Connect with us

Hrvatska

Sve što morate znati o izborima zastupnika i zastupnica u Hrvatski sabor

Objavljeno

-

Danas od 7 do 19 sati održavaju se izbori zastupnika u Hrvatski sabor. Po drugi puta od 1990. naovamo parlamentarni izbori ne održavaju se u nedjelju. Oni 2000. održani su u ponedjeljak, a odlukom predsjednika Republike ovi se održavaju u srijedu, čime je današnji dan postao neradnim.

Pravo biranja imaju državljani Republike Hrvatske s napunjenih 18 godina, ukupno 3.733.283 birača, što je za 127.000 birača manje u odnosu na prošle parlamentarne izbore održane 2020. godine.

Od tog broja, njih 3.511.086 je s prebivalištem u Hrvatskoj, dok je s prebivalištem izvan Hrvatske registrirano 222.197 birača.

Bira se 151 zastupnik u 12 izbornih jedinica

U Hrvatski sabor bira se 151 zastupnik u 12 izbornih jedinica. U svakoj od deset izbornih jedinica, na koliko ih je podijeljena Hrvatska, bira se 14 zastupnika. U 11. izbornoj jedinici, (za dijasporu) Hrvati izvan RH biraju tri predstavnika u Sabor, dok u 12. izbornoj jedinici pripadnici nacionalnih manjina biraju osam svojih zastupnika: troje zastupnika srpske nacionalne manjine; jedan zastupnik mađarske manjine; jedan zastupnik talijanske manjine, jedan zastupnik češke i slovačke manjine, jedan zastupnik koji predstavlja austrijsku, bugarsku, njemačku, poljsku, romsku, rumunjsku, rusinsku, rusku, tursku, ukrajinsku, vlašku i židovsku manjinu te jedan zastupnik koji predstavlja albansku, bošnjačku, crnogorsku, makedonsku i slovensku nacionalnu manjinu.

Zaokružuje se jedna lista, a može se i kandidat

Od utorka u ponoć na snazi je izborna šutnja koja traje sve do večeras u 19 sati kada se zatvaraju birališta. Glasanje na biralištima u Hrvatskoj traje danas od 7 do 19 sati, dok u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava glasanje traje dva dana, a također završava danas u 19 sati. Zastupnici u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj te onoj 11. za dijasporu biraju se po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasovanju. Birači popunjavaju glasački listić tako da zaokruže redni broj ispred naziva liste (stranačke, koalicijske ili nezavisne), a usto ako žele mogu zaokružiti i redni broj jednog od kandidata kojemu daju prednost pred ostalim kandidatima na listi.

Za izbore u 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj te u 11. izbornoj jedinici natječe se 165 pravovaljanih listi – 163 stranačke ili koalicijske te dvije liste neovisnih kandidata.

U 19 se zatvaraju birališta i počinje prebrojavanje

Dolaskom na biračko mjesto, građanin s pravom glasa daje članovima biračkog odbora na uvid osobni dokument (osobnu iskaznicu, putovnicu ili vozačku dozvolu) kojim potvrđuje svoj identitet nakon čega dobiva glasački listić i na za to predviđenom, odvojenom mjestu iza paravana (glasanje je tajno) glasuje zaokruživanjem broja željene liste i, prema želji, zaokružuje i broj ispred kandidata kojemu daje preferencijski glas. Presavijeni listić potom ubacuje u glasačku kutiju.

Bolesnim i nemoćnim osobama te osobama s tjelesnim oštećenjima koje ne mogu doći na biračko mjesto, omogućeno je glasanje od kuće. Za to je potrebno tri dana prije izbora kontaktirati općinsko ili gradsko izborno povjerenstvo ili birački odbor na dan izbora najkasnije do 12 sati. Njih će posjetiti dvoje članova biračkog odbora, dati im glasački listić koji će nakon glasanja staviti u kuvertu i predati članovima biračkog odbora.

U 19 sati zatvaraju se sva biračka mjesta i počinje prebrojavanje glasova. Prve neslužbene rezultate Državno izborno povjerenstvo (DIP) obično objavi već istu večer.

Nakon prebrojavanja preračunavanje po D’Hondtu

Izborni prag je 5 posto. To znači da nakon prebrojanih glasova pravo na sudjelovanje u razdiobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju one liste koje su dobile najmanje 5 posto važećih glasova birača. Preferencijski glasovi za pojedine kandidate uvažavaju se ako broj takvih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10 posto glasova koje je osvojila pojedina lista. Izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili najveći broj preferencijskih glasova. Ako dvoje ili više kandidata dobiju isti broj preferencijskih glasova, tada odlučuje njihov poredak na listi kandidata, a prednost imaju oni koji su na višim mjestima liste. Preračunavanje glasova u mandate obavlja se prema D’Hondtovoj metodi.

Nešto je drugačije u 12. izbornoj jedinici u kojoj se biraju zastupnici nacionalnih manjina. Tamo biva izabran kandidat koji dobije najveći broj glasova na listi za pojedinu nacionalnu manjinu. Ako dvoje ili više kandidata imaju isti (najveći) broj glasova, tada se izbori ponavljaju.

Neslužbene rezultate znat ćemo večeras

Hrvatska je od 1999. godine donošenjem posebnog zakona podijeljena na 10 izbornih jedinica. One su na zahtjev Ustavnog suda korigirane u prošle godine kako bi se osigurala što je moguće pravdenija odnosno jednaka težina glasa. Novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor donesen je u listopadu prošle godine. Neke izborne jedinice neznatno su izmijenjene, neke značajnije, a 22 posto birača time je promijenilo izbornu jedinicu. Kako sada izgledaju izborne jedinice, pogledajte OVDJE.

Rezultate izbora zastupnika u Hrvatski sabor izbora utvrđuje Državno izborno povjerenstvo nakon dostavljenih zapisnika s biračkih mjesta i izbornih povjerenstava. Nakon zatvaranja birališta, DIP može objavljivati privremene i neslužbene rezultate izbora. Službeni rezultat DIP objavljuje na svojim mrežnim stranicama nakon rješavanja svih prigovora u vezi zaštite izbornih prava ili nakon isteka rokova za njihovo podnošenje.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Uskok dobio na korištenje Audi koji je oduzet dileru droge

Objavljeno

-

Zamjenici ravnateljice Uskoka nedavno su na sud stigli u luksuznom Audiju crne boje. Uobičajeno smo ih viđali u službenim Opelima, a N1 piše da su ga dobili na korištenje nakon što je oduzeto dileru droge kojeg je policija uhitila upravo po nalogu Uskoka.

Oduzimanje imovine kriminalcima

Novi je to, dakle, slučaj da imovina oduzeta osuđenim osobama završava u državnim tijelima na svakodnevnom korištenju.

Prije dvije godine portal Telegram objavio je da vozilo što ga je ranije koristio krijumčar droge koristi ondašnji državni tajnik Središnjeg ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Goran Hanžek, koji je sada savjetnik za obnovu u Gradu Zagrebu.

Njemu je bilo dodijeljeno puno luksuznije vozilo od ovog. Naime, Hanžek je dobio luksuzni Audi Q7 s 268 konjskih snaga, proizveden 2015. godine. Ubrzo nakon Telegramovog otkrića Hanžek je vozilo vratio.

Uskok tražio automobil

Iz Uskoka su za N1 potvrdili da im je na njihov zahtjev za dodjelu službenog vozila Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine još u srpnju 2022. na korištenje dalo Audi A4.

Radi se, kako su pojasnili, o automobilu koji je oduzet u kaznenom predmetu vođenom upravo na temelju Uskokove optužnice. U tom slučaju, potvrđuju, okrivljenici su se nagodili, odnosno priznali krivnju, a dio nekretnina i pokretnina za koje su stekli nezakonito, im je oduzet.

Koliko se imovine oduzima?

Oduzimanje nezakonito stečene imovine dio je zakonom propisane procedure, pa se tako u rukama države našao i ovaj Audi A4. To je vozilo, zajedno s ostalom imovinom na temelju izvansudske nagodbe zaključene između okrivljenika i Građansko upravnog odjela Državnog odvjetništva, predano Republici Hrvatskoj.

“U predmetima iz nadležnosti Uskoka oduzet je veći broj raznih vozila, no ovo je jedini slučaj u kojem je vozilo oduzeto u kaznenom postupku odlukom ministarstva dodijeljeno na korištenje upravo USKO-u”, pojasnili su za N1 iz Uskoka .

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska u top deset najtraženijih destinacija u Europi

Objavljeno

-

By

Većina Europljana planira ove godine putovati na odmor, a među top deset najtraženijih destinacija, posebice za ljeto, je i Hrvatska, pokazalo je novo istraživanje Europske putničke komisije (ETC) predstavljeno na sastanku ETC-a u Litvi, izvijestili su u srijedu iz HTZ-a.

Na sastanku odbora direktora ETC-a u litvanskom gradu Kaunasu sudjelovao je i direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić, ujedno i potpredsjednika ETC-a, koji je poručio da novo ETC-ovo istraživanje, kao i najave s tržišta potvrđuju dobru poziciju turističke Hrvatske.

“Istraživanje potvrđuje naše najave i pozitivna očekivanja od turističke 2024., a da je Hrvatska među traženijim europskim destinacijama pokazuju i podaci do sada ove godine iz sustava eVisitor, s više od 3,4 milijuna dolazaka turista i 10,4 milijuna noćenja, što je za 11 odnosno 10 posto više nego u isto vrijeme prošle godine”, ističe Staničić.

Staničić je izvijestio i da se se na sastanku direktora ETC-a razgovaralo i o prioritetima Europe za razdoblje od 2024. do 2029. s naglaskom na održivost i zelenu tranziciju, konkurentnost i digitalizaciju, kao i o aktualnim geopolitičkim i tržišnim trendovima.

O istraživanju ETC-a napominje da je provedeno na deset europskih tržišta, među kojima nisu bile obuhvaćene zemlje poput Slovenije, Češke, Slovačke ili Mađarske, na kojima je Hrvatska vodeća inozemna destinacije za ljetna putovanja, a da jesu, rezultati bi za Hrvatsku, smatra Staničić, bili i bolji.

Hrvatska na 7. mjestu najtraženijih destinacija

Riječ je o 18. istraživanju ETC-a o namjerama turističkih putovanja unutar Europe, provedenom u travnju ove godine na uzorku od gotovo 6000 odraslih pojedinaca iz 10 zemalja – Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva. Francuske, Nizozemske, Italije, Belgije, Švicarske, Španjolske, Poljske i Austrije – od kojih 75 posto u 2024. ili 3 posto više nego 2023. planira putovati između svibnja i listopada.

Oni od oko 55 godina će najviše putovati, njih 81 posto, a većina Europljana ili 60 posto planira bar jedno putovanje po regiji (Europi), dok su najpopularniji mjeseci za putovanje srpanj i kolovoz, za 44 posto njih. Najviše ih, oko 36 posto, pritom želi odmarati na suncu i plažama te kratko posjetiti gradove (‘city breaks”), a slijede motivi poput ljepota krajolika, lokalne kuhinje, atrakcije i drugi.

Hrvatska je u tom istraživanju, među preferiranim destinacijama u Europi za odmore, u top deset, odnosno na 7. mjestu, dok su na prva dva Italija i Španjolska, koje slijede Francuska, Grčka, Njemačka, Portugal, a nakon Hrvatske do desetog mjesta su još Austrija, Velika Britanija i Turska.

Iz ETC-a komentiraju i da Španjolska inače privlači najveći broj stalnih posjetitelja, a slijede Grčka, Italija i Francuska. Za Grčkz, Portugal i Hrvatsku prognoziraju da će u proljeće i ljeto 2024. ugostiti više novih posjetitelja od ostalih destinacija. Iznose i da među 10 tržišta gdje su provodili istraživanje, u 2024. u idućih šest mjeseci najviše namjeravaju putovati turisti iz Italije, Španjolske, Poljske, Ujedinjegno Kraljevstva i Nizozemske.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Društvene mreže preplavljene lažnim oglasima! Prevaranti se predstavljaju kao poznate tvrtke

Objavljeno

-

By

Društvene mreže preplavljene su lažnim oglasima u kojima se oglašavaju nevjerojatne rasprodaje i popusti, a prevaranti imitiraju stranice poznatih tvrtki koje posluju u Hrvatskoj.

Reagirale su i tvrtke koje su se našle na meti. Tako su iz Sancta Domenice upozorili kupce na lažne oglase i lažne stranice njihovim logom.

“Molimo vas da uvijek provjeravate URL adresu te nikada ne ostavljate svoje osobne podatke ili podatke o kreditnim karticama nepoznatim osobama. Također, ukoliko vidite sporni profil, molimo vas da ga prijavite zbog zlouporabe”, poručili su.

Mall.hr je također upozorio na lažnu stranicu koja pod njihovom imenom nudi nagradnu igru te pozivaju kupce da ne sudjeluju u njoj.

“Savjetujemo vam da uvijek provjerite autentičnost objava, primljenih poruka, web stranica i pošiljatelja prije nego što na njih odgovorite”, poručili su.

O ovim lažnim oglasima pisao je i Faktograf koji je upozorio na lažnu stranicu Elipso.hr na kojoj se Marshall zvučnik prodaje po cijeni od 2 eura.

U ovom slučaju radi se o klasičnoj prevari s ciljem prikupljanja osobnih podataka. Klik na link u objavi odvodi na sumnjivu stranicu na domeni techshady.com na kojoj se od korisnika traži da ispune anketu.

Nakon ispunjavanja ankete otvara se prozor s Marshall kutijama i na tom koraku treba pronaći “kutiju” koja sadrži zvučnik, a potom se od korisnika traži da ispuni obrazac s osobnim podacima. Radi se o takozvanom phisingu odnosno mrežnoj krađi podataka.

 
Nastavi čitati

U trendu