Hrvatska
U Hrvatskoj nedostaje 230.000 radnika, najveći manjak u sektoru koji ide u štrajk
Koncem listopada ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, predstavljajući zakonske izmjene o prihvatu stranih radnika, iznio je podatak da je u Hrvatskoj više od 120 tisuća stranih radnika iz trećih zemalja te 10 tisuća iz država članica EU-a.
Božinović je također izvijestio da je do listopada ove godine izdano čak 171.140 dozvola za boravak i rad stranaca, što je skoro stotinu tisuća dozvola više nego prije tri godine.
Tržište rada u Hrvatskoj očito vapi za radnicima. Istodobno, nezaposlenih je nešto više od 87 tisuća i takva niska nezaposlenost nije zabilježena još od početka 1990-ih.
Ukratko, posla ima i posvuda se traže radnici. U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) kažu da je u razdoblju od siječnja do listopada nedostajalo 232.157 radnika.
Zdravstvo, obrazovanje, prerađivačka industrija…
Najveća potražnja zabilježena je u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Ondje se traži 37.080 radnika, što je 16 posto u ukupnom broju traženih radnika.
“Navedeno se u prvom redu odnosi na djelatnost bolnica te djelatnost medicinske i stomatološke prakse”, rekli su nam u HZZ-u.
Slijedi sektor obrazovanja u kojemu postoji potreba za 32.722 radnika (14,1 posto u ukupnom broju), a od toga čak 75 posto odnosi se na radnike u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju. Na trećem mjestu po broju traženih radnika je prerađivačka industrija. Tamo se traži više od 29.000 radnika, najviše u proizvodnji prehrambenih proizvoda te proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme.

Prodavači, čistačice, medicinske sestre…
Gledano po zanimanjima, najtraženiji su prodavači, čistačice, medicinske sestre, radnici za pomoć u kući te konobari. Prema razini obrazovanja, najveći udio traženih radnika odnosi se na osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od tri godine te školom za KV i VKV radnike.
Na pitanje koja su zanimanja najdeficitarnija, a koja suficitarna, iz HZZ-a odgovaraju da je teško generalizirati jer se potrebe tržišta rada značajno razlikuju od regije do regije.
Ipak kažu kako kontinuirano nedostaje radnika u zdravstvu (medicinske sestre, tehničari i laboratorijski tehničari), prerađivačkoj industriji (bravari, tokari…), u djelatnosti popravka motornih vozila (automehatroničari, automehaničari…), u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane (konobari i kuhari) te građevinska zanimanja poput zidara, fasadera, vodoinstalatera ili električara. Od visokoobrazovanih zanimanja nedostaje stručnjaka za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu i farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.
Zdravstvu manjka 37.000 radnika
S druge strane, među nezaposlenim osobama u evidenciji HZZ-a krajem listopada najviše je čistačica, administrativnih službenika, prodavača, radnika na održavanju te ekonomskih službenika. Među nezaposlenima najveći je udio osoba sa srednjoškolskim obrazovanjem, njih čak 60 posto.
U nastavku donosimo popis deset djelatnosti s najvećim manjkom radnika te popis deset najtraženijih zanimanja.
NAJVEĆI MANJAK RADNIKA
- Zdravstvena zaštita i socijalna skrb (37.080)
- Obrazovanje (32.772)
- Prerađivačka industrija (29.151)
- Trgovina na veliko i na malo (24.087)
- Pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane (21.058)
- Građevinarstvo (19.982)
- Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje (15.028)
- Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (13.776)
- Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (8.250)
- Prijevoz i skladištenje (8.158)
NAJTRAŽENIJA ZANIMANJA
- Prodavač/prodavačica (15.314)
- Čistač/Čistačica (12.007)
- Medicinska sestra/medicinski tehničar (11.574)
- Radnik/radnica za pomoć u kući (8.375)
- Konobar/konobarica (8.324)
- Odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece (7.105)
- Kuhar/kuharica (5.768)
- Suradnik/suradnica u praktičnoj nastavi (4.234)
- Administrativni službenik/službenica (4.208)
- Skladištar/skladištarka (4.050)
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




