Hrvatska
Prometni stručnjak: Ovo su najopasnija vozila ljeti, često ih voze neiskusni vozači
Sav užas prometnih nesreća u ljetnom razdoblju sažeo se prošloga petka u Bjelovaru i okolici gdje je u samo nekoliko sati teško stradalo petoro maloljetnika.
Troje maloljetnika stradalo je na quadu, sve popularnijem vozilu na četiri kotača, koje spada u kategoriju poljoprivrednih vozila. U Bulincu kod Bjelovara sletjeli su s ceste u kanal i udarili u betonski most. Djevojčica koja je upravljala quadom ima ozljede opasne po život, a ni ona niti dvoje njenih suvozača nisu nosili zaštitne kacige.
U samom Bjelovaru istog je dana vozač automobila udario djevojčicu dok je prelazila cestu na pješačkom prelazu. A u trećoj nesreći maloljetno dijete palo je s električnog romobila i udarilo o asfalt glavom na kojo nije imalo kacigu i zadobilo teške ozljede.
Nižu se nesreće…
U Zagrebu je prošle nedjelje poginuo motociklist. U subotu navečer kod Donje Stubice sudarili su se vozači quada i cross motocikla pri čemu je motociklist teško ozlijeđen i u životnoj opasnosti. U petak je kod Koprivnice motociklist poginuo sletjevši s kolnika i udarivši u metalni nosač dalekovoda. Pretprošlog vikenda kod Imotskog je u sudaru poginula starija žena koja se nalazila u prikolici motokultivatora. Od početka lipnja motociklisti su ginuli i kod Rijeke, u Bosiljevu, u Mačkovcu kod Nove Gradiške, dvojica u Glavicama kod Sinja…
Može se tako unatrag kopati po arhivi vijesti iz crne kornike i gomilati brojke poginulih i ozlijeđenih u prometnim nesrećama koje zaredaju s dolaskom lijepog vremena i toplih dana.
“Više ljudi vani, više prometa”
“Kada dođe ljeto, na cestu izlaze i one vrste otvorenih vozila koje se ne voze zimi – bicikli, romobili, električni romobili, quadovi, motocikli… Zimi se većinom voze automobili koji su zatvoreni i time sigurniji”, kaže nam prometni stručnjak i sudski vještak za promet Goran Husinec.
Ljeti je, napominje, više ljudi na cesti, puno više aktivnosti odvija se na otvorenom pa je i promet naprosto veći. Osim toga, na cestama i pješačkim stazama sve je više vozila kojih donedavno nije bilo, a sada su vrlo popularna. Mnoga takva voze neiskusni vozači pa se neminovno događa više nesreća.
Husinec nam je objasnio zašto neka od njih ljeti mogu biti vrlo opasna.
Quadovi
“Quad je teško vozilo i potrebno je dosta fizičke snage za upravljati njime. Za razliku od suvremenih automobila koji imaju servo upravljače i meke komande, quad ima – osim onih ekstraskupih modela – isključivo mehaničke komande. Vi mehaničkim upravljačem okrećete prednja dva kotača za što treba uložiti puno snage. Dovoljno je da quad naiđe na nekakvu rupu na cesti ili rubnjak, upravljač se izbije iz ruke, pogotovo ako dijete njime upravlja, pa je nesreća neizbježna. Ova stradala djevojčica u Bjelovaru nije mogla fizički kontrolirati quad jer je bio preopterećen. Na njemu je bilo još dvoje djece i njoj je upravljač bio pretežak da bi njime upravljala kako treba.
Quadovi obično idu 40 kilometara na sati i teški su oko 600 kilograma. Ljudi ih često registriraju kao poljoprivredna vozila jer na njih onda dobivaju poticaje i druge pogodnosti. A ako je vozilo poljprivredno, nije propisano obvezno nošenje kacige. No quad se u našim krajevima ne koristi mnogo u poljoprivredi, koliko u poslovima rendžera i lovočuvara. Naravno, i za zabavu”, napominje ovaj stručnjak.
Električni romobili
“Električni romobil je fantastična stvar, osobno ga puno vozim. No, neki ljudi otišli su korak dalje i počeli voziti električne romobile cestom, usporedo s automobilima. A romobilistu je teško imati pregled situacije na cesti, kao što je i vozaču automobila teško vidjeti romobilistu. On je jedna okomita, vrlo tanka silueta koja se kreće velikom brzinom, praktički bešumno. Električni romobil ima male kotače i za razliku od motocikla jako je osjetljiv na raznorazne rupe i grabe na putu. Ti su romobili sigurni do brzine od 25 kilometara na sat, sve iznad toga je opasno. I nije romobilu mjesto među automobilima. S druge strane, nije mu mjesto ni među pješacima, ali tada dolazimo u sivu zonu jer staze za romobile nisu napravljene. Zakonski propisana brzina je 5 kilometara na sat na pješačkim stazama, ali tolerira im se vožnja i do 10 kilometara na sat, što je malo brže od hoda čovjeka. No, definitivno mu nije mjesto ni na cesti ni na nogostupu ako vozi 30 na sat. Propisano je i da vozač električnog romobila mora nositi kacigu, iako ta zaštitna kaciga uglavnom nije presudna. Na romobilu se više “trgaju” noge i ruke, rijetko stradava glava. Ali, kako se kaže, od opreza glava ne boli”, kaže Husinec.
Motocikli
Kod stradavanja motociklista u prometu najčešći je problem prebrza vožnja jer adrenalin često povuče vozače, a motocikli očito nisu napravljeni za laganu panoramsku vožnju. Husinec kaže da problem s motociklistima u prometu traje već desetljećima, ali da više nije izražen kao nekad.
“Gotovo da više i nema motociklista koji vozi bez zaštitne kacige na glavi, kao što se nekoć najčešće vozilo. A i sami motocikli nisu više toliko popularni među mlađom populacijom. Nekad je motocikl bio statusni simbol. U kvartu su najveći frajeri bili oni s motociklima. Danas se mladi više ne dokazuju na taj način. S motociklistima nema uzlaznih problema u prometu, iako ih još uvijek mnogo stradava na cestama. Osim toga, vozači motocikala u prosjeku su stariji i iskusniji. Danas su puno veći problemi s vozačima električnih romobila, quadova i sličnih prijevoznih sredstava”, kazao je Husinec.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




