Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Vlč. Tomislav Hačko predvodio misu na Zavjetni dan sv. Šime u svetištu sv. Šime

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Vlč. Tomislav Hačko, vicepostulator za kauze i beatifikacije Zagrebačke nadbiskupije, predvodio je svečano misno slavlje na Zavjetni dan sv. Šime u četvrtak, 8. kolovoza, u svetištu sv. Šime u Zadru.

„Zar nije zanimljiva činjenica da ljudi toliko puta bježe od smrti i od blizine neke pokojne osobe, a da pred Šimunovim sarokofagom ne osjećamo taj strah? Čak štoviše, želimo mu se približiti, dotaknuti ga, da osjetimo još jače Šimunovu blizinu u svom životu“, istaknuo je vlč. Hačko, razmatrajući u propovijedi činjenicu smrti i čovjekov odnos prema toj stvarnosti, u perspektivi vječnog života.

Naime, ljudi se ne boje samo smrti, nego neki se boje i biti u blizini čovjeka koji je umro, rekao je vlč. Hačko. „A takav strah u crkvi sv. Šime nestaje jer, kako kaže Joseph Ratzinger u svom djelu ‘Uvod u kršćanstvo’, strah iščezava kada čovjek osjeti nečiju blizinu. „U samom prevladavanju straha otkriva se i bît straha: čovjek se boji samoće. Zbiljski strah ne može se prevladati razumom, već jedino prisutnošću drugoga čovjeka, čovjeka koji nas ljubi. A samoća u koju više ne može prodrijeti ljubav jest – pakao““, citirao je Ratzingera vlč. Hačko, rekavši da u svetištu sv. Šime „na poseban način osjećamo blizinu sv. Šimuna, tu se ne bojimo njegovog tijela. U njegovom svetištu punimo svoje životne praznine, blagujemo Krista, slavimo spomen njegove muke, duša se napunja milošću i daje nam se zalog buduće slave“.

U buduću slavu bili su zagledani i sveti Šimun, Petar, Donat i Dominik čiji je blagdan bio taj dan, rekao je propovjednik. Kad promatramo svetačke likove, divimo im se. No, isto tako, čovjek je u napasti reći: ‘Ali, lako je bilo svecima’. Ali, kad se dublje pogleda njihov život, vidimo da njima nije bilo baš lako postići svetost“, upozorio je vlč. Hačko, upitavši: „Nemamo li i mi danas istu darovanu priliku, baš kao što su to i oni jučer imali, kako ostvariti svetost u svakodnevnom životu?“.

Na to pitanje treba odgovoriti svatko osobno, a ono pretpostavlja odgovor čovjeka na Isusovo pitanje: „A vi, što vi kažete, tko sam ja?“. U tom kontekstu, vlč. Hačko podsjetio je na misli bl. Alojzija Stepinca koji je rekao: „Ako ga, dakle, priznajemo svojim kraljem i svojim gospodarom, onda neka se to odrazi i u našem praktičnom životu. Priznajmo ga ne samo onda, kada to koristi našim zemaljskim interesima, nego i onda, kad nas to stoji žrtava. Priznajmo ga ne samo onda, kada to koristi veličini naroda i domovine, nego i onda, kada se svijamo u tugama i bolima. Priznajmo ga ne samo onda, kad nas drugi ljube, nego i onda, kad nas drugi mrze. Priznajmo ga ne samo onda, kad nas uči ljubiti roditelje, nego i onda, kad nas uči ljubiti neprijatelje. Jer Krist se ne da dijeliti, nego hoće da ga se ili prizna čitavoga ili da ga se uopće ne prizna“.

„U jasnoći tog odgovora čovjek biva zagledan u buduću slavu. Čovjek postiže svetost s obzirom na odgovor kojeg ponudi Gospodinu svojim životom, ako ga nasljedujemo u svim našim životnim prilikama“, poručio je vlč. Hačko.

Čovjek se inače pita o smislu, svrsi svoga života, zašto ga je Bog uopće stvorio. U traženju odgovora na to pitanje, ljudima mogu pomoći razne znanosti, koje s različitih strana proučavaju čovjeka, rekao je propovjednik. To su psihologija, sociologija, antropologija, medicina, teologija.

„Sve što čovjek tijekom života proučava, uvijek proučava u odnosu prema sebi, odnosno u temeljnoj perspektivi je li za njega nešto dobro ili loše. Jedan od elemenata koji čuva čovjekov život, ali i jedan od pogleda na život je i osjećaj straha, čega se čovjek boji, a čega se ne boji. Bez obzira na veliki broj strahova, jedan strah zajednički je svim ljudima: strah za život. Čovjek se boji za svoj život i za život svojih bližnjih.

Bez obzira na strah za život, postoje ljudi koji su taj strah nadvladali te ih zovemo svjedocima (mučenicima), kao npr. sv. Anastaziju ili sv. Donata, ili pak herojima. Svi oni, strah pred smrću nadvladali su pronalaskom nečega još vrjednijeg od vlastitog života“, istaknuo je vlč. Hačko.

Vrjednije od vlastitog života, u susretu s Isusom pronašao je i starac Šimun koji je u liku malenog djeteta, lica Isusa Krista, prepoznao „Pomazanika, Sina Boga živoga, koji je „postavljen na propast i uzdignuće mnogima u Izraelu i za znak osporavan“, kako je rekao sv. Šimun“, naglasio je vlč. Hačko, podsjetivši i na Šimunov poklik u susretu s djetetom Isusom: „Ta vidješe oči moje spasenje tvoje, koje si pripravio pred licem svih naroda“.

„Našem starcu Šimunu to ne objavi „tijelo i krv, nego Otac moj, koji je na nebesima“. Iako je Šimun Petar kao ribar bio snažan, a Šimun slab starac koji je „iščekivao utjehu Izraelovu“, jedan i drugi ostali su upamćeni kao heroji i stijene. Naime, prepoznali su Sina Čovječjega, odnosno dali su u životu jasan odgovor na pitanje: ‘A vi, što vi kažete tko sam ja?’“, poručio je vlč. Hačko.

Odgovor dvojice Šimuna, Petra i starca proroka iz Jeruzalema: ‘Ti si Krist, Sin Boga živoga, ti si Spasenje svih naroda, ti si Svjetlo svih maroda’ „odzvanjao je sve do trenutka njihove smrti, odnosno, do onoga trenutka dok Gospodina nisu ugledali licem u lice“, istaknuo je propovjednik, izražavajući i razumijevanje za  strah od smrti, za koju se čovjek pita kako će taj trenutak izgledati.

„Ne nalazeći odgovor na pitanje kako će izgledati naše iskustvo smrti, kako ćemo mi to uopće doživjeti, osjetiti, naravno da se čovjek onda počinje bojati. No, kao što je važnim trenucima iz Šimunovog života u reljefu sličica oslikan sarkofag sv. Šime u kojem se nalazi njegovo tijelo, tako ćemo i mi naše životne sličice donijeti pred Gospodina. I naš sarkofag jednog dana može biti urešen lijepim sličicama, na kojima se vidi gdje je čovjek pomogao, služio, pomolio se, gdje se priznao Gospodinovim. Donijet ćemo pred Gospodina sličice koje rese naš život, kao Božji zakon koji je stavljen u našu dušu i upisan u naše srce. Živeći tako, moći ćemo na kraju svoga života reći Šimunove riječi: „Sad otpuštaš slugu svojega, Gospodaru, po riječi svojoj, u miru!“. Onda se čovjek zaista nema čega bojati, nego kao i starac Šimun reći: ‘Ta vidješe oči moje spasenje tvoje koje si pripravio pred licem naroda’“, ohrabrio je vlč. Tomislav Hačko. Potaknuo je na življenje svetosti u svakodnevnici životnih situacija, koje uvijek iznova traže naš izbor i odluku nasljedovati primjer Isusa Krista i svetaca.

Nakon mise, svećenici i puk počastili su relikviju sv. Šime prolaskom ispred sarkofaga sv. Šime. Don Damir Šehić, upravitelj svetišta sv. Šime, zahvalio je vlč. Hačku na dolasku i potaknuo vjernike da iznose prošnje za potrebe zagovoru sv. Šime te da upišu svoje nakane u knjigu hodočasnika u svetištu sv. Šime, na koje će se osobito moliti osmog u mjesecu.

Naime, svakog osmog u mjesecu, jer datum 8. listopada je blagdan sv. Šime, u zadarskom svetištu sv. Šime slavi se Zavjetni dan kada se u misi prinose nakane za zdravlje i druge potrebe.

Od početka hodočasničke sezone 2024. godine, don Damir je odredio da misu na zavjetni dan osmog u mjesecu predvodi uvijek drugi svećenik iz Hrvatske, upravitelj nekog hrvatskog svetišta ili svećenici koji imaju različite službe u hrvatskim nad/biskupijama, kako bi i svećenici iz raznih dijelova Hrvatske bili dionici milosnog hodočašća i čašćenja relikvije sv. Šime te vjernike potaknuli da se utječu zagovoru svetog Šimuna koji je na svojim rukama držao dijete Isusa za njegovog prikazanja u hramu u Jeruzalemu. Tada je u Isusu prepoznao iščekivanoga Mesiju, Spasitelja i Otkupitelja čovjeka, o čemu piše Luka u svom evanđelju (Lk 2, 25-35) .

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

 

ZADAR / ŽUPANIJA

PROGNOZA / Od nedjelje opet kiša. Nastavit će se kroz cijeli sljedeći tjedan…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas pretežno oblačno, u Dalmaciji sunčana razdoblja. U unutrašnjosti povremeno kiša, češća prema kraju dana. Na Jadranu kiša samo mjestimice, uglavnom na jugu u noći i ujutro. Vjetar slab do umjeren sjeverozapadni i zapadni, ponegdje i jak, osobito navečer. Na Jadranu umjeren do jak sjeverni i bura, na južnom dijelu i sjeverozapadnjak, još u noći lokalno s olujnim udarima. Najviša dnevna između 11 i 16, na Jadranu 17 i 21 °C.

U nedjelju umjereno do pretežno oblačno, uglavnom u unutrašnjosti mjestimice kiša, osobito u prvom dijelu dana na istoku obilna. Vjetrovito uz umjeren do jak sjeverozapadnjak, lokalno s olujnim udarima, na istoku i zapadnjak, a na Jadranu sjeverac. Najniža jutarnja temperatura zraka od 6 do 11, na Jadranu od 11 do 15 °C. Najviša dnevna temperatura zraka od 11 do 16, na Jadranu od 18 do 21 °C.

IZGLEDI VREMENA:

Umjereno do pretežno oblačno s mjestimičnom kišom, osobito u nedjelju kada može biti obilnija. Na Jadranu promjenjivo oblačno sa sunčanim razdobljima, ali i dalje lokalno kiša, najvjerojatnije u utorak. Vjetar u unutrašnjosti povremeno umjeren sjeverozapadni, u nedjelju lokalno jak, na udare moguće i olujan. U utorak slab do umjeren sjeveroistočni. Na moru će puhati umjeren do jak sjeverni i sjeverozapadni, u nedjelju s olujnim udarima. U utorak bura i istočnjak, na krajnjem jugu i jugo. Neuobičajeno hladno za doba godine, ali temperatura zraka u postupnom porastu.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Nadbiskup Zgrablić predvodio misu za početak školske godine za učenike Katoličke osnovne škole ‘Ivo Mašina’

Objavljeno

-

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Misno slavlje sa zazivom Duha Svetoga za blagoslovljeni početak nove školske godine u kojem su sudjelovali učenici i nastavnici Katoličke osnovne škole ‘Ivo Mašina’ u Zadru, u petak, 13. rujna, u crkvi sv. Pavla na Bokanjcu u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nadbiskup je izrazio zadovoljstvo što u susretu s djecom Bogu može uputiti molitvu za njih na početku nove školske godine, novog razdoblja dobroga i lijepoga pred njima. Poželio je da Duh Sveti ispuni srca učenika, nastavnika i svih nas, da s njegovom dobrotom i ljubavlju možemo služiti jedni drugima i biti međusobna podrška. Zato nam je potrebna snaga i zato zaziv Duha Svetoga, rekao je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je potaknuo djecu da osluškuju glas Boga u sebi. „Kao što prepoznajemo glas osobe koja nas nazove na telefon, kako razgovaramo s nekim koga poznajemo, tako razgovaramo i s Bogom. Ali, ne preko mobitela. S Bogom razgovaramo našim srcem. Boga možemo uvijek pozvati i on nas uvijek zove“, poručio je mons. Zgrablić, istaknuvši da je važno da Boga prepoznamo.

„Bog nas zove svaki dan i želi razgovarati s nama. Svaki dan nam šapće u našem srcu, nešto nam govori. I ti taj glas čuješ. Samo ga moraš prepoznati. Svi želimo biti dobri. Ta želja u nama, da uopće želimo biti dobri, nije nešto što smo tek tako naučili. Želja za dobrotom usađena je u čovjeka. Naša savjest u nama već je Božji glas koji nam govori, šapće i tiho nas poziva da budemo dobri. Tako Bog razgovara s nama“, poručio je mons. Zgrablić.

Čovjek se osjeća dobro kad nekome nešto lijepo učini, kad dobije dobru ocjenu, pomogne roditeljima. „To je Gospodin koji te onda pohvaljuje, koji ti govori da si učinio dobro. Moramo učiti jer to je potrebno, da puno toga znamo u životu. Svaki dan nešto učimo, ne samo u školi. Škola je privilegirano mjesto gdje nešto posebno učimo, razne predmete. Ali, u našem životu nije dovoljno da samo steknemo neke informacije, da budemo poput računala u kojem se pohranjuje puno podataka. Nego je jako važno da slušamo naše srce. I naše srce nam pomaže da slušamo što nam Bog govori. A Bog nam govori i poziva nas na ono što i mi želimo – biti dobri. Jer Božja volja i naša volja u bîti su iste. Bog od nas želi ono što i mi sami želimo. Kad smo dobri, Bog nam je blizu. Zato je potrebno truditi se biti dobar“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je upozorio da moramo vidjeti i što je negativno u našem životu, da bismo to popravili. „Da bi bilo više dobra, da bi škola bila puna dobra, svatko mora početi od sebe. Najprije se svatko osobno mora truditi biti dobar, da popravimo ono što u nama nije dobro. Kad smo mi dobri, onda će i drugi uz nas biti dobri. Naša dobrota potiče drugoga da i drugi bude dobar“, rekao je predvoditelj slavlja. Posvijestiti koliko je to važno potiče i dolazak u crkvu.

„Važno je imati znanje, ali čak je važnije biti dobar. I računala, strojevi, umjetna inteligencija mogu imati puno podataka znanja. A biti dobar možemo samo mi, ljudi. Kroz tu dobrotu Isus je Bog koji dolazi k nama i daje nam svoga Duha Svetoga, da Božja ljubav zahvati naše srce. Jer naša srca su potrebna Božje milosti, Božjeg poticaja, da možemo biti dobri i tako činimo da ovaj svijet bude dobar“, poručio je mons. Zgrablić.

Kao što se učenici trude svaki dan pisati zadaću, učiti, važno je i da se pitaju: „Jesam li danas bio dobar, što sam danas dobro učinio? Što bolje možemo učiniti? Kako mogu biti još bolji?“, potaknuo je nadbiskup, jer i na taj način, tim našim djelom i životom, činimo da svijet bude bolji, a ljudi sretni i radosni.

Nadbiskup je poželio da nastavnici u želji srca za boljitkom svijeta, učenicima prenose dobro s ljubavlju. „Činite drugome ono što biste željeli da drugi vama čini i ne činite drugome što nikad ne biste željeli da drugi vama ne čine. U nastojanju za dobrim i trudu učenja neka vam pomognu Duh Sveti, roditelji i nastavnici“, potaknuo je nadbiskup. Istaknuvši da nije važno imati u svemu ocjenu pet, nego je važan uloženi trud i marljivi rad, nadbiskup je zazvao Božji blagoslov učenju i putu dobrote učenika i njihovih obitelji te nastavnicima.

Don Roland Jelić, ravnatelj škole ‘Ivo Mašina’ koji je koncelebrirao u misi, zahvalio je Bogu za još jednu školsku godinu i nadbiskupu Zgrabliću što je s učenicima i nastavnicima podijelio radost njenog početka. Jelić je zahvalio nadbiskupu na poticaju na dobro i govoru o dobrome, „što je posvijestio da je puno važnije biti čovjek i činiti dobro, nego samo nešto naučiti. Naučiti se može iz knjiga, a dobrotu moramo imati u sebi. Božji blagoslov neka nam pomogne da školska godina bude uspješna, nama na korist i spasenje, a Bogu na slavu“, rekao je don Roland.

Nakon mise, nadbiskup Zgrablić u pratnji don Rolanda pohodio je dva razreda prvaša u njihovim učionicama i ohrabrio ih na početku njihovog školovanja.

Školu ‘Ivo Mašina’ pohađa 377 učenika od prvog do osmog razreda; po dva odjeljenja su od prvog do sedmog razreda i jedno je odjeljenje osmaša.

Ana Bišćan, prof. Hrvatskog jezika u katoličkoj školi, rekla je da na početku školske godine vlada uzbuđenje i radost. „Vesele nas nova dva razreda prvaša i prvi razred osmaša. Rastemo iz godine u godinu sve više i to nas jako raduje. Učenici se vesele zajedničkom druženju i svemu što im donosi nova školska godina. Bitno nam je prenijeti da znaju raspoznati što je više a što manje važno, što ćemo im usaditi u srce. Vodimo se time što je i nadbiskup Zgrablić rekao, da učenici budu dobro i dobri, da jedni prema drugima budu blagi, ponizni i strpljivi, da ih poučimo da nose više ljubavi jedni za druge i da to šire i dalje, u svojim obiteljima i župama“, rekla je Bišćan.

Silvija Mandičić, stručna suradnica u školi ‘Ivo Mašina’, rekla je da nastoje u školi njegovati zajedništvo i radost. „To nam je vrlo važno. Nadbiskup je na misi  naglasio djeci, a to smo i mi pokušali, s tim riječima smo dočekali naše učenike, da je važno da budemo dobri jedni prema drugima. Bitna je ta dobrota. To volimo isticati i u tom smjeru radimo potrebno da školu podignemo na tu razinu i školskim kurikulumom. Specifičnost naše škole koja nas raduje je da svaki razred ima svoga sveca zaštitnika. U tom duhu ćemo i ove godine uploviti u školsku godinu, da uz pomoć i zagovornu molitvu naših zaštitnika i mi budemo barem dijelom nasljedovatelji onoga što Gospodin traži od nas“, istaknula je Mandičić.

I u katoličkoj školi su izazovi kao u drugim školama, ima teškoća i problema s kojima se susreću mladež i roditelji u odgoju, rekla je Mandičić. „Nastojimo imati otvoreno srce za svako dijete. Škola je odgojno – obrazovna ustanova, naglašavamo odgojnu komponentu. Ne zaobići nijedno dijete, imati sluha i srce. Tražimo i Božju pomoć, snagu i milost da Boga stavimo na prvo mjesto i onda se stvari poslože. Vjerujem da to roditelji prepoznaju u razgovoru s nama i u radu učiteljica koje se puno trude i naglašavaju odgojni i vjerski duh. Smatram da današnjem društvu nedostaje Bog. Katolička škola nudi više Boga u našu svakodnevicu u kojoj se lako izgubimo, zato sam sretna što tu radim. Želimo nuditi više Božjeg duha i u našu školsku svakodnevicu“, poručila je Mandičić.

Škola ‘Ivo Mašina’ počela je s radom u zgradi sjemeništa ‘Zmajević 2018. godine, a 2021. godine nastava se počela održavati u novoizgrađenoj školi na Bokanjcu u Zadru. Katolička škola ‘Ivo Mašina’ je osnovna škola za koju vlada najveće zanimanje roditelja za upis djece u Zadarskoj županiji te je ove godine to jedina škola u Županiji koja je imala više zainteresiranih za upis od mogućnosti da to ostvari, zbog nedostatka kapaciteta škole, u odnosu na druge osnovne škole u Zadarskoj županiji gdje je zabilježen pad upisa učenika prvih razreda.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PUT PETRIĆA, I. MEŠTROVIĆA, N. JURIŠIĆA… / Grad Zadar pokrenuo postupak javne nabave za održavanje nerazvrstanih cesta

Objavljeno

-

By

Grad Zadar je danas pokrenuo i postupak javne nabave za održavanje nerazvrstanih cesta. Riječ je o stručnim poslovima koji obuhvaćaju redovite i izvanredne aktivnosti prema realnim potrebama i situacijama, a odnose se na ukupnu prohodnost i tehničku ispravnost te prometnu sigurnost nerazvrstanih cesta. Riječ je o nizu prometnica na području Grada Zadra u ukupnoj duljini od oko 400 kilometara te makadamskih cesta i putova.

Uz nadzor i pregled  cesta, redovito održavanje prometnih površina i sustava odvodnje, prometne signalizacije i opreme, održavanje  cestovnih uređaja te aktivnosti zimske službe,  održavanje nerazvrstanih cesta obuhvaća i niz ostalih zahvata poput obnavljanja kolničkog  zastora, ojačanja kolnika, popravaka kolničke konstrukcije ceste, poboljšanja sustava odvodnje ceste, ugrađivanje nove i poboljšanje postojeće prometne signalizacije, saniranje odrona,  radove na uređenju zelenila uz ceste, ukrašavanja okoliša uređenjem stajališta, odmorišta, pješačkih staza…

Prioritetni zahvati koji su obuhvaćeni aktivnostima ove predmetne nabave, žurno po potpisivanju ugovora, planirani su na nerazvrstanim cestama  Puta Petrića te ulica Ivana Meštrovića i Nikole Jurišića. Također, veliki dio aktivnosti na uređenju nerazvrstanih cesta pratit će provedbu projekta Aglomeracije Zadar – Petrčane u više gradskih četvrti.

Gospodarski subjekt mora dokazati da je u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom pet godina koje prethode toj godini izvršio radove iste ili slične predmetu nabave. Zbroj vrijednosti najviše 3 izvršena rada mora biti minimalno u visini procijenjene vrijednosti nabave. Gospodarski subjekt na taj način dokazuje da ima potrebno iskustvo, znanje i sposobnost te da je s obzirom na opseg, predmet i procijenjenu vrijednost nabave sposoban kvalitetno izvršiti radove koji su predmet nabave. Također, izvođač radova se obvezuje da će po potrebi izvoditi radove subotom, nedjeljom, praznikom, danju i noću po ponuđenim jediničnim cijenama.

Procijenjena vrijednost ove nabave je 2.368.000,00 EUR bez PDV-a, a predmetni poslovi ugovaraju se na rok od dvije godine. Pritom, treba istaknuti kako se ova nabava u pravilu raspisuje šest mjeseci od roka isteka važećeg ugovora, ali zbog donošenja proračuna početkom rujna to nije bilo zakonski moguće. Kako ugovor s trenutnim koncesionarom ističe 31. prosinca ove godine, postoji mogućnost da se izbor budućeg koncesionara na poslovima održavanja nerazvrstanih cesta Grada Zadra odgodi i nakon tog roka, a što bi utjecalo i na planirane aktivnosti početkom iduće godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu