Hrvatska
Rastu naknade za bolovanje, različiti iznosi ovisno o kategoriji
Bolesni građani u radnom odnosu ubuduće bi kao HZZO-ovu naknadu nakon 42. dana bolovanja trebali dobivati maksimalno 995 eura mjesečno, kao i roditelji koji njeguju bolesno dijete, za razliku od 565 eura koliko trenutno iznosi limit HZZO-ove naknada za bolovanje.
Kako se doznaje u Ministarstvu zdravstva, zakonskim se izmjenama povećava limit HZZO-ovih naknada s 565 eura na 995 eura. To se odnosi se na sve kategorije bolovanja osim tri slučaja bolovanja kada nema limita – a riječ je o rodiljnom dopustu, bolovanjima zbog ozljede na radu i zbog smrti djeteta.
Primate li plaću od 5.000 eura, u tim će vam slučajevima HZZO isplatiti isti toliki iznos.
U ostalim slučajevima HZZO-ove su naknade limitirane i povećavaju se nakon 19 godina s maksimalnih 565, na 995 eura, što bi s trebalo realizirati skorim izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Ujedno će se povisiti i najniži iznos naknade sa 110,36 eura na 353,15 eura.
Iznosi maksimalnih naknada nisu se mijenjali od 2006., kada je prosječna plaća iznosila oko 600 eura, a sada je 1366 eura.
Limitiranje maksimalnog iznosa znači da za mjesec dana bolovanja od HZZO-a nećete moći dobiti naknadu veću od 995 eura neto, bez obzira na to koliko iznosi vaša plaća, objašnjavaju u Ministarstvu.
Promjene se odnose na niz kategorija bolovanja. Riječ je, uz ostalo, o zaposlenicima koji su na bolovanju dužem od 42 dana, zatim o osobama koje su izolirane kao kliconoše, pratiteljima bolesnika, njegovateljima člana uže obitelji, kao i ženama na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći.
Poslodavac će, kao i do sada, snositi trošak naknade samo ako je njegov zaposlenik osobno bolestan i to prva 42 dana bolovanja.
Za sve ostale kategorije, od prvoga dana bolovanja, naknade idu na teret HZZO-a ili državnog proračuna.
Naknada za bolovanje podmiruje se iz državnog proračuna ako je bolovanje posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu ili ako je zaposlenik izoliran zbog pojave zaraze u svojoj okolini.
Limitirane naknade
Iako se za pojedine kategorije bolovanja u zakonu navodi da osiguranik dobiva stopostotnu naknadu, važno je imati na umu da postoji limit. Npr. roditelju koji ide na bolovanje za dijete do tri godine Zakon omogućava stopostotnu naknadu plaće. No to ne znači da će dobiti svoju punu plaću koja npr. prelazi 1000 eura. Naknada je limitirana i sada maksimalno iznosi 565 eura mjesečno, a ubuduće bi to trebalo biti 995 eura.
Isti je slučaj i nakon 42. dana bolovanja otvorenog zbog bolesti zaposlene osobe.
Njega djeteta starijeg od tri godine iznosi 70 posto osnovice, pa će roditelj za mjesec dana moći dobiti maksimalno 995 eura. Primjerice, roditelj koji ima tisuću eura plaću dobit će ubuduće za dijete do tri godine naknadu od 995 eura, a za starije dijete – 700 eura.
Što se tiče dugotrajnih bolovanja zaposlenika, prvih šest mjeseca naknada plaće iznosi 70 posto osnovice, a nakon toga 80 posto. U slučaju da je zaposlenik neprekidno na bolovanju 18 mjeseci prema istoj dijagnozi, naknada plaće pada na 50 posto. Ako dođe do prekida bolovanja ili promjene dijagnoze, izračun kreće iz početka.
Iznimka su onkološki bolesnici, kojima se naknada plaće nakon 18 mjeseci bolovanja ne smanjuje na 50 posto, kao i osobi koja njeguju dijete oboljelo od zloćudne bolesti, zaposlenicima na hemodijalizi ili bolesnicima podvrgunitim transplantaciji.
HZZO u 2023. platio naknade za bolovanja 208 milijuna eura
U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) zadnje podatke o bolovanjima imaju za 2023. godinu. Te je godine evidentirano gotovo 20 milijuna dana bolovanja, za što je HZZO isplatio naknade od 208 milijuna eura.
Dnevno je u prosjeku bilo 64 tisuće zaposlenih građana na bolovanju, a stopa bolovanja bila je 3,68.
Primjetno je i da je stopa bolovanja 2023. bila niža u odnosu na prethodnu 2022 godinu.
Naime, u 2022. godini stopa bolovanja iznosila je 4,12., a na naknade je utrošeno 9,2 milijuna eura više nego 2023.
HZZO redovito provodi kontrolu bolovanja i prekida ona koja su neopravdano otvorena.
U 2022. godini kontrolirano je 39.107 bolovanja, a zatvorena su u 13.074 slučaja. U kontrolama na zahtjev poslodavca, HZZO je izrekao mjere za 112 ordinacija, a u redovnim i izvanrednim kontrolama bolovanja, ugovorne mjere izrečene su za 157 kontroliranih ordinacija (tri posto).
U 2023. godini kontrolirana su 28.844 bolovanja, a zatvorena su u 7995 slučajeva.
U kontrolama na zahtjev poslodavca, HZZO je izrekao mjere za 69 ordinacija, a u redovnim i izvanrednim kontrolama bolovanja, ugovorne mjere izrečene su za 99 kontroliranih ordinacija (tri posto).
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Horoskop za 18. rujna 2026.
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
TJEDNI HOROSKOP od 14.9. do 20.9. – Najsretniji znakovi će biti Djevica, Lav, Jarac
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
