Connect with us

Hrvatska

Istraživanje otkrilo koliko Hrvati mjesečno izdvajaju za štednju

Objavljeno

-

Iako 53 posto hrvatskih građana smatra da im se financijska situacija pogoršala u posljednje dvije do tri godine, prosječni iznos mjesečne štednje među štedišama povećao se za četiri eura u odnosu na 2023. godinu te sada iznosi 77 eura, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak. Istraživanje je agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika provela u srpnju i kolovozu za potrebe Erste Groupa, a pokazalo je da najveći broj štediša, njih 31 posto, mjesečno odvaja 51 do 100 eura, dok s druge strane, 23 posto građana uopće ne štedi. Istraživanje se provodi svake godine i objavljuje uoči Svjetskog dana štednje (31. listopada), pa su tako prije deset godina štediše u Hrvatskoj u prosjeku odvajali oko 60 eura mjesečno, a prije pet godina nešto više od 62 eura.

Najveći prosječni iznos među onima koji štede, 105 eura mjesečno, uštedi srednja dobna skupina, od 35 do 59 godina, slijede mladi od 15 do 34 godine s iznosom od 71 eura, dok starija dobna skupina, od 60 i više godina uštedi u prosjeku 42 eura mjesečno.

Većina štediša, 66 posto, i dalje štedi tako da odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca ili godine, naspram 34 posto onih koji odvajaju unaprijed određen fiksni iznos. Kao i dosad, muškarci u prosjeku uštede nešto veći iznos, 82 eura, u odnosu na 70 eura koliko uštede žene.

Mađari s najvećim povećanjem prosječne mjesečne štednje

Ipak, važnost štednje među hrvatskim građanima ostala je na sličnoj razini kao i prošle godine pa tako 68 posto ispitanika štednju smatra izrazito ili jako važnom.

U usporedbi sa štedišama u zemljama srednje i istočne Europe, Austrijanci u prosjeku štede 308 eura mjesečno, slijede Česi sa 134 i Slovaci sa 133 eura, dok Mađari prosječno uštede 116 eura. Manje od Hrvata štede Rumunji, 72 eura, i Srbi, 55 eura.

U odnosu na prošlu godinu, najveće povećanje prosječne mjesečne štednje zamijećeno je kod štediša u Mađarskoj, koji izdvajaju 11 eura više. S druge strane, jedini koji štede manje nego lani su Česi, s razlikom od deset eura naspram prošlogodišnjeg prosjeka mjesečne štednje, pokazalo je istraživanje.

Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu

Kad se govori o osobnim razlozima štednje, najveći broj štediša u Hrvatskoj, njih 65 posto, štedi kako bi osigurali zalihu za hitne slučajeve. Slijede oni koji štede kako bi stvorili financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj, 45 posto, dok 21 posto štedi za mirovinu. Najmanje se štedi za edukacije i obrazovanje, sedam posto, dok je s druge strane, postotak onih koji štede za veću kupnju, poput kuće, stana, auta i slično ostao na 28 posto, a 17 posto štediša novac čuva za odmor.

Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu, 51 posto, dok je postotak onih koji koriste štedni račun ili knjižicu ostao na istim razinama kao prošle godine (37 posto), kao i postotak ispitanika koji ima životno osiguranje kao oblik štednje (23 posto). Ispitanika koji novac čuvaju kod kuće ili u sefu je 18 posto, isto kao i prošle godine, navodi se.

Štednju kao oblik zalihe za iznenadne situacije vidi najviše štediša u Slovačkoj (89 posto), a slijede štediše u Češkoj (86 posto) te Rumunjskoj (75 posto). Kao i u Hrvatskoj, najmanje se štedi za obrazovanje i edukacije, napomenuto je.

Uspoređujući trenutačnu situaciju s onom u zadnje dvije do tri godine, 51 posto ispitanika smatra da štedi jednako, pet posto više no prije, dok ih 44 posto smatra da štedi manje. Zbog rasta cijena, samo jedan posto hrvatskog stanovništva nije morao “suziti” potrošnju, dok je 28 posto onih koji su bili primorani značajno je smanjiti. Pritom su najviše pogođeni stariji od 60 godina, među kojima je 62 posto onih koji su morali značajno smanjiti potrošnju, naspram mlađe (šest posto) i srednje dobne skupine (13 posto), navodi se u istraživanju.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu