Hrvatska
Rastu naknade za bolovanje, različiti iznosi ovisno o kategoriji

Bolesni građani u radnom odnosu ubuduće bi kao HZZO-ovu naknadu nakon 42. dana bolovanja trebali dobivati maksimalno 995 eura mjesečno, kao i roditelji koji njeguju bolesno dijete, za razliku od 565 eura koliko trenutno iznosi limit HZZO-ove naknada za bolovanje.
Kako se doznaje u Ministarstvu zdravstva, zakonskim se izmjenama povećava limit HZZO-ovih naknada s 565 eura na 995 eura. To se odnosi se na sve kategorije bolovanja osim tri slučaja bolovanja kada nema limita – a riječ je o rodiljnom dopustu, bolovanjima zbog ozljede na radu i zbog smrti djeteta.
Primate li plaću od 5.000 eura, u tim će vam slučajevima HZZO isplatiti isti toliki iznos.
U ostalim slučajevima HZZO-ove su naknade limitirane i povećavaju se nakon 19 godina s maksimalnih 565, na 995 eura, što bi s trebalo realizirati skorim izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Ujedno će se povisiti i najniži iznos naknade sa 110,36 eura na 353,15 eura.
Iznosi maksimalnih naknada nisu se mijenjali od 2006., kada je prosječna plaća iznosila oko 600 eura, a sada je 1366 eura.
Limitiranje maksimalnog iznosa znači da za mjesec dana bolovanja od HZZO-a nećete moći dobiti naknadu veću od 995 eura neto, bez obzira na to koliko iznosi vaša plaća, objašnjavaju u Ministarstvu.
Promjene se odnose na niz kategorija bolovanja. Riječ je, uz ostalo, o zaposlenicima koji su na bolovanju dužem od 42 dana, zatim o osobama koje su izolirane kao kliconoše, pratiteljima bolesnika, njegovateljima člana uže obitelji, kao i ženama na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći.
Poslodavac će, kao i do sada, snositi trošak naknade samo ako je njegov zaposlenik osobno bolestan i to prva 42 dana bolovanja.
Za sve ostale kategorije, od prvoga dana bolovanja, naknade idu na teret HZZO-a ili državnog proračuna.
Naknada za bolovanje podmiruje se iz državnog proračuna ako je bolovanje posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu ili ako je zaposlenik izoliran zbog pojave zaraze u svojoj okolini.
Limitirane naknade
Iako se za pojedine kategorije bolovanja u zakonu navodi da osiguranik dobiva stopostotnu naknadu, važno je imati na umu da postoji limit. Npr. roditelju koji ide na bolovanje za dijete do tri godine Zakon omogućava stopostotnu naknadu plaće. No to ne znači da će dobiti svoju punu plaću koja npr. prelazi 1000 eura. Naknada je limitirana i sada maksimalno iznosi 565 eura mjesečno, a ubuduće bi to trebalo biti 995 eura.
Isti je slučaj i nakon 42. dana bolovanja otvorenog zbog bolesti zaposlene osobe.
Njega djeteta starijeg od tri godine iznosi 70 posto osnovice, pa će roditelj za mjesec dana moći dobiti maksimalno 995 eura. Primjerice, roditelj koji ima tisuću eura plaću dobit će ubuduće za dijete do tri godine naknadu od 995 eura, a za starije dijete – 700 eura.
Što se tiče dugotrajnih bolovanja zaposlenika, prvih šest mjeseca naknada plaće iznosi 70 posto osnovice, a nakon toga 80 posto. U slučaju da je zaposlenik neprekidno na bolovanju 18 mjeseci prema istoj dijagnozi, naknada plaće pada na 50 posto. Ako dođe do prekida bolovanja ili promjene dijagnoze, izračun kreće iz početka.
Iznimka su onkološki bolesnici, kojima se naknada plaće nakon 18 mjeseci bolovanja ne smanjuje na 50 posto, kao i osobi koja njeguju dijete oboljelo od zloćudne bolesti, zaposlenicima na hemodijalizi ili bolesnicima podvrgunitim transplantaciji.
HZZO u 2023. platio naknade za bolovanja 208 milijuna eura
U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) zadnje podatke o bolovanjima imaju za 2023. godinu. Te je godine evidentirano gotovo 20 milijuna dana bolovanja, za što je HZZO isplatio naknade od 208 milijuna eura.
Dnevno je u prosjeku bilo 64 tisuće zaposlenih građana na bolovanju, a stopa bolovanja bila je 3,68.
Primjetno je i da je stopa bolovanja 2023. bila niža u odnosu na prethodnu 2022 godinu.
Naime, u 2022. godini stopa bolovanja iznosila je 4,12., a na naknade je utrošeno 9,2 milijuna eura više nego 2023.
HZZO redovito provodi kontrolu bolovanja i prekida ona koja su neopravdano otvorena.
U 2022. godini kontrolirano je 39.107 bolovanja, a zatvorena su u 13.074 slučaja. U kontrolama na zahtjev poslodavca, HZZO je izrekao mjere za 112 ordinacija, a u redovnim i izvanrednim kontrolama bolovanja, ugovorne mjere izrečene su za 157 kontroliranih ordinacija (tri posto).
U 2023. godini kontrolirana su 28.844 bolovanja, a zatvorena su u 7995 slučajeva.
U kontrolama na zahtjev poslodavca, HZZO je izrekao mjere za 69 ordinacija, a u redovnim i izvanrednim kontrolama bolovanja, ugovorne mjere izrečene su za 99 kontroliranih ordinacija (tri posto).
Hrvatska
Sezona gripe na vrhuncu: HZJZ objavio u kojim je županijama najviše oboljelih

Sezona gripe dosegnula je vrhunac, a do sada je evidentirano oko 24.000 oboljelih i 31 smrtni ishod zbog te bolesti i njezinih komplikacija, doznaje se u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) u kojemu očekuju da će se broj oboljelih početi smanjivati idućih tjedana.
S obzirom na to da je u zadnjem tjednu (od 3. do 9. veljače) pristiglo preko tisuću prijava oboljelih manje u odnosu na tjedan prije (od 27. siječnja do 2. veljače), možemo reći da je gripa dosegnula ovosezonski vrhunac te u idućim tjednima očekujemo daljnje smanjenje broja prijava, navode u HZJZ-u.
U šestom ovogodišnjem tjednu (od 3. do 9. veljače) evidentirano je 5300 prijava oboljelih, dok je tjedan prije (od 27. siječnja do 2. veljače) bilo 6864 prijava.
Ukupno je bilo nešto više od 24.000 prijava gripe, zaključno s 9. veljače.
Kao i prethodnih sezona, najveća stopa oboljelih bilježi se u djece predškolske dobi, a najniža u osoba starije dobi.
Tijekom ove sezone, zaključno s 2. veljače, hospitalizirano je zbog gripe i njezinih komplikacija 945 osoba, što je 94 slučaja više nego u istom razdoblju prošle sezone.
U istom razdoblju prijavljen je manji broj prijema u jedinice intenzivnog liječenja (53), u odnosu na prošlu sezonu (75).
Prijave oboljelih pristigle su iz svih županija, pri čemu je više od 50 posto slučajeva u zadnjem tjednu prijavljeno iz pet županija -Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske, Zagrebačke i Varaždinske županije.
Prema preliminarnim podacima, najviše stope prijava gripe ima Varaždinska, Karlovačka i Krapinsko-zagorska županija, a najniže su u Bjelovarsko-bilogorskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Virovitičko-podravskoj županiji.
Prošle je sezone prijavljeno ukupno 19.729 oboljelih od gripe i 45 smrtnih ishoda, od kojih 35 u istom razdoblju koji promatramo ove godine, odnosno zaključno sa šestim tjednom 2024.
U usporedbi s pretpandemijskim razdobljem, tijekom sezone gripe 2019./2020. zabilježeno je ukupno 59.725 oboljelih i 26 smrtnih ishoda zbog gripe.
Što se tiče tipova virusa koji prevladavaju ove sezone, u zadnjem (šestom) tjednu zabilježeno je oko 37 posto pozitivnih uzoraka, pri čemu je u preko 70 posto detektiran virus gripe B. U subtipiziranim uzorcima gripe A prevladava virus A/H1N1pdm09.
Uoči ove sezone nabavljeno je 450.000 doza tetravalentnog cjepiva, ima ga dovoljno za sve koji se žele cijepiti, a naročito je preporučljivo za rizične skupine. Cjepivo je besplatno za sve građane od početka ove godine, a ima smisla cijepiti se dok god traje epidemija gripe. Za stvaranje zaštite treba oko dva tjedna nakon cijepljenja.
Vezano uz preventivne mjere, u HZJZ-u preporučuju uobičajene mjere za sprječavanje širenja respiratornih virusa – pranje ruku, izbjegavanje diranja lica neopranim rukama, pokrivanje područja usta i nosa prilikom kašljanja i kihanja papirnatom maramicom ili rukavom, nošenje maske (u zatvorenim prostorima), često prozračivanje prostorija te izbjegavanje prenapučenih prostora.
Uobičajeno nekomplicirana gripa traje 7-10 dana te se preporuča da oboljela osoba ostane doma, miruje i liječi se simptomatski dok god se ne izliječi.
U liječenju je važna nadoknada tekućine, dovoljno odmora i po potrebi lijekovi protiv bolova i visoke temperature. Uzimanje suplemenata vitamina u slučaju gripe može biti korisno, no važno je napomenuti da suplementi ne mogu izliječiti gripu i ne bi trebali zamijeniti liječnički savjet ili eventualno propisane lijekove. Također, prekomjerno uzimanje nekih vitamina može biti štetno, poručuju iz HZJZ-a.
Hrvatska
Imate neki od ova dva bicikla? Inspektorat naložio: Odmah ih prestanite upotrebljavati!

Državni inspektorat RH savjetuje građanima da odmah prestanu upotrebljavati dva dječja bicikla.
U pitanju su dječji bicikl LILOO 16 koji se proizvodi u Subotici u Srbiji (više detalja OVDJE) i dječji bicikl DINAMIC koji se proizvodi u Indiji (više detalja OVDJE).

Kod bicikla DINAMIC je ustanovljeno da stražnja kočnica bicikla ima slabu silu kočenja te ne ispunjava zahtjeve. Stoga je na snazi zabrana stavljanja proizvoda na tržište. Isti problem je ustanovljen i kod bicikla LILOO 16 te i za taj proizvod vrijedi zabrana stavljanja na tržište.
“Prestati upotrebljavati proizvod”, navodi DIRH u oba slučaja.
Hrvatska
Inspektori obilaze ugostitelje, posebno provjeravaju jednu stvar

Ovih dana je Državni inspektorat zašao u ugostiteljske objekte kako bi provjerio tko se pridržava odredbi o zabrani pušenja u zatvorenim javnim prostorima.
Tportal doznaje da je u jednom kafiću inspektor fotografirao pepeljare na zatvorenoj ostakljenoj terasi. Nekoliko dana kasnije stigla je kazna – 15.000 eura ugostiteljskom objektu i 5000 eura vlasniku kafića.
Iako to djeluje rigorozno, predsjednicu Udruženja ugostiteljskih djelatnosti Hrvatske gospodarske komore Jelenu Tabak takvo postupanje ne iznenađuje. Kaže, netko i to mora kontrolirati.
‘Prošli tjedan krenuli su inspekcijski nadzori u Zagrebu i Splitu. Tu nema ništa novo. Zakon je na snazi sa zadnjom izmjenom otprije covida. Inspekcije su odmah krenule u nadzor, ali ih je covid zaustavilo. Jednostavno se to nije kontroliralo od covida jer smo imali problema u poslovanju i sad su inspekcije krenule u detaljne nadzore stvari koje u posljednje dvije ili tri godine nisu kontrolirale. Inspekcijama je posao to kontrolirati’, tvrdi Tabak za tportal.
Strogi uvjeti
Ističe da ugostiteljima na vrata uvijek dolaze razne inspekcije, no da je svaki poseban nadzor, poput ovoga, najavljen. I iz Državnog inspektorata potvrdili su ove navode.
‘Nadzori sanitarne inspekcije usmjereni su na pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost. Temeljna odredba Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda vezana za pušenje je članak 25., kojim je propisano da se zabranjuje pušenje duhanskih i srodnih proizvoda, biljnih proizvoda i uporaba elektroničkih cigareta s nikotinskim punjenjem ili bez nikotinskog punjenja i vodenih lula u svim zatvorenim javnim prostorima, te je istim člankom propisana iznimka da je pušenje dozvoljeno u prostorima za pušenje u objektima u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost’, navode iz DIRH-a.
Pritom dodaju da je prostor za pušenje ‘potpuno zatvoren prostor, fizički odvojen od drugih zatvorenih prostora, površina mu ne smije biti manja od 10 četvornih metara i ne smije zauzimati više od 20 posto površine prostora za posluživanje u ugostiteljskim objektima te mora ispunjavati i druge zakonom propisane uvjete i u njemu se ne smije usluživati hrana i piće’.
Postoje iznimke
Iznimka su jedino ugostiteljski objekti koji su zbog svoje veličine u potpunosti pušački. Njihovi vlasnici za to moraju ispuniti dodatne kriterije, a mahom se tiču ventilacije, te ishoditi dozvolu Ministarstva zdravstva. Neki ugostitelji navodno takvu dozvolu nemaju, pa su počeli svoje objekte označavati naljepnicama na kojima piše – zabranjeno pušenje.
‘Objekti u kojima se uopće ne puši mahom su objekti u kojima se poslužuje hrana jer je u njima pušenje zabranjeno. Ako je to vege objekt, sa sadržajem ili hranom za zdrav život, normalno je da neće dozvoliti pušenje, ali mu promet neće patiti zbog toga. U kafićima se može pušiti ako imaju sve infrastrukturne uvjete za to. Ako nemaju, gosti će pušiti vani. Imate ljude koji piju kavu i smeta im duhanski dim. U nepušačkim kafićima ne pati promet jer imaju takve goste’, rekla je Tabak.
A u Državnom su inspektoratu ustvrdili, temeljem nadzora sanitarne inspekcije, da su od početka godine u čak 51 posto od 309 provedenih nadzora utvrdili nesukladnosti s odredbama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda.
Kazne za prekršitelje su velike – od 9290,60 do 19.908,42 eura za pravnu osobu te od 663,61 do 1990,84 eura za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi.