Connect with us

Svijet

Profesor iz Kijeva: “Rusija je morala angažirati još jednu nuklearnu zemlju”

Objavljeno

-

Profesor na Institutu za međunarodne odnose u Kijevu Maksim Kamenjecki gostovao je u Novom danu kod Tihomira Ladišića gdje je komentirao 1000 dana rata u Ukrajini. Kamenjecki tvrdi da posljednjih mjesec dana Rusi povećavaju broj udara. “Dopuštenje ukrajinskim snagama da udare po Rusiji je kontroverzno, barem po oružju kojim Ukrajina raspolaže i mogućnosti tog oružja. Tih ATACAMS raketa koje imaju domet do 300 kilometara nema puno”, rekao je. “Rusija je zadnjim udarima pokazala što će biti njihov cilj, a to su brane na Dnjepru. Pokušali su pogoditi branu kod Kremenčuka iznad koje se nalazi veliko umjetno jezero i u slučaju rušenja te brane grad Kremenčuk će ostati pod vodom”, dodao je.

Sukob Rusije i NATO-a?
S obzirom da je Ukrajina dobila zeleno svjetlo od strane SAD-a da gađa ciljeve u Rusiji, Kamenjecki smatra da to neće otvoriti sukob Rusije i NATO-a. “Oni će se osvećivati na nama ako budemo koristili dalekometno oružje”, istaknuo je.

“Rusi sada napreduju svugdje na bojišnici i nezgodno je sada prognozirati koliko ćemo izdržati. Jednostavno nema oružja za brigade i za neko vraćanje pozicija. Rusi će i dalje udarati svojim sredstvima, jučer su čak gađali teritorij koji je vrlo blizu Mađarske, Zakarpatje”, rekao je. “Oružje koje sada imamo je imalo smisla kada je bilo isporučeno, kada su Rusi imali svoje avione imali na aerodromima koji su bili u dometu tog oružja. Rusi su još prije godinu dana maknuli te avione i ostala su samo skladišta. Ukrajina je sinoć pogodila jedno skladište gdje su Rusi držali rakete poput Iskandera”, dodao je.

O dolasku Donalda Trumpa na vlast kaže da Ukrajinci očekuju neki njegov potez. “Taj potez se poklapa s programom koji je najavljivao, a to je da će prekinut rat, što je teško zamisliti s obzirom na poziciju Rusije. Nije poznato je li komunicirao s Vladimirom Putinom ili ne. Rusi su sada krenuli još žešće i za njih nema autoriteta koji ih može zaustaviti”, naveo je Kamenjecki.

Tvrdi da je solidarnost Europe poprilično verbalna. “Prave pomoći u pravom trenutku nema. Rusija je morala angažirati još jednu nuklearnu zemlju, a to je Sjeverna Koreja. Kina dosta pomaže jer praktički svi dronovi kojima Rusi napadaju naš teritorij su kineske proizvodnje. Situacija će biti dramatična i možda će s ukrajinske strane tražiti poteze koji nisu simpatični”, ustvrdio je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Trump kritizira Ukrajinu zbog napada američkim projektilima na Rusiju: “Ovo što se događa je ludo”

Objavljeno

-

By

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump kritizirao je Ukrajinu zbog korištenja američkih projektila za napade duboko u ruskom teritoriju, u intervjuu za časopis Time objavljenom u četvrtak, što sugerira da će promijeniti američku politiku prema Ukrajini. “Ovo što se događa je ludo. Ludo. Nikako se ne slažem sa slanjem projektila stotinama milja u Rusiju. Zašto to radimo? Samo eskaliramo rat i činimo stvari gorima. To se nije smjelo dopustiti”, rekao je Trump u intervjuu za Time, koji ga je proglasio osobom godine. Predsjednik Joe Biden ukinuo je prošli mjesec američku zabranu Ukrajini da koristi američke projektile većeg dometa za napade duboko u Rusiji.

Trump je rekao da bi htio brzo zaustaviti rat u Ukrajini koji traje već gotovo tri godine.

Za Time je rekao da ima “jako dobar plan”, ali da će “on biti gotovo bezvrijedan” ako ga sada otkrije.

Rekao je također da broj ljudi koji ginu u ratu nije održiv.

“Govorim o obje strane. Zaista je prednost za obje strane da se to završi”, rekao je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Šef NATO-a: Nismo spremni za rusku prijetnju, moramo prijeći na ratni model

Objavljeno

-

Šef NATO-A upozorio je da savez nije spreman za prijetnje s kojima će se suočiti iz Rusije u nadolazećim godinama i da je vrijeme za prelazak na ratni model razmišljanja.

Mark Rutte, glavni tajnik organizacije, rekao je da su članice NATO-a trošile više od 3% BDP-a na obranu tijekom Hladnog rata i ustvrdio da će buduća potrošnja morati biti mnogo veća od sadašnjih 2%, koliko Sjevernoatlantski savez propisuje svojim članicama.

“Rusija se sprema za dugoročnu konfrontaciju s nama”
“Rusija se priprema za dugoročnu konfrontaciju, s Ukrajinom i s nama”, rekao je Rutte tijekom govora u Bruxellesu.

“Nismo spremni za ono što nam dolazi za četiri do pet godina”, rekao je glavni tajnik NATO-a, dodajući: “Vrijeme je da se prebacimo na ratni način razmišljanja i drastično pojačamo našu obrambenu proizvodnju i obrambenu potrošnju.”

Također je rekao da NATO mora biti jasan u pogledu kineskih ambicija i upozorio da Peking značajno jača svoje snage i maltretira Tajvan. Rutte je rekao da je trenutna sigurnosna situacija “najgora u mom životu”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Papa pozvao na ukidanje smrtne kazne

Objavljeno

-

Papa Franjo pozvao je na nove međunarodne sporazume kako bi se smanjio teret duga s kojim se suočavaju zemlje s niskim prihodima i preusmjerilo potrošnju s oružja i vojne opreme na iskorjenjivanje globalne gladi.

U poruci uoči Svete godine Rimokatoličke crkve 2025., koja počinje 24. prosinca, Papa je rekao da su globalne klimatske promjene, ratovi, nejednak tretman migranata i druga pitanja “prijetnja opstanku čovječanstva u cjelini”.

“Nužne su promjene”
Sporadična djela čovjekoljublja nisu dovoljna, rekao je. “Kulturalne i strukturalne promjene su nužne kako bi se mogla dogoditi trajna promjena”, istaknuo je Papa.

Katoličke svete godine, poznate i kao jubileji, obično se događaju svakih 25 godina i smatraju se vremenom mira i oprosta. Ovaj Jubilej trajat će do 6. siječnja 2026.

Papin poziv uoči Jubileja bio je dio njegove godišnje poruke za Svjetski dan mira Rimokatoličke crkve, koji se obilježava 1. siječnja.

Naslov poruke koja se tradicionalno šalje svjetskim čelnicima i čelnicima institucija poput Ujedinjenih naroda jest “Oprosti nam duge naše: mir nam svoj daruj”.

“Ukinite smrtnu kaznu”
Papa je također pozvao sve zemlje da ukinu smrtnu kaznu, kojoj se Katolička crkva protivi.

Franjo je više puta tijekom svog 11-godišnjeg papinstva pozivao razvijenije zemlje da oproste dugove s kojima se suočavaju zemlje s niskim prihodima. Papa je u novoj poruci rekao da se mnoge siromašnije zemlje također suočavaju s “ekološkim dugom” zbog očekivanih utjecaja klimatskih promjena.

“Inozemni dug postao je sredstvo kontrole pri čemu određene vlade i privatne financijske institucije bogatijih zemalja beskrupulozno i ​​neselektivno iskorištavaju ljudske i prirodne resurse siromašnijih zemalja”, rekao je Papa.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu