Hrvatska
STRUČNJAK UMIRUJE JAVNOST / Učestali napadi poskoka: “Nije to nikakva najezda, postoji jednostavno objašnjenje”
Vijest da je proteklog vikenda na plaži Dubovica na otoku Hvaru petogodišnju djevojčicu ugrizao poskok te da je spašena u posljednji čas uznemirila je mnoge, pogotovo roditelje male djece.
Naime, u zadnja tri mjeseca bio je to već treći slučaj da poskok ugrize dijete. U lipnju je kod Dvora na Baniji jedna od tih zmija otrovnica ugrizla šestogodišnjeg dječaka. Srećom, na vrijeme mu je pružena pomoć i dan protuotrov pa nije bio životno ugrožen.
Sredinom kolovoza na jednoj plaži u Istri poskok je ugrizao sedmogodišnjaka za stopalo. Noga mu je smjesta otekla, a njemu je pozlilo. No i on je brzom intervencijom prebačen u KBC Rijeka gdje je dobivši protuotrov spašen.
A djevojčicu na Hvaru poskok je ugrizao prošloga petka dok se igrala pored kafića na plaži. Njezina majka kaže kako je malenoj odmah pozlilo te je počela gubiti svijest. Hitno je prevezena helikopterom u splitski KBC gdje joj je dan protuotrov.
“Poskok na plaži? Nije neobično”
Je li taj niz slučajeva neuobičajen i je li neuobičajeno da se poskoci, jedna od tri vrste zmija otrovnica koje obitavaju na području Hrvatske, pojavljuju na plažama pitali smo Vladu Lađarevića, dopredsjednika udruge Zmijolovac i magistra specijalne zootehnike.
“Kolovoz i rujan mjeseci su kada se poskoci kote. Jedan odrasli poskok, ovisno o svojoj dobi, može okotiti i do dvadeset malih poskoka. Gdje će u to vrijeme poskoci najčešće biti ovisi o vremenskim prilikama i o tome gdje traže hranu. Zmije se hrane glodavcima i najčešće cirkuliraju na mjestima gdje ima miševa i drugih glodavaca. A što se tiče plaže – zašto ne? Nije plaža samo pijesak, šljunak i kamenčići. Oko plaža najčešće ima šumaraka u kojima zmije obitavaju”, kaže.
Za poskoka koji je ugrizao djevojčicu na Hvaru Lađarević pretpostavlja da je došao iz nekog obližnjeg šumarka.
“Vrućine su, sušno je vrijeme i moguće da u šumarku gdje je taj poskok bio nema vode. A pored kafića uvijek ima neke vode, obično kaplje iz klima-uređaja ili nešto slično. Vjerojatno je došao tražiti vodu”, smatra naš sugovornik.
Nijedna zmija neće napasti iz čista mira
Zmija najčešće ugrize kada je čovjek napadne ili ako, ne videći je, stane na nju. Djeca često u neznanju pokušavaju dodirnuti zmije.
“Tada se ona osjeća ugroženom i brani se. Nijedna zmija, pa ni poskok, neće sama od sebe napasti ljude. Učinit će to tek kada se osjeti ugroženom. Zmije inače bježe od ljudi, ne napadaju ih. Zaredalo je nekoliko slučajeva pa se čini da je riječ o nekakvoj najezdi, ali nije. Mi imamo nešto veći broj intervencija u zadnje vrijeme no ne može se govoriti o najezdi zmija. Ljudi zapravo vide i susretnu se s vrlo malim brojem zmija od onih koliko ih ukupno ima u našim krajevima”, objašnjava Lađarević.
Kaže i da ne postoji mjesto gdje se zmija ne može naći. Hvatao ih je, kaže, čak i u pepelu u kojemu je još bilo žara.
“Za razliku do drugih zemalja, Hrvatska ima prilično dobro očuvanu prirodu pa zato ovdje imamo čak petnaest autohtonih vrsta zmija. I nisu one, kako se to često govori, sve bliže ljudima, nego smo im mi, ljudi, oduzeli prostor u kojem prebivaju. A gdje ima ljudi ima i hrane, a gdje ima hrane tu su i glodavci kojima se zmije hrane. Tako da nema išta neobično u tome. Doduše, ljudima je to teže shvatiti, pogotovo kad čujemo da je zmija ugrizla neko dijete”, napominje.
“Otići će sama ako se ne osjeti ugroženom”
Lađarević savjetuje da se pri susretu s poskokom ili bilo kojom drugom zmijom nastoji ne paničariti.
“Zmija je tu, pa što sad? Ona će otići, neće nikoga napasti osim ako se ne osjeti ugroženom. Nema potrebe ići štapom na nju, dirati je ili odgurivati. Taman i da stanete kraj nje, ona će otići dalje od vas i neće napadati iz čista mira.”
Poskoka u Hrvatskoj jedino nema u nizinskim krajevima poput Slavonije. No, ima ih gdje god je brdovitije i gdje je kamenjar jer se tamo mogu skloniti od jake zime – objašnjava zmijolovac Vlado.
“Primorje i cijeli središnji dio Hrvatske područja su gdje poskoci obitavaju”, kazao je.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport5 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




