Koncem listopada ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, predstavljajući zakonske izmjene o prihvatu stranih radnika, iznio je podatak da je u Hrvatskoj više od 120 tisuća stranih radnika iz trećih zemalja te 10 tisuća iz država članica EU-a.

Božinović je također izvijestio da je do listopada ove godine izdano čak 171.140 dozvola za boravak i rad stranaca, što je skoro stotinu tisuća dozvola više nego prije tri godine.

Tržište rada u Hrvatskoj očito vapi za radnicima. Istodobno, nezaposlenih je nešto više od 87 tisuća i takva niska nezaposlenost nije zabilježena još od početka 1990-ih.

Ukratko, posla ima i posvuda se traže radnici. U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) kažu da je u razdoblju od siječnja do listopada nedostajalo 232.157 radnika.

Zdravstvo, obrazovanje, prerađivačka industrija…

Najveća potražnja zabilježena je u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Ondje se traži 37.080 radnika, što je 16 posto u ukupnom broju traženih radnika.

“Navedeno se u prvom redu odnosi na djelatnost bolnica te djelatnost medicinske i stomatološke prakse”, rekli su nam u HZZ-u.

Slijedi sektor obrazovanja u kojemu postoji potreba za 32.722 radnika (14,1 posto u ukupnom broju), a od toga čak 75 posto odnosi se na radnike u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju. Na trećem mjestu po broju traženih radnika je prerađivačka industrija. Tamo se traži više od 29.000 radnika, najviše u proizvodnji prehrambenih proizvoda te proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme.

Prodavači, čistačice, medicinske sestre…

Gledano po zanimanjima, najtraženiji su prodavači, čistačice, medicinske sestre, radnici za pomoć u kući te konobari. Prema razini obrazovanja, najveći udio traženih radnika odnosi se na osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od tri godine te školom za KV i VKV radnike.

Na pitanje koja su zanimanja najdeficitarnija, a koja suficitarna, iz HZZ-a odgovaraju da je teško generalizirati jer se potrebe tržišta rada značajno razlikuju od regije do regije.

Ipak kažu kako kontinuirano nedostaje radnika u zdravstvu (medicinske sestre, tehničari i laboratorijski tehničari), prerađivačkoj industriji (bravari, tokari…), u djelatnosti popravka motornih vozila (automehatroničari, automehaničari…), u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane (konobari i kuhari) te građevinska zanimanja poput zidara, fasadera, vodoinstalatera ili električara. Od visokoobrazovanih zanimanja nedostaje stručnjaka za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu i farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.

Zdravstvu manjka 37.000 radnika

S druge strane, među nezaposlenim osobama u evidenciji HZZ-a krajem listopada najviše je čistačica, administrativnih službenika, prodavača, radnika na održavanju te ekonomskih službenika. Među nezaposlenima najveći je udio osoba sa srednjoškolskim obrazovanjem, njih čak 60 posto.

U nastavku donosimo popis deset djelatnosti s najvećim manjkom radnika te popis deset najtraženijih zanimanja.

NAJVEĆI MANJAK RADNIKA

• Zdravstvena zaštita i socijalna skrb (37.080)
• Obrazovanje (32.772)
• Prerađivačka industrija (29.151)
• Trgovina na veliko i na malo (24.087)
• Pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane (21.058)
• Građevinarstvo (19.982)
• Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje (15.028)
• Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (13.776)
• Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (8.250)
• Prijevoz i skladištenje (8.158)

NAJTRAŽENIJA ZANIMANJA

• Prodavač/prodavačica (15.314)
• Čistač/Čistačica (12.007)
• Medicinska sestra/medicinski tehničar (11.574)
• Radnik/radnica za pomoć u kući (8.375)
• Konobar/konobarica (8.324)
• Odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece (7.105)
• Kuhar/kuharica (5.768)
• Suradnik/suradnica u praktičnoj nastavi (4.234)
• Administrativni službenik/službenica (4.208)
• Skladištar/skladištarka (4.050)