Hrvatska
HGSS ima sve više intervencija: “Svaki put nas šokira na kakve se sve pothvate ljudi odlučuju”
Turistička sezona se zahuktava, a to znači i više posla za Hrvatsku gorsku službu spašavanja (HGSS), iz koje apeliraju na veće razumijevanje države za njihove potrebe kako bi Hrvatska i dalje ostala jedna od sigurnijih destinacija, ali i na odgovorno ponašanje turista i domaćih.
“Ljudi se ne informiraju prije odlaska u prirodu, nisu svjesni opasnosti koje priroda skriva, ne znaju koristiti telefon i sačuvati bateriju da pozovu 112. De facto na dnevnoj razini imamo akcije spašavanja”, rekao je Hini izvršni pročelnik HGSS-a Marko Rakovac.
Govoreći o situacijama s kojima se svakodnevno susreću, a posebice ljeti kada, kako strani turisti, tako i domaći, na godišnjem odmoru krenu u nepromišljene aktivnosti poput odlaska u šumu i na stijene potpuno nepripremljeni, u neadekvatnoj odjeći i obući kao što su japanke ili ih, pak, na moru bura odnese na luftićima, Rakovac apelira na odgovorno ponašanje i kroz niz savjeta navodi što činiti kada do problema već dođe.
Zlatno pravilo je da se na planinu nikada ne ide sam, potrebno se uvijek prije odlaska u prirodu dobro informirati o vremenskoj prognozi i uvjetima na stazama, završiti planinarsku, alpinističku ili speleološku školu, naglašava.
“Uvijek javite kamo idete, ne skrećite s planinarskih puteva, instalirajte planinarske aplikacije, stavite broj 112 na brzo biranje, sačuvajte bateriju na telefonu, nosite prijenosni punjač, kad u brdima nema signala, što brže crpi bateriju, stavite telefon na zrakoplovni način, pomoć se zove na povišenoj, otvorenoj lokaciji”, nabraja.
Dodaje kako treba uvijek imati dobru odjeću, čeonu rasvjetu, dovoljno hrane i vode, kad su toplinski valovi odgoditi takve planove i, najvažnije, ne bojati se pozvati u pomoć kad je ona zaista potrebna.
“Ne improvizirajte, ne produbljujte lošu situaciju, zvati u pomoć je u redu jer nekada mi i navođenjem možemo osobu vratiti na pravi put”, navodi.
U slučaju gubitka i nezgoda, dodaje, treba sačuvati zdrav razum i ne paničariti.
Jednako je i s aktivnostima na vodi – nikada ne ići sam, izbjegavati ih za vrijeme nabujalog vodostaja i poplava, nikako noću, pratiti vremensku prognozu i razine vodostaja, ne konzumirati alkohol, u vodonepropusnoj torbici ponijeti dovoljno vode, hrane, napunjeni mobitel.
Unatoč kampanjama, broj intervencija raste
Unatoč tome što su iz HGSS-a aktivni na društvenim mrežama i provode edukativne kampanje, broj intervencija se ne smanjuje. Dapače. “Recimo, 1998. godine smo godišnje imali 96, a lani 1139 intervencija i više od 800 preventivnih aktivnosti”, govori Rakovac.
Najčešće su to akcije spašavanja, od čega se skoro polovina odnosi na potrage za nestalim osobama, dodaje.
“Oko 260 akcija imamo i na dežurstvima, kojih u ovoj turističkoj sezoni imamo u nacionalnim parkovima Paklenica, Plitvička jezera, Mljet, Park prirode Biokovo te helikoptersko dežurstvo u Divuljama, što traje sve do listopada”, kaže i dodaje kako velik broj intervencija imaju i na vodi, rijekama i jezerima, ali i stijenama.
“Nerijetko se na intervencijama služimo i dronovima kad su u pitanju prirodne katastrofe kao sad u Bošnjacima u Slavoniji ili kad su bili potresi. Tu i pomažemo stanovnicima. Dosta je speleoloških akcija, izvlačenja iz bunara, kanjona, rupa, a nerijetko i životinje spašavamo, ne kućne ljubimce, nego u prirodi”, ističe izvršni pročelnik HGSS-a.
Pomažu i tijekom poplava, nose hranu i lijekove stanovnicima nepristupačnih mjesta zatrpanih snijegom… “Na moru imamo akcije spašavanja nepromišljene ekipe koje bura odnese na luftićima i SUP-ovima. Ljudski faktor je nepredvidiv i svaki put nas šokira na kakve se sve pothvate ljudi odlučuju. Moramo raditi više na edukaciji”, poručio je.
Spašavanja migranata, gubljenje u šumama
Posljednjih godina puno je slučajeva i spašavanja migranata koji nepristupačnim putevima ulaze u Hrvatsku.
“Znaju upasti u jame u šumama, prelaze rijeke pa je velik broj utapljanja, imali smo slučaj u Istri kada je mama s djevojčicom predškolske dobi prelazila rijeku, dijete joj je ispalo iz ruku, upalo u vrtlog i ostalo na šest metara dubine, potraga je trajala četiri dana. To su zaista mučne situacije”, kazao je Rakovac.
Sve je više gubljenja u šumama i zbog mobilne igrice “Geocaching”. Skriveno virtualno blago traže i mladi i stari, a, nažalost, neki su zbog nje izgubili i život.
“Sad smo u Drveniku pronašli tijelo strane državljanke u dobi 78 godina, čiji su nestanak prijavile njene prijateljice. Igrala je tu igricu, išla je sama, tražili smo je četiri-pet dana i pronašli tijelo van planinarskog puta u nepristupačnom području”, priča Rakovac.
U Gospiću smo, navodi još jedan primjer, tražili djevojčicu koja se izgubila u šumi. “Ona se javila sama, ali je bila dezorijentirana, pa su i naši spašavatelji instalirali aplikaciju, pratili lokacije i tako je našli. Mislio sam da je ta igrica stvar prošlosti, ali očito nije”, ispričao je ovaj istarski spašavatelj.
Ljeti se u Hrvatskoj održavaju i brojne međunarodne speleološke ekspedicije u kompleksnim speleološkim objektima, trenutno jedna takva na Velebitu iz koje bi, kaže Rakovac, spašavanje trajalo minimalno tjedan dana, a zbog čega su GSS-ovci u pripravnosti.
Rakovac u GSS-u radi već 12 godina, a akcije u kojima je sudjelovao i koje su mu posebno ostale u sjećanju su odlasci u međunarodne misije – speleološke akcije spašavanja u Njemačkoj 2014. i Turskoj lani, kada su uspješno izvukli američkog speleologa zatočenog u spilji.
“Kad nekome spasite život, to je neprocjenjivo”, ističe.
Imaju dronove, potražne pse, nedostaju helikopteri s vitlom
Osim dronova koji im uvelike olakšavaju i potragu za nestalima, čemu svjedoči i nedavni slučaj pronalaska muškarca koji je iz Doma za starije zalutao u poljima kukuruza, a kojeg su uočili s pomoću ove tehnologije iako je iz zraka djelovao poput sitne točkice, HGSS ima i 60-ak licenciranih timova pasa.
Gorska služba spašavanja je organizacija od javnog značaja, koja broji otprilike 1200 pripadnika u 25 teritorijalnih stanica diljem Hrvatske.
GSS-ovci su volonteri, a izvršni pročelnik navodi probleme s kojima se susreću i za koje apelira na državu da ih riješi.
Za potrebe spašavanja iz nepristupačnih područja potrebni su helikopteri s vitlom, kojima bi spašavali unesrećene direktno iz zraka i vozili ih u bolnicu. Prošle su godine imali 14 helikopterskih akcija, za što koriste helikoptere Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
“Ta suradnja je odlična, no trenutno su ti kapaciteti smanjeni i zbog krize u Ukrajini. Ne govorimo o helikopteru kao nekom prestižu nego zaista nužnom resursu kako bi te intervencije trajale čim kraće, a tako i povoljnije za unesrećene, ali i spašavatelje”, govori Rakovac i naglašava kako na tome treba hitno poraditi ako mislimo ostati sigurna zemlja.
Uspostavljena Helikopterska hitna medicinska pomoć je izvrstan projekt, no ti helikopteri ne mogu doći direktno do mjesta spašavanja, stoga se i dalje gubi vrijeme, dodaje.
Prisjeća se nedavne akcije na Paklenici gdje je došlo do odrona, a unesrećeni zadobio lomove ruke, noge, glave, kralježnice. “Zvali smo helikopter, ali nije mogao sletjeti u kanjon, nije mogao preuzeti unesrećenog pa je ta akcija trajala više od 12 sati. To više nije ni zlatni sat, nego zlatni dan”, naglašava.
Navodi još jedan problem. “S obzirom na kapacitete HRZ-a i da su i oni prebukirani, mi ove ni prošle godine nismo imali niti jedan sat vježbe naleta. A ako se nešto dogodi, srećom do sada nije, onda će svi postavljati pitanje tko je odgovoran”, istaknuo je.
Neusklađenost Zakona o GSS-u i Zakona o radu
Ministarstvo unutarnjih poslova nabavilo je dva helikoptera s vitlom koji bi trebali stići u studenom, no na niz pitanja spašavatelji nemaju odgovore.
“Treba vidjeti tko će s njima letjeti i kako će biti raspoređeni, hoće li biti samo dnevni letovi ili i noćni. Trebat će proći obuke i pitanje je kada će postati operativni. Odgovore nemamo, a pripreme za iduću sezonu se rade već krajem ove”, kaže.
Kao još jedan od ključnih problema navodi i neusklađenost Zakona o HGSS-u i Zakona o radu.
“Moramo osnažiti radno-pravni položaj pripadnika GSS-a, koji su volonteri. Zakonom o HGSS-u propisano je da članovi imaju pravo za vrijeme intervencija izostati s radnog mjesta, međutim nemamo pravo izostati za potrebe obuke za koje onda moramo uzeti godišnji odmor, što ide na štetu naših privatnih, obiteljskih života”, navodi.
A s druge strane, dodaje, ni poslodavci nemaju nikakvu poreznu olakšicu ni ikakav benefit za zapošljavanje pripadnika GSS-a.
Svake godine otvara se i pitanje treba li naplaćivati akcije spašavanja. Rakovac je za veća ulaganja upravo u sustav žurnih službi, obnovu vozila, infrastrukturu, tehničku opremu, edukaciju… Država mora barem dvostruko, ako ne i trostruko, povećati proračun za službe spašavanja, naglašava.
Napominje kako je HGSS organizacija od javnog značaja, koja radi u ime RH, a zaštita i spašavanje je obveza države. Ni vatrogasci ne naplaćuju intervencije kad idu u požare.
“Mi smo zemlja s 3,8 milijuna stanovnika, koju godišnje posjeti preko 20 milijuna stranih posjetitelja i kad se sve to uzme u obzir, mi smo zaista sigurna zemlja i isplati se ulagati u sigurnost da budemo privlačni strancima, da znaju kad im se nešto dogodi da im netko može i pomoći”, poručuje.
Ljetnim vrućinama bliži se kraj uz izraženu promjenu vremena koja će zahvatiti naše krajeve u drugom dijelu tjedna. Temperatura će se u nekim krajevima osjetno sniziti, osobito u unutrašnjosti, a kiša će zahvatiti cijelu zemlju, mjestimice i u obliku izraženih pljuskova s grmljavinom.
Promjenu vremena donosi hladna fronta koja se približava sa zapada, zajedno s većom količinom vlažnog i nestabilnog zraka.
U srijedu će se u zavjetrini Alpa na fronti formirati plitka ciklona koja će se iz područja sjeverne Italije premještati prema jugoistoku, dok će se frontalni sustav idućih dana polako premještati na istok, objavio je DHMZ.
Prvi val nestabilnog zraka očekuje se već u drugom dijelu srijede, ponajprije na sjevernom Jadranu, te u prvom dijelu četvrtka.
Lokalno su moguća grmljavinska nevremena praćena jakim i olujnim udarima vjetra te tučom, a na moru nije isključena ni pojava pijavica. Jači pljuskovi i grmljavina praćeni olujnim udarima vjetra mjestimice su mogući i u unutrašnjosti zemlje.
Drugi val stiže s četvrtka na petak, kada će se ciklona premještati dalje prema jugoistoku. Tada raste vjerojatnost za izraženije pljuskove i grmljavinska nevremena i u Dalmaciji. Do subote će pasti obilna kiša, posebice na zapadu zemlje lokalno može biti i više od 100 mm.
Prognozirane oborine neće bitno utjecati na vodostaje rijeka, ali lokalno obilnije oborine u kratkom vremenu, osobito na vrlo suhom tlu nakon dugotrajnih vrućina te posebice na opožarenim površinama, mogu zbog smanjene mogućnosti upijanja vode dovesti do pojave izraženijeg površinskog otjecanja i pojave bujičnih i urbanih poplava.
S prolaskom hladne fronte stiže i osjetno zahladnjenje. U unutrašnjosti će dnevna temperatura ponegdje biti i za 10 do 15 °C niža nego proteklih dana. Na Jadranu će promjena biti manje izražena, ali će donijeti kraj vrućinama i ugodnije temperaturne prilike.
Pratiti upozorenja i prognoze te postupati prema preporukama nadležnih službi
Na snazi su upozorenja za grmljavinsko nevrijeme.
“Građane pozivamo na oprez i podsjećamo da se nijedna razina upozorenja ne smije podcijeniti. Preporučujemo redovito praćenje prognoza i upozorenja na mrežnoj stranici meteo.hr, gdje ih prognostičari DHMZ-a ažuriraju prema razvoju vremenske situacije. Postupajte prema uputama nadležnih službi i svoje aktivnosti prilagodite vremenskim uvjetima”, kazali su iz DHMZ-a.
Ministarstvo unutarnjih poslova raspisalo je natječaj za nabavu 40 fiksnih radara i 120 kućišta kojima proširuje sustav nadzora brzine, a novi uređaji bilježit će i vožnju u nepropisnom smjeru te pretjecanje preko pune crte.
Natječaj procijenjene vrijednosti 2,725 milijuna eura bez PDV-a objavljen je u utorak na Elektroničkom oglasniku javne nabave.
Kućišta će biti postavljena na više lokacija nego što ima uređaja, a tehničari će radare povremeno premještati među njima, pa će dio kućišta u svakom trenutku biti prazan.
Mjesta ugradnje odredit će ministarstvo, i to postupno tijekom dvogodišnjeg sporazuma, a podatke o lokacijama dobit će samo odabrani dobavljač. Sustav je predviđen za ugradnju na najviše 120 lokacija u županijama koje odredi MUP, a te se lokacije smatraju podacima ograničenog pristupa, stoji u natječajnoj dokumentaciji.
Svaki radar istodobno će mjeriti brzinu na najmanje tri prometne trake i „hvatati“ vozila u oba smjera, i ona koja mu prilaze i ona koja se udaljavaju.
Prema tehničkim specifikacijama, mora raditi i danju i noću te u uvjetima smanjene vidljivosti, uz infracrveno osvjetljenje koje ne zasljepljuje vozače. Također mora moći očitavati registarske oznake za sve članice Europske unije te za niz drugih zemalja, među kojima su Švicarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Turska, Ukrajina i Rusija.
Prikupljeni podaci s fotografijom prekršaja, lokacijom, prometnom trakom, smjerom kretanja i izmjerenom brzinom prenosit će se u informacijski sustav MUP-a, a sama nabava provodi se u sklopu projekta Unapređenja i modernizacije rada prometne policije.
Uz same uređaje, dobavljač će morati provesti i obuku za najmanje 70 policijskih službenika i 20 tehničkih djelatnika, o svom trošku, kao dio isporuke po načelu ključ u ruke. Za isporučeni sustav mora dati jamstvo od najmanje 24 mjeseca, a rok za dostavu ponuda je 9. listopada.
Riječ je o okvirnom sporazumu na dvije godine s jednim dobavljačem, što znači da će MUP s odabranom tvrtkom sklapati pojedinačne ugovore po potrebi, umjesto da za svaku isporuku raspisuje novi natječaj. Dobavljač će robu morati isporučiti u roku od 120 dana od sklapanja ugovora te je u dodatnih 60 dana instalirati.
U školskoj godini 2026./2027. osnovne škole pohađat će oko 296.500 učenika, među kojima je oko 36.300 prvašića, dok će srednje škole pohađati oko 147.000 učenika, odgovorilo je na upit Hini Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.
Od ukupno 38.735 učenika koji su u ljetnom i jesenskom upisnom roku upisali srednju školu, njih 27.331 odnosno 70,2 posto upisalo je strukovne škole, 10.698 učenika odnosno 28 posto gimnazije, a 706 učenika odnosno 1,8 posto glazbene i plesne škole.
Učenici koji nisu potvrdili upis u školu u kojoj su ostvarili pravo upisa mogu se upisati u srednju školu u kojoj je ostalo slobodnih mjesta u naknadnom upisnom roku koji traje od 3. do 30. rujna.
Ministarstvo zasad raspolaže privremenim podacima prema kojima je prve razrede osnovne škole upisalo oko 36.300 učenika. Prošle školske godine bilo ih je 36.475. Konačni podatci bit će dostupni nakon što se od 1. rujna učenici prvih razreda upišu u bazu e-Matica, kada se u bazi otvara nova školska godina.
Nastavlja se program cjelodnevne škole
Eksperimentalni program “Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” nastavlja se i ove školske godine u 62 osnovne škole. U prošloj školskoj godini programom je bilo obuhvaćeno 11.963 učenika.
Škole obuhvaćene programom dograđene su i opremljene, a učenicima su besplatni izvannastavni i izvanškolski programi, nastavni materijali, terenska nastava i prehrana, odnosno do tri obroka dnevno. Unutar školskog dana organizira se i rekreacijska stanka za sve učenike.
Ministarstvo navodi i da djelatnici škola obuhvaćenih programom imaju redovita stručna usavršavanja koja provodi Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Ministarstvom, dok škole kroz program “Malih darovnica” ostvaruju partnerstva s drugim školama radi razmjene iskustava i primjera dobre prakse.
Praćenje i vrednovanje programa od početka njegove primjene kontinuirano provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).
Modularna nastava u školskoj godini 2026./2027. provodit će se u prvim i drugim razredima srednjih strukovnih škola, a od nove školske godine uvode se i nova strukovna zanimanja, među kojima su kućni majstor – domar, arborist, tehničar prometne logistike, drvno-ekološki tehničar, arhivski tehničar te tehničar za inteligentne transportne sustave u cestovnom prometu.
Mobilni timovi i dalje će pružati potporu školama u provedbi modularne nastave. Za potrebe nastave izrađeni su novi udžbenici za općeobrazovne predmete i strukovne module, dok je objavljeno više od 2500 drugih obrazovnih materijala koji pokrivaju sve strukovne module. Materijali su besplatni i javno dostupni učenicima i nastavnicima, naglasili su iz Ministarstva.
Nacionalni ispiti i državna matura bez većih promjena
Ravnatelj NCVVC Vinko Filipović rekao je da ove školske godine neće biti većih promjena u provedbi nacionalnih ispita, uz jednu novost. “Po prvi put provest ćemo nacionalne ispite za učenike četvrtih razreda u 62 eksperimentalne škole”, rekao je Filipović.
U tim će se školama provoditi ispiti iz novih predmeta društvo i zajednica i prirodoslovlje, umjesto dosadašnjeg ispita iz prirode i društva.
Nacionalni ispiti iz hrvatskog jezika, matematike te prirode i društva za učenike četvrtih razreda održavat će se od 1. do 5. ožujka, dok će se ispiti za učenike osmih razreda provoditi od 8. do 24. ožujka. Osmih razreda prvi će pisati hrvatski jezik, nakon čega slijede matematika, prvi strani jezik, geografija, fizika, biologija, kemija i povijest.
Filipović ističe da za nacionalne ispite nisu potrebne posebne pripreme jer je njihov cilj utvrditi realno stanje i trajno stečena znanja učenika na kraju obrazovnog ciklusa. “Nisu nužne posebne pripreme, jer je cilj nacionalnih ispita utvrditi realno stanje i trajno stečena znanja”, poručio je.
Nacionalni ispiti prvi su put eksperimentalno provedeni u školskoj godini 2021./2022. u 81 školi, a danas se provode za sve učenike četvrtih razreda već tri školske godine te za učenike osmih razreda četiri godine.
U odnosu na prošlu školsku godinu nema promjena ni u provedbi državne mature, a zasad nisu planirane ni promjene u organizaciji i provedbi ispita.
Filipović je ocijenio da su škole i ispitni centri posljednjih nekoliko godina “besprijekorno odradili” provedbu državne mature, zbog čega se trenutačno ne planiraju promjene.
Učenicima koji tijekom školovanja nisu imali kontinuitet učenja preporučio je da s intenzivnijim pripremama počnu već početkom nove školske godine, a ne nekoliko dana ili tjedana prije početka ispita.
Prvi rok državne mature održat će se od 1. do 25. lipnja 2027. godine, a drugi rok od 18. kolovoza do 3. rujna.
Novi Pravilnik o polaganju državne mature, koji je donesen krajem svibnja, donio je i određene promjene u provedbi ispita. Među njima je ublažavanje sankcija za posjedovanje mobitela tijekom ispita. Učeniku kojem se tijekom ispita pronađe mobitel više se neće poništavati svi položeni i preostali ispiti, nego samo ispit na kojem je utvrđen prekršaj.
Pravilnikom su, među ostalim, preciznije uređene kategorije pristupnika, prava učenika pripadnika nacionalnih manjina te organizacija provedbe ispita u školama i ispitnim centrima.
Vraća se drugi dio zimskih praznika
Nastavna godina 2026./2027. počinje 7. rujna 2026., a završava 15. lipnja 2027. godine, odnosno 21. svibnja za učenike završnih razreda srednje škole. Prvo polugodište traje do 23. prosinca, a drugo počinje 7. siječnja 2027. godine.
Najveća promjena u rasporedu odmora učenika jest povratak drugog dijela zimskih praznika. Prvi dio zimskog odmora trajat će od 24. prosinca do 5. siječnja, dok će drugi dio početi 22. veljače i završiti 26. veljače 2027. godine. Nastava nakon toga ponovno počinje 1. ožujka.
Proljetni odmor trajat će od 25. ožujka do 2. travnja, a nastava će ponovno početi 5. travnja. Ljetni odmor počinje 16. lipnja 2027. godine.
SUBOTNJA ŠPICA!
(FOTOGALERIJA) ZADRANI POKORILI ZRMANJU: Lukačić i Bugarija osvojili najzahtjevniju utrku BURA!
LIŠANE, PAKOŠTANE, BIBINJE I VIR / Županijska skupština dala zeleno svjetlo za četiri velika školska projekta
NE ZABORAVITE / Brojne trgovine u Zadru zatvorene ove nedjelje. Evo gdje ipak možete u spizu…
BOLJA ZDRAVSTVENA SKRB / Još jedan tim sanitetskog prijevoza za Zadarsku županiju!
GRAD SE SPREMA ZA ADVENT / Klizalište se vraća na Forum, traže se ukrasi za ukrašavanje grada
Horoskop za 8. rujna 2026.
DHMZ upozorava na veliku promjenu vremena. Stiže olujno nevrijeme i drastično zahlađenje
Vrhunski pedagog i trener, Modrićev suigrač, Josip Kvartuč pojačao Zadarnovu
NE ZABORAVITE / Brojne trgovine u Zadru zatvorene ove nedjelje. Evo gdje ipak možete u spizu…
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
VIDEO / Jure Brkljača premijerno na Festivalu šansone u Šibeniku s pjemom ”Šapni mi”
VIDEO / Jasna Zlokić i Jakov Jozinović u duetu koji će obilježiti godinu – Ljudi poput nas
-
magazin2 tjedna prijeLjubavni horoskop za rujan 2026.: Bikovima počinje ozbiljna romansa, Vage moraju donijeti odluku
-
Sport2 tjedna prijeFOTO / Mario Mlinarić poveo Zadrane u formu
-
Hrvatska2 tjedna prijeZbog virusa Zapadnog Nila kreću hitne protuepidemijske mjere u Zagrebu: Evo što se sve provodi
-
Svijet2 tjedna prijeKada stiže prvi snijeg? Evo koja su predviđanja stogodišnjeg kalendara
GTJ
6. srpnja 2024. at 14:56
Kad ćemo, kao svaki civilizirani svijet početi ozbiljno naplaćivati te bezumne” eskapade” tih neodgovornih likova koji se u japankama i majici” na špaline” veru po vrletima naših planina???!!!