljuskove, najprije duž Jadrana i uz Jadran, gdje je moguća i grmljavina, no poslijepodne i navečer i u većem dijelu unutrašnjosti. Lokalno je moguća obilnija oborina.
Nestabilno s kišom i pljuskovima bit će i tijekom petka, poslijepodne će se oborina prorijediti.
Za vikend neobično toplo za ovo doba godine, temperature i do 16, 17, moguće i u dijelovima unutrašnjosti, no ne i posve stabilno.
Hrvatska
Bivši šef Konzuma o bojkotu trgovina: Imao bi učinka kad bi trajalo 10 dana
Najavljeni bojkot je komentirao Dragan Munjiza, bivši direktor Konzuma i stručnjak za maloprodaju.
Društvenim mrežama ovih se dana proširio poziv građanima da 24. siječnja bojkotiraju trgovine i tog dana ništa ne kupuju.
“Pozivaju se ljudi da taj dan nitko ništa ne kupuje, ali ništa. Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja. U Ujedinjenom Kraljevstvu se dogodilo isto s gorivom, drugi dan je pala za 15 funti po litri, ali su isto tako digli plaće za £100 mjesečno”, stoji u jednoj verziji poruke koja kola na društvenim mrežama.
Najavljeni bojkot je u razgovoru za HRT komentirao je Dragan Munjiza, bivši direktor Konzuma i stručnjak za maloprodaju, koji ne smatra da će jednodnevni bojkot imati veći učinak.
“Vlada šalje poruku listom ograničenih cijena, a ovako i potrošači, ali bez nekog velikog učinka, jer većina nas će otići ili dan ranije ili dan kasnije. Znači, ta mjera bi imala utjecaja kada bi trajala 15-ak ili 10 dana”, rekao je Munjiza.
I sindikalist Krešimir Sever smatra da jedan bojkot ne može puno toga promijeniti. No, dodaje kako kontinuirane akcije mogu učiniti razliku.
“Dovoljno je da se građani jedan, dva ili tri dana suspregnu od kupnje. Naša aktivnost je tu vrlo važna, pasivno gunđati nije dovoljno – dodao je.