Turistička sezona se zahuktava, a to znači i više posla za Hrvatsku gorsku službu spašavanja (HGSS), iz koje apeliraju na veće razumijevanje države za njihove potrebe kako bi Hrvatska i dalje ostala jedna od sigurnijih destinacija, ali i na odgovorno ponašanje turista i domaćih.

“Ljudi se ne informiraju prije odlaska u prirodu, nisu svjesni opasnosti koje priroda skriva, ne znaju koristiti telefon i sačuvati bateriju da pozovu 112. De facto na dnevnoj razini imamo akcije spašavanja”, rekao je Hini izvršni pročelnik HGSS-a Marko Rakovac.

Govoreći o situacijama s kojima se svakodnevno susreću, a posebice ljeti kada, kako strani turisti, tako i domaći, na godišnjem odmoru krenu u nepromišljene aktivnosti poput odlaska u šumu i na stijene potpuno nepripremljeni, u neadekvatnoj odjeći i obući kao što su japanke ili ih, pak, na moru bura odnese na luftićima, Rakovac apelira na odgovorno ponašanje i kroz niz savjeta navodi što činiti kada do problema već dođe.

Zlatno pravilo je da se na planinu nikada ne ide sam, potrebno se uvijek prije odlaska u prirodu dobro informirati o vremenskoj prognozi i uvjetima na stazama, završiti planinarsku, alpinističku ili speleološku školu, naglašava.

“Uvijek javite kamo idete, ne skrećite s planinarskih puteva, instalirajte planinarske aplikacije, stavite broj 112 na brzo biranje, sačuvajte bateriju na telefonu, nosite prijenosni punjač, kad u brdima nema signala, što brže crpi bateriju, stavite telefon na zrakoplovni način, pomoć se zove na povišenoj, otvorenoj lokaciji”, nabraja.

Dodaje kako treba uvijek imati dobru odjeću, čeonu rasvjetu, dovoljno hrane i vode, kad su toplinski valovi odgoditi takve planove i, najvažnije, ne bojati se pozvati u pomoć kad je ona zaista potrebna.

“Ne improvizirajte, ne produbljujte lošu situaciju, zvati u pomoć je u redu jer nekada mi i navođenjem možemo osobu vratiti na pravi put”, navodi.

U slučaju gubitka i nezgoda, dodaje, treba sačuvati zdrav razum i ne paničariti.

Jednako je i s aktivnostima na vodi – nikada ne ići sam, izbjegavati ih za vrijeme nabujalog vodostaja i poplava, nikako noću, pratiti vremensku prognozu i razine vodostaja, ne konzumirati alkohol, u vodonepropusnoj torbici ponijeti dovoljno vode, hrane, napunjeni mobitel.

Unatoč kampanjama, broj intervencija raste

Unatoč tome što su iz HGSS-a aktivni na društvenim mrežama i provode edukativne kampanje, broj intervencija se ne smanjuje. Dapače. “Recimo, 1998. godine smo godišnje imali 96, a lani 1139 intervencija i više od 800 preventivnih aktivnosti”, govori Rakovac.

Najčešće su to akcije spašavanja, od čega se skoro polovina odnosi na potrage za nestalim osobama, dodaje.

“Oko 260 akcija imamo i na dežurstvima, kojih u ovoj turističkoj sezoni imamo u nacionalnim parkovima Paklenica, Plitvička jezera, Mljet, Park prirode Biokovo te helikoptersko dežurstvo u Divuljama, što traje sve do listopada”, kaže i dodaje kako velik broj intervencija imaju i na vodi, rijekama i jezerima, ali i stijenama.

“Nerijetko se na intervencijama služimo i dronovima kad su u pitanju prirodne katastrofe kao sad u Bošnjacima u Slavoniji ili kad su bili potresi. Tu i pomažemo stanovnicima. Dosta je speleoloških akcija, izvlačenja iz bunara, kanjona, rupa, a nerijetko i životinje spašavamo, ne kućne ljubimce, nego u prirodi”, ističe izvršni pročelnik HGSS-a.

Pomažu i tijekom poplava, nose hranu i lijekove stanovnicima nepristupačnih mjesta zatrpanih snijegom… “Na moru imamo akcije spašavanja nepromišljene ekipe koje bura odnese na luftićima i SUP-ovima. Ljudski faktor je nepredvidiv i svaki put nas šokira na kakve se sve pothvate ljudi odlučuju. Moramo raditi više na edukaciji”, poručio je.

Spašavanja migranata, gubljenje u šumama

Posljednjih godina puno je slučajeva i spašavanja migranata koji nepristupačnim putevima ulaze u Hrvatsku.

“Znaju upasti u jame u šumama, prelaze rijeke pa je velik broj utapljanja, imali smo slučaj u Istri kada je mama s djevojčicom predškolske dobi prelazila rijeku, dijete joj je ispalo iz ruku, upalo u vrtlog i ostalo na šest metara dubine, potraga je trajala četiri dana. To su zaista mučne situacije”, kazao je Rakovac.

Sve je više gubljenja u šumama i zbog mobilne igrice “Geocaching”. Skriveno virtualno blago traže i mladi i stari, a, nažalost, neki su zbog nje izgubili i život.

“Sad smo u Drveniku pronašli tijelo strane državljanke u dobi 78 godina, čiji su nestanak prijavile njene prijateljice. Igrala je tu igricu, išla je sama, tražili smo je četiri-pet dana i pronašli tijelo van planinarskog puta u nepristupačnom području”, priča Rakovac.

U Gospiću smo, navodi još jedan primjer, tražili djevojčicu koja se izgubila u šumi. “Ona se javila sama, ali je bila dezorijentirana, pa su i naši spašavatelji instalirali aplikaciju, pratili lokacije i tako je našli. Mislio sam da je ta igrica stvar prošlosti, ali očito nije”, ispričao je ovaj istarski spašavatelj.

Ljeti se u Hrvatskoj održavaju i brojne međunarodne speleološke ekspedicije u kompleksnim speleološkim objektima, trenutno jedna takva na Velebitu iz koje bi, kaže Rakovac, spašavanje trajalo minimalno tjedan dana, a zbog čega su GSS-ovci u pripravnosti.

Rakovac u GSS-u radi već 12 godina, a akcije u kojima je sudjelovao i koje su mu posebno ostale u sjećanju su odlasci u međunarodne misije – speleološke akcije spašavanja u Njemačkoj 2014. i Turskoj lani, kada su uspješno izvukli američkog speleologa zatočenog u spilji.

“Kad nekome spasite život, to je neprocjenjivo”, ističe.

Imaju dronove, potražne pse, nedostaju helikopteri s vitlom

Osim dronova koji im uvelike olakšavaju i potragu za nestalima, čemu svjedoči i nedavni slučaj pronalaska muškarca koji je iz Doma za starije zalutao u poljima kukuruza, a kojeg su uočili s pomoću ove tehnologije iako je iz zraka djelovao poput sitne točkice, HGSS ima i 60-ak licenciranih timova pasa.

Gorska služba spašavanja je organizacija od javnog značaja, koja broji otprilike 1200 pripadnika u 25 teritorijalnih stanica diljem Hrvatske.

GSS-ovci su volonteri, a izvršni pročelnik navodi probleme s kojima se susreću i za koje apelira na državu da ih riješi.

Za potrebe spašavanja iz nepristupačnih područja potrebni su helikopteri s vitlom, kojima bi spašavali unesrećene direktno iz zraka i vozili ih u bolnicu. Prošle su godine imali 14 helikopterskih akcija, za što koriste helikoptere Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

“Ta suradnja je odlična, no trenutno su ti kapaciteti smanjeni i zbog krize u Ukrajini. Ne govorimo o helikopteru kao nekom prestižu nego zaista nužnom resursu kako bi te intervencije trajale čim kraće, a tako i povoljnije za unesrećene, ali i spašavatelje”, govori Rakovac i naglašava kako na tome treba hitno poraditi ako mislimo ostati sigurna zemlja.

Uspostavljena Helikopterska hitna medicinska pomoć je izvrstan projekt, no ti helikopteri ne mogu doći direktno do mjesta spašavanja, stoga se i dalje gubi vrijeme, dodaje.

Prisjeća se nedavne akcije na Paklenici gdje je došlo do odrona, a unesrećeni zadobio lomove ruke, noge, glave, kralježnice. “Zvali smo helikopter, ali nije mogao sletjeti u kanjon, nije mogao preuzeti unesrećenog pa je ta akcija trajala više od 12 sati. To više nije ni zlatni sat, nego zlatni dan”, naglašava.

Navodi još jedan problem. “S obzirom na kapacitete HRZ-a i da su i oni prebukirani, mi ove ni prošle godine nismo imali niti jedan sat vježbe naleta. A ako se nešto dogodi, srećom do sada nije, onda će svi postavljati pitanje tko je odgovoran”, istaknuo je.

Neusklađenost Zakona o GSS-u i Zakona o radu

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavilo je dva helikoptera s vitlom koji bi trebali stići u studenom, no na niz pitanja spašavatelji nemaju odgovore.

“Treba vidjeti tko će s njima letjeti i kako će biti raspoređeni, hoće li biti samo dnevni letovi ili i noćni. Trebat će proći obuke i pitanje je kada će postati operativni. Odgovore nemamo, a pripreme za iduću sezonu se rade već krajem ove”, kaže.

Kao još jedan od ključnih problema navodi i neusklađenost Zakona o HGSS-u i Zakona o radu.

“Moramo osnažiti radno-pravni položaj pripadnika GSS-a, koji su volonteri. Zakonom o HGSS-u propisano je da članovi imaju pravo za vrijeme intervencija izostati s radnog mjesta, međutim nemamo pravo izostati za potrebe obuke za koje onda moramo uzeti godišnji odmor, što ide na štetu naših privatnih, obiteljskih života”, navodi.

A s druge strane, dodaje, ni poslodavci nemaju nikakvu poreznu olakšicu ni ikakav benefit za zapošljavanje pripadnika GSS-a.

Svake godine otvara se i pitanje treba li naplaćivati akcije spašavanja. Rakovac je za veća ulaganja upravo u sustav žurnih službi, obnovu vozila, infrastrukturu, tehničku opremu, edukaciju… Država mora barem dvostruko, ako ne i trostruko, povećati proračun za službe spašavanja, naglašava.

Napominje kako je HGSS organizacija od javnog značaja, koja radi u ime RH, a zaštita i spašavanje je obveza države. Ni vatrogasci ne naplaćuju intervencije kad idu u požare.

“Mi smo zemlja s 3,8 milijuna stanovnika, koju godišnje posjeti preko 20 milijuna stranih posjetitelja i kad se sve to uzme u obzir, mi smo zaista sigurna zemlja i isplati se ulagati u sigurnost da budemo privlačni strancima, da znaju kad im se nešto dogodi da im netko može i pomoći”, poručuje.