Connect with us

Hrvatska

JESU LI NEKOĆ LJETA BILA OVAKO VRUĆA? / U Starigradu je 2017. izmjerena druga najviša ikad temperatura zraka – čak 42,7 stupnjeva!

Objavljeno

-

Ako netko još ima dvojbi oko globalnog zagrijavanja, meteorološke statistike prilično neumoljivo razgrću sve sumnje. Tražeći te statistike, čak ne treba ići suviše globalno. Dovoljno je zadržati se u Hrvatskoj.

Prema podacima iz tablice Državnog hidrometeorloškog zavoda (DHMZ), od 10 najviših izmjerenih temperatura zraka u Hrvatskoj otkako se obavljaju mjerenja, čak sedam ih je izmjereno u ovom stoljeću. Štoviše, pet ih je izmjereno u proteklih deset godina.

Doduše, rekord i dalje datira iz davnog 4. kolovoza 1981. godine kada je u Pločama izmjereno 42,8 stupnjeva Celzijevih. Da je taj dan bio pakleno vruć govori i to da je tada izmjerena i osma najviša temperatura u Hrvatskoj ikad – u Stonu je bilo 41,5 stupnjeva.

Pržimo se kao nikad ranije

Druga najviša temperatura ikad u Hrvatskoj izmjerena je 10. kolovoza 2017. u Starigradu Paklenici, tek za mrvu niža od one iz Ploča 1981. godine – 42,7 stupnjeva. Te 2017. izmjerene su i četvrta i peta najviša temperatura u Hrvatskoj – u Kninu 42,3 stupnja, a na mjernoj postaji Split Kaštela 42,2.

Spustimo li pogled niže na ovu tablicu, podaci još više govore da se od početka ovog stoljeća pržimo kao nikad ranije. Od 11. do 20. mjesta ljestvice sve su temperature izmjerene u proteklih 17 godina. A “najpaklenija” je bila 2017. u kojoj je izmjereno čak osam od 20 najviših ikad izmjerenih temperatura zraka u Hrvatskoj.

Čak 53 najviše izmjerene temperature kod nas bile su 40 ili više stupnjeva Celzijevih. A od te 53 – što je podatak koji još više žari – samo sedam ih je izmjereno prije ovog stoljeća. Od toga su 33 izmjerene u kolovozu, a 20 u srpnju.

DHMZ

Pamtite li toplinske valove prije 30 godina?

Jesmo li toplinske valove, naročito dugotrajne kakav bi trebao biti ovaj koji je tek nastupio, imali i prije 30, 40 ili 50 godina? Ili su ondašnje paklene vrućine i temperaturni ekstremi bili kratkotrajni ekscesi? U DHMZ-u su nam na ta pitanja odgovorili da su se toplinski valovi javljali i u prošlosti. Ali…

“Analiza recentne prošlosti, uz primjenu postojećih kriterija za rizik od toplinskih valova, pokazuje da ukupan broj dana koji zadovoljavaju neki od rizika raste od 1991. do 2020. godine. Iako su se dani s rizikom od toplinskog vala javljali na početku analiziranog razdoblja, bili su manje prisutni. Najmanji broj upozorenja zabilježen je u ljeto 1997. godine, pri čemu su u samo tri dana kriteriji za pojedini rizik bili zadovoljeni u jednoj od regija Hrvatske”, istaknula je mr.sc. Lidija Srnec, voditeljica DHMZ-ovog Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju.

Godine 2003. (p)otopio nas toplinski val

Godine 2003. cijela je Europa, kažu u DHMZ-u, bilježila jedan od najjačih toplinskih valova do tada.

“U Hrvatskoj su te 2003. kriteriji za toplinski val bili zadovoljeni gotovo cijelu drugu polovicu lipnja, te potom ponovo od druge polovice srpnja do pred kraj kolovoza. Toplinski val je bio izraženiji uz Jadran i u njegovoj unutrašnjosti”, kažu u DHMZ-u.

Na pitanje jesu li toplinski valovi nekoć bili dugotrajni i intenzivni poput ovih sadašnjih, u DHMZ-u kažu da bi za precizan odgovor trebalo analizu proširiti i na razdoblje prije 1991. godine.

“No kako temperature zraka rastu, a s njima i minimalne i maksimalne temperature, vrlo je vjerojatno da bi odgovor bio da je učestalost toplinskih valova u nešto daljoj prošlosti, uz primjenu današnjih kriterija, bila manja, kao i duljina njihova trajanja”, odgovorila je mr.sc. Srnec iz DHMZ-a.

Proljetni toplinski valovi zasad su nam ugodni

Prema enciklopedijskim defincijama, toplinski val razdoblje je nenormalno i neugodno vrućeg i obično vlažnog vremena. Javlja se kada dnevna maksimalna temperatura dulja od pet uzastopnih dana premaši prosječnu maksimalnu temperaturu za 5 stupnjeva Celzijevih. U travnju ove godine u Hrvatskoj je zavladalo razdoblje neuobičajenog, ali tada ugodno toplog vremena.

Cijeli travanj bio je najtopliji dotad. Atmosferski fizičar Branko Grisogono objasnio nam je tada da je to bio proljetni toplinski val. Toplinski valovi, kazao je, ranije su bili isključivo definirani ljetom što se u međuvremenu promijenilo.

“Kad u proljeće imamo toplinski val, to je ugodnije od toplinskog vala u srpnju. Ugodnije je kad s 15 ili 18 stupnjeva Celzijevih, što bi trebala biti maksimalna srednja temperatura za prvu polovicu travnja, ode gore za 8 ili 10 stupnjeva. To je lakše izdržati, nego kad usred ljeta sa srednje maksimalne temperature od 30 stupnjeva odemo gore za 8 ili 10 stupnjeva”, rekao je tada prof. Grisogono.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting / HDZ i dalje prvi izbor; SDP ima podršku 22,5 posto birača

Objavljeno

-

By

U središnjem Dnevniku HTV-a objavljeni su rezultati istraživanja političkih preferencija. “Promocija Plus” za HRT donosi HRejting istraživanje o preferencijama građana kad je riječ o političkim strankama. Provedeno je na 1000 ispitanika u razdoblju od 15. do 17. listopada. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

Početak trećeg uzastopnog premijerskog mandata Andreja Plenkovića, obilježen je više sukobima na relaciji Banski dvori – Pantovčak nego na relaciji vlast – saborska oporba. Unatoč tomu ili zbog toga, HDZ je pola godine nakon parlamentarnih, mjesec i pol prije predsjedničkih i malo više od pola godine uoči lokalnih izbora, biračima i dalje prvi izbor. U odnosu na predizborni, rejting im je zanemarivo pao (-0,21%) i trenutačno su na 27,5%.

Najjača oporbena stranka prošli je mjesec dobila novog predsjednika čiji je slogan: Prvi, a ne drugi! Sa Sinišom Hajdašem Dončićem, SDP je jedini malo rastao (+0,85%), ali je i dalje uvjerljivo drugi. Listopad završavaju s 22,5%.

Možemo!, koji se više procjenjuje i ocjenjuje na temelju vlasti na zagrebačkoj, a manje na temelju rada na nacionalnoj razini, neznatno oscilira (-0,27%) pa je zadržao treću poziciju. Imaju 8,71%.

Iako mu je u odnosu na predizborni, rejting pao za 1,04% pa je sad na 6,04% Most je postao četvrta i ujedno zadnja stranka koja prelazi izborni prag.

Most je preskočio Domovinski pokret koji je prije izbora bio oporbena stranka, četvrta politička snaga u zemlji i „debelo“ iznad praga. Nakon izbora postao je vladajući, pritom se raskolio i sad je DP najveći anketni gubitnik. U samo pola godine pali su za 4,5% i sad je Penavin dio na samo 3,1%

Slijedi ga 1% slabiji Radićev dio okupljen u DOMiNO (imaju 2,1%). I jedni i drugi trenutačno su daleko od izbornog praga.

Prema iskazanom raspoloženju birača, preostalih 13 stranaka iz ankete nema šanse približiti se 5%-tnom izbornom pragu, a kamoli ga preskočiti. Nijedna od njih trenutačno ne uspijeva dobaciti ni do 2% potpore, a u odnosu na predizborni rejting imaju status quo. Odnosno pad im se ili rast mjeri u promilima, pa nije relevantan ni za kakve zaključke i ocjene kretanja njihove popularnosti.

U brojevima to izgleda ovako:

Nakon Domovinskog pokreta i Domina, sljedeći ispod praga je Centar (ima 1,7% i rastao je 0,46%). Iznad 1% ili 1% još imaju: IDS ( imaju 1,4% / porast pola godine nakon parlemntarnih izbora 0,25%), Odlučnost i pravednost (1,2% / pad od 0,12%) i HSS (1,0% / pad od 0,09%).

Ispod jedan posto potpore su Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,9% / +0,9%), HNS (0,9% / -0,27%), HSU (0,8% / -0,24%), Radnička fronta (0,8% / -0,22%) i Fokus (0,72%) koji je s gubitkom statusa parlamentarne stranke izgubio i najviše biračke potpore (-0,42%) među ovim malim strankama.

Oko ili ispod 0,5% kreću se: Kolakušićevo Pravo i pravda (0,6% / +0,6%), Pavličekovi Hrvatski suverenisti (0,6% / + 0,05%), Hrebakov HSLS (0,3% / -0,18%) i kao zadnji Zekanovićev HDS (0,3% / +0,04%).

Svih 15 stranaka ispod praga zajedno osvaja manje nego što je postotak neodlučnih birača. Ovaj ih je mjesec 4,23% više nego mjesec prije parlamentarnih izbora i iznosi 17,23%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HDZ izabrao nove članove Predsjedništva, od početka godine u stranku se učlanilo gotovo 5000 ljudi

Objavljeno

-

By

foto: HDZ

Izaslanici XXI. Općeg sabora HDZ-a u Šibeniku u nedjelju su usvojili izmjene i dopune Statuta HDZ-a, izabrali 21 člana Predsjedništva HDZ-a te 40 članova Nacionalnog odbora čime su završili unutarstranački izbori.

Izmjenama i dopunama Statuta HDZ-a broj članova Predsjedništva povećava se s 10 na 21 – po jedan član iz svake županije i Grada Zagreba.

Točno toliko bilo je i kandidata za to stranačko tijelo. Iz organizacije Grada Zagreba za članicu Predsjedništva izabrana je Nina Obuljen Koržinek, iz Zagrebačke županije Krešimir Ačkar, Krapinsko-zagorske Zoran Gregurović, Sisačko-moslavačke Ivan Celjak, Karlovačke Martina Furdek-Hajdin, Varaždinske Anđelko Stričak, Koprivničko-križevačke Darko Sobota, Bjelovarsko-bilogorske Marko Marušić, Primorsko-goranske Tomislav Klarić, Ličko-senjske Ernest Petry, Virovitičko-podravske Igor Andrović, Požeško-slavonske Antonija Jozić, Brodsko-posavske Pero Ćosić, Zadarske Šime Erlić, Osječko-baranjske Ivan Radić, Šibensko-kninske Branka Juričev-Martinčev, Dubrovačko-neretvanske Blaž Pezo i Međimurske Sunčana Glavak.

Stranka u plusu

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković najavio je da će se u ponedjeljak u Zagrebu u 16 sati održati konstituirajuća sjednica novog Predsjedništva stranke.

Za Nacionalni odbor kandidirao se 51 kandidat, a izabrano je njih 40.

Na izborima započetima ljetos izabrano je najuže stranačko vodstvo – uz Plenkovića je izabran i njegov zamjenik Tomo Medved, a za potpredsjednike Ivan Anušić, Oleg Butković, Branko Bačić i Zdravka Bušić.

Glavni tajnik HDZ-a Krunoslav Katičić je, podnoseći izvješće o organizacijskom djelovanju i poslovanju stranke, rekao da stranka ima višak prihoda nad rashodima.

“Kršitelj Ustava, lider oporbe (Zoran Milanović), pokušava difamirati našu stranku i mi se moramo tome oduprijeti, a možemo biti ponosni da od 1. siječnja do 15. listopada imamo upisanih 4790 novih članova na razini Hrvatske”, kazao je.

Na Općem saboru, na kojem je sudjelovao 1241 izaslanik, prikazan je i kratki video obnovljene središnjice stranke na Trgu žrtava fašizma, u kojoj još traju radovi nakon potresa.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

“ZDRAVA HRANA”? / Povlači se još jedan proizvod, sadrži povišene razine pesticida

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda – organska bijela kvinoja “QUINOA ROYAL”, 500g i 1000 g, NUTRIGOLD, serija: EQB14-24/241594, LOT: PC008081-07, roka trajanja 30.04.2029., zbog utvrđene povišene razine pesticida klorpirifosa.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ

Detalji o opozivu dostupi su na web stranicama subjekta u poslovanju s hranom.

Podaci o proizvodu:

Dobavljač: Rhumveld Winter&Konijn B.V., Nizozemska

Stavlja na tržište: Galleria Internazionale d.o.o., Predavčeva 6, Zagreb

Zemlja podrijetla: Bolivija

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu