Connect with us

Hrvatska

JESU LI NEKOĆ LJETA BILA OVAKO VRUĆA? / U Starigradu je 2017. izmjerena druga najviša ikad temperatura zraka – čak 42,7 stupnjeva!

Objavljeno

-

Ako netko još ima dvojbi oko globalnog zagrijavanja, meteorološke statistike prilično neumoljivo razgrću sve sumnje. Tražeći te statistike, čak ne treba ići suviše globalno. Dovoljno je zadržati se u Hrvatskoj.

Prema podacima iz tablice Državnog hidrometeorloškog zavoda (DHMZ), od 10 najviših izmjerenih temperatura zraka u Hrvatskoj otkako se obavljaju mjerenja, čak sedam ih je izmjereno u ovom stoljeću. Štoviše, pet ih je izmjereno u proteklih deset godina.

Doduše, rekord i dalje datira iz davnog 4. kolovoza 1981. godine kada je u Pločama izmjereno 42,8 stupnjeva Celzijevih. Da je taj dan bio pakleno vruć govori i to da je tada izmjerena i osma najviša temperatura u Hrvatskoj ikad – u Stonu je bilo 41,5 stupnjeva.

Pržimo se kao nikad ranije

Druga najviša temperatura ikad u Hrvatskoj izmjerena je 10. kolovoza 2017. u Starigradu Paklenici, tek za mrvu niža od one iz Ploča 1981. godine – 42,7 stupnjeva. Te 2017. izmjerene su i četvrta i peta najviša temperatura u Hrvatskoj – u Kninu 42,3 stupnja, a na mjernoj postaji Split Kaštela 42,2.

Spustimo li pogled niže na ovu tablicu, podaci još više govore da se od početka ovog stoljeća pržimo kao nikad ranije. Od 11. do 20. mjesta ljestvice sve su temperature izmjerene u proteklih 17 godina. A “najpaklenija” je bila 2017. u kojoj je izmjereno čak osam od 20 najviših ikad izmjerenih temperatura zraka u Hrvatskoj.

Čak 53 najviše izmjerene temperature kod nas bile su 40 ili više stupnjeva Celzijevih. A od te 53 – što je podatak koji još više žari – samo sedam ih je izmjereno prije ovog stoljeća. Od toga su 33 izmjerene u kolovozu, a 20 u srpnju.

DHMZ

Pamtite li toplinske valove prije 30 godina?

Jesmo li toplinske valove, naročito dugotrajne kakav bi trebao biti ovaj koji je tek nastupio, imali i prije 30, 40 ili 50 godina? Ili su ondašnje paklene vrućine i temperaturni ekstremi bili kratkotrajni ekscesi? U DHMZ-u su nam na ta pitanja odgovorili da su se toplinski valovi javljali i u prošlosti. Ali…

“Analiza recentne prošlosti, uz primjenu postojećih kriterija za rizik od toplinskih valova, pokazuje da ukupan broj dana koji zadovoljavaju neki od rizika raste od 1991. do 2020. godine. Iako su se dani s rizikom od toplinskog vala javljali na početku analiziranog razdoblja, bili su manje prisutni. Najmanji broj upozorenja zabilježen je u ljeto 1997. godine, pri čemu su u samo tri dana kriteriji za pojedini rizik bili zadovoljeni u jednoj od regija Hrvatske”, istaknula je mr.sc. Lidija Srnec, voditeljica DHMZ-ovog Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju.

Godine 2003. (p)otopio nas toplinski val

Godine 2003. cijela je Europa, kažu u DHMZ-u, bilježila jedan od najjačih toplinskih valova do tada.

“U Hrvatskoj su te 2003. kriteriji za toplinski val bili zadovoljeni gotovo cijelu drugu polovicu lipnja, te potom ponovo od druge polovice srpnja do pred kraj kolovoza. Toplinski val je bio izraženiji uz Jadran i u njegovoj unutrašnjosti”, kažu u DHMZ-u.

Na pitanje jesu li toplinski valovi nekoć bili dugotrajni i intenzivni poput ovih sadašnjih, u DHMZ-u kažu da bi za precizan odgovor trebalo analizu proširiti i na razdoblje prije 1991. godine.

“No kako temperature zraka rastu, a s njima i minimalne i maksimalne temperature, vrlo je vjerojatno da bi odgovor bio da je učestalost toplinskih valova u nešto daljoj prošlosti, uz primjenu današnjih kriterija, bila manja, kao i duljina njihova trajanja”, odgovorila je mr.sc. Srnec iz DHMZ-a.

Proljetni toplinski valovi zasad su nam ugodni

Prema enciklopedijskim defincijama, toplinski val razdoblje je nenormalno i neugodno vrućeg i obično vlažnog vremena. Javlja se kada dnevna maksimalna temperatura dulja od pet uzastopnih dana premaši prosječnu maksimalnu temperaturu za 5 stupnjeva Celzijevih. U travnju ove godine u Hrvatskoj je zavladalo razdoblje neuobičajenog, ali tada ugodno toplog vremena.

Cijeli travanj bio je najtopliji dotad. Atmosferski fizičar Branko Grisogono objasnio nam je tada da je to bio proljetni toplinski val. Toplinski valovi, kazao je, ranije su bili isključivo definirani ljetom što se u međuvremenu promijenilo.

“Kad u proljeće imamo toplinski val, to je ugodnije od toplinskog vala u srpnju. Ugodnije je kad s 15 ili 18 stupnjeva Celzijevih, što bi trebala biti maksimalna srednja temperatura za prvu polovicu travnja, ode gore za 8 ili 10 stupnjeva. To je lakše izdržati, nego kad usred ljeta sa srednje maksimalne temperature od 30 stupnjeva odemo gore za 8 ili 10 stupnjeva”, rekao je tada prof. Grisogono.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pogledajte koliko su iznosile temperature preko noći, Senj bio najtopliji

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

Hrvatska se nalazi pod udarom toplinskog vala čiji vrhunac se očekuje danas i sutra. Najviše temperature će tijekom dana rasti do 38 stupnjeva, a temperature zraka su bile visoke i tijekom protekle noći.

U Senju je tek jutros u pet sati temperatura pala ispod 28 stupnjeva, da bi uskoro ponovno počela rasti. U Rijeci je do jutra pala na oko 26 stupnjeva, a slično je bilo u Hvaru, Dubrovniku, Crikvenici i na Rabu.

U Splitu, Zadru, Šibeniku i Pločama je najniža temperatura bila oko 25 stupnjeva.

U Kininu je jučer automatska postaja DHMZ-a mjerila 37 stupnjeva, a kratkotrajno olakšanje je stiglo noćas kad je temperatura pala na 21 stupanj.

U Osijeku se temperatura nakon ponoći kretala između 24 i 21 stupanj, dok je u Zagrebu postupno padala do 23 stupnja.

Danas i sutra do 38 stupnjeva

Danas će prevladavati sunčano i vrlo vruće. Poslijepodne u unutrašnjosti, ponajprije na sjeverozapadu, uz jači razvoj oblaka samo rijetko je moguć poneki pljusak. Vjetar većinom slab, na istoku do umjeren jugoistočni, a na Jadranu južni i jugozapadni.

Najviša dnevna temperatura uglavnom između 33 i 38 °C, a iste temperature očekuju se i sutra.

Sutra su u unutrašnjosti, u drugom dijelu dana, uz umjeren i jak razvoj oblaka mogući pljuskovi s grmljavinom, ponajprije u Istri te na sjeverozapadu zemlje gdje mogu biti izraženi.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati za godišnji odmor sve češće biraju ove destinacije…

Objavljeno

-

By

pexels

Hrvati se za odmor sve češće odlučuju izvan granica Hrvatske. Kao najdraže destinacije ističu se Španjolska, Grčka, Turska i Egipat.

Sve više hrvatskih građana putuje na odmor izvan granica svoje domovine. Dnevnik Nove TV istražio je koje su njihove najdraže destinacije, što ih najviše privlači u inozemstvu, a što u Hrvatskoj.

Žele doživjeti nešto novo

“U Španjolsku idemo, u Cordobu. Imamo tamo rodbinu pa idemo kod njih ove godine“, rekla je Mirela.

“Putujemo u Malagu u Španjolsku odnosno gradić ispod Malage. Prošle godine smo s djecom krenuli, bili smo na Cipru, pa smo ove godine odlučili nešto drugo istražiti“, rekla je Vanja iz Čakovca.

Strane destinacije istražuju i drugi Hrvati. Oni koji putuju preko turističkih agencija najčešće biraju mediteranske zemlje.

“Kod nas ponajviše ide odmor u Grčkoj, Turskoj, Egiptu, Španjolskoj – predio Costa Brave, a i Tunis je također tražena destinacija“, rekla je Ana Magdić, voditeljica prodaje turističke agencije.

Iz turističke agencije napominju da su se cijene ljetovanja na Jadranu ujednačile s onima na Mediteranu, ali i da to nije jedini razlog za odmor u inozemstvu.

“Drugi razlog je, naravno, doživjeti nešto novo. Jer kad odete negdje u neku stranu zemlju, osim uživanja u odmoru i hotelu, tu je i istraživanje prirodnih ljepota, neki povijesni lokalitet…“, rekla je Magdić.

Hrvati iz inozemstva uvijek biraju – Hrvatsku

Gdje ljetovati, čini se, nije upitno za Hrvate koji žive u inozemstvu.

“Kada je godišnji u pitanju, radi familije biram Hrvatsku jer je to naša domovina“, rekao je Toni iz Irske.

“Zašto bih birao neku stranu destinaciju pored naše lijepe Hrvatske?“, upitao je Pero iz Njemačke.

A evo koje destinacije vole domaći gosti.

“Najviše biraju destinacije poput Vira, Crikvenice, Opatije, Splita, zapravo svih destinacija koje su u vrhu posjećenosti hrvatskog turizma. Zato što očito te destinacije imaju najbolji spektar ponude i sadržaja koji naši gosti, domaći, traže“, rekao je Kristijan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

Mijenjaju se i navike. Hrvati preferiraju obiteljski smještaj u odnosu na hotele, a na odmoru sve više vremena troše na rekreaciju i boravak na otvorenom.

“Ja bih rekao da je tu i određena ljubav prema domovini pa se onda mnogi od njih odluče za boravak u vlastitoj zemlji. I naše brojke potvrđuju da imamo i s domaćeg tržišta rast u dolascima od četiri posto, u noćenjima od jedan posto“, rekao je Staničić.

A to je jako dobra vijest jer ipak su Hrvati, uz Nijemce, za domaći turizam najvažniji gosti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Meteorologinja DHMZ-a otkrila do kada će trajati toplinski val

Objavljeno

-

By

Meteorologinja DHMZ-a Danijela Vlašić razgovarala je s našim Bornom Šmerom o toplinskom valu i koliko dugo možemo očekivati da će trajati.

“Ova toplina će potrajati. Zasigurno još deset dana. Prema dugoročnim prognozama cijelo ljeto nas očekuju slične temperature zraka”, kazala je Vlašić.

Temepratura zraka danas je u većini Hrvatske prelazila 35 Celzijevih stupnjeva, a noćne se nisu spuštale ispod 20, a u nekim mjestima nisu išle ispod 25 stupnjeva.

“Vlaga je visoka. Ona temperatura zraka koja bi ljeti bila najugodnija je da su minimalne noćne između 17 i 19 Celzijevih stupnjeva, maks dnevne između 27 i 29 kako je to nekada, u prosjeku, i bilo.”

Ljeto se pretvorilo u jedan veliki toplinski val

“Toplinski valovi jesu karakteristika klime Mediterana i oni su se i prije pojavljivali, ali prije su bili jednom u pet ili deset godina, a sada tijekom ljeta imamo nekoliko puta toplinske valove, pa se cijelo ljeto pretvori u jedan dugi toplinski val, s konstatnim upozorenjima – od žutog do crvenog, kada svi aktivno patimo. Tako je već zadnjih deset godina. Nažalost, čini se da će tako i ostati za naših života.”

To je sada nova klima u kojoj živimo, tvrdi Vlašić.

Vlašić je spomenula kako su u srijedu u 21 sat na plaži u Rijeci bila 32 Celzijeva stupnja, što se prije rijetko kada događalo.

“To je zbog tog toplog zraka koji je nad nama nemilosrdno – i na višim i na nižim nadmorskim visinama. Osvježenje je teško potražiti čak i u Gorskom kotaru gdje je također temperatura zraka visoka jer se radi o zračnoj masi koja je nad našim područjem”, poručuje Vlašić i dodaje kako ta zračna masa stiže iz Afrike, zajedno sa saharskom prašinom, odnosno pijeskom.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu