Connect with us

Hrvatska

Stanovništvo Hrvatske među najstarijima je u Europi. Demograf: “Ostarjeli smo, a nismo se obogatili”

Objavljeno

1 godina prije

-

foto: Saša Čuka

Stanovništvo Hrvatske ubrzano stari skupa sa stanovništvom cijele Europe. Medijalna starosna dob stanovništva Europske unije lani je bila 44,5 godina i od 2013. naovamo narasla je za 2,3 godine.

Stanovništvo Hrvatske starije je od prosjeka Europske unije. Medijalna starosna dob Hrvata 2023. je bila 45,4 godine i unatrag deset godina povećala se čak za tri godine. Po tome su Hrvati među najstarijima u Europi, a višu medijalnu starost imaju samo Grčka (46,5 godina), Bugarska (46,8), Portugal (47) i Italija (48,4).

Za razliku od prosječne, medijalna starost znači da je točno polovica stanovništva starija, a druga polovica mlađa od te dobi. Medijan se kao statistički pojam koristi za označavanje sredine u distribuciji neke vrijednosti.

Stari kontinent doslovno je najstariji

Nakon što je u 20. stoljeću Europa pretrpjela ogromne gubitke u oba svjetska rata, poharani kontinent ubrzo se počeo uspješno obnavljati ne samo ekonomski, nego i demografski. Rezultat toga bio je fenomen tzv. baby boom generacije. “Boomeri” je izraz koji se u podjelama na demografske kohorte odnosi na osobe rođene u prvih dvadesetak poslijeratnih godina – između 1946. i 1964. godine.

Te 1964. Europa znana kao Stari kontinent doslovno je bila mlada. Medijalna starost Europe 1964. je bila 29,81 godinu. Današnja medijalna starost u Europi je 15 godina veća, što se najviše može pripisati ekonomskom blagostanju i rastu životnog standarda. Danas je Europa prema dobi svojih stanovnika najstariji kontinent. U prosjeku, Europljani su šest godina stariji od stanovnika sljedećeg najstarijeg kontinenta, Sjeverne Amerike.

Hrvati po starosti 21. u svijetu

Prema podacima UN-a, na ljestvici zemalja s najvišom medijalnom dobi prva je, iz razumljivih razloga, Sveta Stolica s 56,53 godine. Druga je Kneževina Monako (54 godine), a prva velika zemlja na toj listi je Japan na četvrtom mjestu (49,5 godina). Najviše rangirana članica EU-a je već spomenuta Italija. Hrvatska je na 21. mjestu.
Šezdeset godina ranije, medijalna starosna dob u Hrvatskoj bila je 29,5 godina. U tih 60 godina Hrvati su u prosjeku ostarjeli skoro 16 godina.

A kako će biti 2060. godine? Poražavajuće, ako je suditi po UN-ovoj projekciji. Naime, za 36 godina medijalna starosna dob stanovništva Hrvatske bit će čak 50,9 godina. Polovica stanovništva bit će starija od toga, druga polovica mlađa. U gotovo stotinu godina – od 1964. do 2060. medijalna starost u Hrvatskoj narast će za 21,4 godine. Toliko će Hrvati ostarjeti kao nacija.

Dva faktora pridonose starenju

Procjene do 2060. ukazuju na eskalaciju niza problema s kojima se Hrvatska već sada suočava – od pitanja održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava do održivosti same ekonomije i tržišta rada. Demograf Ivan Čipin s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu napominje da dva faktora pridonose drastičnom rastu medijalne starosti u Hrvatskoj.

“Hrvatska ima jednu od većih medijalnih starosti u Europi, ali ne zato što Hrvati žive duže. Manji broj djece i iseljevanje pridonose tome. Čim se iseljavaju osobe mlađe od medijalne dobi, jasno je da se medijalna starost odmah povećava”, ističe.

“Blizu Japanu, ali ni izbliza tako razvijeni”

U visokorazvijenim i bogatim zemljama, kaže Čipin, viša starosna dob proizlazi iz većeg životnog standarda.

“Za nas se, pak, može reći da smo ostarjeli, a da se nismo obogatili. Na toj ljestvici blizu smo Japanu, ali jasno je da nismo ni blizu tako razvijeni”, dodaje.

Što se tiče posljedica, Čipin napominje da se one već odavno znaju.

“Stanovništvo će biti sve starije i trebat će više novca za njihovo uzdržavanje. Trebat ćemo i više radnika da ne dođe do kolapsa mirovinskog sustava”, kaže.

Stanovništvo BiH najdrastičnije “ostarjelo”

Podaci su još porazniji po susjednu Bosnu i Hercegovinu, odakle Hrvatska i dalje, ali mnogo manje nego ranije, crpi dio novopridošlog stanovništva. Spomenute 1964. medijalna starost u BiH bila je 20,65 godina, sada je 42,51 godinu, a 2060. trebala bi biti 50,44 godine. Ako se ta projekcija obistini, stanovništvo BiH u tih će stotinu godina “ostarjeti” čak 30 godina.

Što se tiče podataka za BiH, Čipin kaže da ih treba uzeti s oprezom budući da ondje popis stanovništva nije proveden još od 2013. godine. A i taj posljednji popis, kaže, bio je diskutabilan, tako da nema posve egzaktnih podataka o tome koliko je građana BiH iselilo u međuvremenu.

Od ostalih Hrvatskoj susjednih zemalja, neznatno nižu medijalnu starost ima Slovenija (44,2 godine), u Srbiji ona iznosi 43,4 godine, u Mađarskoj 42,5 dok je u Crnoj Gori 39 godina.

U Nigeru pola stanovništva mlađe od 14 godina

Najnižu medijalnu starost, odnosno najmlađe stanovništvo od članica EU-a ima Irska (38,6 godina), a od svih europskih država najmlađe stanovništvo ima Kosovo gdje je medijalna starosna dob stanovništva 31,9 godina. S druge strane, na dnu ljestvice čak je 21 zemlja u kojima je medijalna starosna dob ispod 18 godina. Od te 21 zemlje samo dvije nisu iz Afrike – Afganistan i prekomorski francuski departman Mayotte. Na samom kraju ljestvice je Niger gdje je trenutna medijalna starost stanovništva nevjerojatnih 14,5 godina. Drugim riječima, od 26 milijuna stanovnika Nigera, njih 13 milijuna u dobi je od 14 godina ili manje.

“U Africi vlada kombinacija visokog fertiliteta i niskog očekivanog trajanja života. No u prvom redu to je posljedica visoke stope rađanja. U nekim afričkim zemljama je, u prosjeku, šestoro djece po ženi. Iako se stopa smrtnosti u Africi smanjila, tamo i dalje puno ljudi ne preživljava do starije dobi kao u razvijenim zemljama”, objasnio je demograf Čipin.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže promjena vremena: Očekuje li nas bijeli Božić?

Objavljeno

5 sati prije

-

14. prosinca 2025.

By

foto: Saša Čuka

Danas će vrijeme biti s dva lica, sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti.

Anticiklona sa središtem nad srednjom Europom podržava stabilno vrijeme. Po visini se nastavlja pritjecanje toplog zraka sa sjevera Afrike koji se nad Sredozemnim morem puni vlagom te uz mirnu anticiklonu uzrokuje pojavu magle u prizemnim slojevima atmosfere. Debljina sloja magle varira od 200 do 350 metara te planinski krajevi vire kao otoci iznad jezera prizemne magle. Ciklonalni poremećaji s Atlantika premještaju se uz zapadnu obalu Europe prema sjeveru, a manja količina nestabilnog oceanskog zraka prodrla je nad zapadno Sredozemlje te se sporo premješta po osi sredozemnog mora prema istoku.

Promjena vremena uz naoblačenje

Očekujemo razvoj plitke ciklone na čijoj prednjoj strani južno i jugozapadno strujanje postupno donosi promjenu vremena uz naoblačenje, jugo i porast temperature. Nailaskom ciklone i promjenom cirkulacije vjetra te naoblačenjem magla se postupno razilazi i diže u nisku naoblaku, a jačanjem juga u ponedjeljak i utorak će se potpuno razići. Naoblačenje sa zapad povezano uz ciklonu na sredozemnom moru donijet će manje količine kiše uglavnom na Jadranu, Lici i Gorskom kotaru te sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti.

Prolazom kratkotrajne kišne epizode od četvrtka ponovno stabilizacija vremena uz promjenljivu naoblaku i slab sjeverac, a na Jadranu slaba do umjerena bura.

Prema sadašnjim prognostičkim materijalima Božić će biti zeleni, a tek pred Novu Godinu mala je vjerojatnost za slab ugriz zime.

Danas će vrijeme biti s dva lica, sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti. Temperature zraka na Jadranu oko 15, u unutrašnjosti u krajevima bez magle oko 12, a u predjelima s maglom oko 4C.

Sutra bez veće promjene osim pojave poledice mjestimice u unutrašnjosti kao posljedice razvedravanja tijekom noći. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od -4 do -1, na Jadranu oko 5. Najviše dnevne u krajevima s maglom oko 4, u planinskim krajevima ioko 8. Na Jadranu i uz Jadran najviše dnevne temperature oko 15. Poslijepodne i navečer prognoziramo naoblačenje za zapada i jugozapada te postupno razbijanje magle.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Poskupljuje struja! Ovo su nove cijene

Objavljeno

1 dan prije

-

13. prosinca 2025.

By

Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donijela je nove odluke o iznosu tarifnih stavki za prijenos i distribuciju električne energije. Na snagu stupaju od 1. siječnja 2026.

Prema Zakonu o tržištu električne energije, HERA određuje visinu tarifnih stavki. Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije omogućila je operatorima sustava da za 2026. godinu zatraže povećanje cijena: Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) do 10 %, a HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) do 15 %. Obje su tvrtke 30. rujna 2025. podnijele zahtjeve HERA-i u skladu s Uredbom i propisanim metodologijama.

HEP-ODS je zatražio maksimalno dopušteno povećanje od 15 %, a HOPS 10 %. HERA je oba prijedloga prihvatila.

“Naime, kao posljedica povećanja veleprodajnih cijena električne energije te poskupljena materijala i radova, znatno su porasli i troškovi operatora sustava. Dosadašnje tarife nisu dovoljne za pokrivanje priznatih troškova operatora sustava što može dovesti smanjenja potrebnih investicija u mrežu, kašnjenja u energetskoj tranziciji kao i u poteškoćama u obavljanju regulirane djelatnosti operatora sustava”, navela je HERA u priopćenju.

Koliko će porasti naknade za korisnike?

Primjenom novih tarifnih stavki, naknada za korištenje mreže povećat će se za sve kategorije potrošača i sve tarifne modele – u prosjeku za 13,5 %. Za prosječno kućanstvo iz tarifnog modela Bijeli s godišnjom potrošnjom od 3105 kWh, trošak naknade povećat će se s 5,34 c/kWh na 6,06 c/kWh, odnosno s 166 € godišnje na 188 € godišnje, što je 22 € više godišnje, odnosno oko 1,8 € mjesečno.

HERA je, uz tarife za potrošače, odredila i nove tarifne stavke za proizvođače električne energije koji imaju dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje. Oni su, prema Zakonu o tržištu električne energije, dužni plaćati naknadu za korištenje prijenosne ili distribucijske mreže za količinu energije koju predaju u sustav.

Proizvođači priključeni na prijenosnu mrežu plaćaju naknadu HOPS-u, a oni priključeni na distribucijsku mrežu plaćaju HEP-ODS-u. Naknada se odnosi isključivo na proizvođače koji posjeduju dozvolu HERA-e.

Ova nova tarifna stavka naziva se G-tarifa (od engl. generated), jer se primjenjuje na proizvedenu i u mrežu predanu električnu energiju. HOPS je predložio G-tarifu od 0,116 €/kW (0,39 €/MWh), dok je HEP-ODS predložio iznos od 0,142 €/kW (0,42 €/MWh). Oba iznosa su unutar ograničenja od 0,5 €/MWh propisanog europskom Uredbom 838/2010.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Kakvo nas vrijeme očekuje za vikend?

Objavljeno

1 dan prije

-

13. prosinca 2025.

By

foto: Saša Čuka

Danas će vrijeme pod utjecajem polja visokog tlaka anticiklone biti stabilno. Na Jadranu uz Jadran te na planinama unutrašnjosti vedro uz slab sjeverac I sjeveroistočnjak.

Na sjevernom Jadranu u podvelebitskom primorju slaba bura mjestimice. U unutrašnjosti mjestimice gusta magla uz slabu do umjerenu rosulju.

Debljina sloja magle koja se nadvila nad unutrašnjost je oko 350 metara te su planinski vrhovi I obronci iznad sloja magle.

Najviše dnevne temperature u krajevima s maglom oko 5C. U gorju temperature zraka oko 8C, na Jadranu od 14 do 18 na krajnjem jugu Dalmacije.

Sutra u unutrašnjosti I dalje magla i niska naoblaka s mjestimičnom rosuljom. Jutarnje temperature u krajevima bez magle oko -2, a u predjelima s maglom oko 2C.

Najvišim dnevna neće prelaziti 6C u gorju i krajevima bez magle najviša dnevne temperatura oko 8C. Na Jadranu sunčano, jutarnje temperature oko 10, najviše dnevne od 15 do 18.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu