I službeno je usvojena odluka Ministarstva unutarnjih poslova o poskupljenju tehničkih pregleda. Ovom će odlukom vozači trebati izdvojiti i do 15% više sredstava u odnosu na prethodnu godinu. Ovo je prvo poskupljenje nakon 10 godina. Odluka o poskupljenju stupa na snagu 17. rujna.

Što poskupljenje znači za vozače?
Kako će se odluka odraziti na džepove vozača, tvrtka Kompare je ilustrirala na primjeru vozila Volkswagen Golf VII, 1.6 TDI.

“Uzmimo za primjer da vozilom godišnje prijeđemo do 10.000 km. Prije poskupljenja trošak tehničkog pregleda i registracije za navedeno vozilo iznosio je 117.65€. Prihvaćanjem
odluke o poskupljenju naknada je porasla na 127.64€. Razlika je to od 9.99€”, izračunali su.

“U proteklom desetljeću svjedočili smo značajnim inflacijskim pritiscima koji su utjecali na gotovo sve aspekte života, od osnovnih životnih potrepština do energije i goriva. Naknade tehničkih pregleda ostale su nepromijenjene tijekom cijelog tog razdoblja, stoga ova odluka ne iznenađuje. Troškovi održavanja i funkcioniranja centara za tehničke preglede značajno su porasli pa je potreba za prilagodbom cijena postala neizbježna.

Tehnička neispravnost vozila može biti uzrok prometnih nesreća, stoga je ključno da svi aspekti tehničkog pregleda ostanu na najvišoj razini”, kazao je Tomislav Meštrović, direktor poslovnog razvoja kompare.hr.

Ovo će biti nove cijene:

Naknade za redovni ili izvanredni tehnički pregled:
Moped, motocikl ili laka prikolica – 14.19 eura (dosad 12.30 eura)
Osobni automobil, priključno vozilo ili traktor – 23.36 eura (dosad 20.25 eura)
Autobus ili teretni automobil – 37.55 eura (dosad 32.55 eura)

Ispitivanje ispušnih plinova motornih vozila – EKO-test:
Vozilo s dizelskim motorom – 15.71 eura (poskupljenje od dva eura)
Vozilo s BEZ-KAT motorom – 8.12 eura (poskupljenje od jednog eura)
Vozilo s REG-KAT motorom – 15.25 eura (poskupljenje od dva eura)
Naknade za preventivni tehnički pregled:
Moped, motocikl – 8.12 eura (dosad 7.04 eura)
Osobni automobil – 11.15 eura (dosad 9.67 eura)
Autobus, teretni automobil, priključno vozilo – 18.81 euro (dosad 16.30 eura)
Naknade za periodični tehnički pregled kočnica:
Autobus ili teretni automobil (vozilo s hidrauličnom ili zračno-hidrauličnom kočnom instalacijom) – 93.39 eura (dosad 80.94 eura)
Autobus ili teretni automobil (vozilo sa zračnom kočnom instalacijom) – 154.31 euro (133,74 eura)
Priključno vozilo (vozilo sa zračnom kočnom instalacijom) – 75.11 eura (65.10 eura)
Naknade za administrativne poslove oko registracije vozila:
Poslovi koji prethode registraciji i produženju važenja prometne dozvole – uvid odnosno provjera dokumentacije o uplati propisanih obveza (porez, carina, obvezno osiguranje, posebna naknada za okoliš, naknada za ceste, upravna pristojba i dr.) – 7.06 eura (dosad 6.12 eura)
Naplata propisanih obveza iz red. br. 13 (iznos za jednu uslugu) – 2.64 eura (dosad 2.29 eura)
Ovjera prometne dozvole – 7.06 eura (dosad 6.12 eura)
Odjava vozila, izdavanje potvrde iz evidencije – 2.18 eura (dosad 1.90 eura)
Izdavanje registarskih i izvoznih pločica – 2.64 eura (dosad 2.29 eura)
Zamjena ili izdavanje nove prometne dozvole – 7.92 eura (dosad 6.86 eura)
Zamjena, izdavanje ili ovjera kartona tehničke ispravnosti lake prikolice – 3.50 eura (dosad 3.03 eura)

Ostale naknade:
Dodatni pregled plinskih instalacija na vozilu koje za pogon koristi smjesu butan-propan ili metan – 10.16 eura (dosad 8.81 eura)
Pregled vozila radi promjene tehničkog stanja (boja, šasija, kuka i sl.) – 7.59 eura (dosad 6.58 eura)
Utiskivanje broja šasije na vozilo – 15.25 eura (dosad 13.21 euro)
Izdavanje pokusnih pločica i potvrde o izdavanju pokusnih pločica – 2.64 eura (dosad 2.29 eura)
Obrasci i registri tehničkog pregleda – 1.43 eura (1.24 eura)
“Opravdan potez”
“Te naknade nisu mijenjane deset godina pa smatram da je ovaj potez sasvim opravdan. Tih petnaestak posto poskupljenja, kada je riječ o općoj sigurnosti i sigurnosti u prometu na cestama, ne bi trebalo predstavljati problem vlasnicima vozila. Nekoliko eura nije značajan trošak, a pridonosi sigurnosti u prometu na cestama i stabilnosti sustava tehničkog pregleda”, kazao je Goran Pejić iz Centra za vozila Hrvatske.

Dr. Ranko Rajović, autor NTC programa (Nikola Tesla Centar), šef Katedre za obrazovne neuroznanosti na Pedagoškom fakultetu u Kopru, specijalist interne medicine i magistar neurofiziologije, koristi svaku priliku da osvijesti odrasle o tome da se djeca najbolje razvijaju kroz igru. Ovog puta je govorio o tome da sve više djece već u nižim razredima osnovne škole počinje gubiti interes za učenje, a mnogi od njih čak razviju i otpor prema školi.

Dr. Rajović tvrdi da razlog za to leži u načinu na koji se odvija nastava i kako se razvija djetetov mozak. Na svom Instagram profilu je podijelio snimku u kojoj objašnjava zašto djeca u prvom razredu vole školu, a u trećem više ne.

On je još jednom podsjetio kako nedostatak igre i pokreta utječe na dječje sposobnosti i što roditelji i učitelji mogu napraviti kako bi se ovaj problem riješio.

„Ne može dijete biti krivo. Uče napamet. Prve velike lekcije, definicije, pjesmice koje uče napamet kreću do trećeg razreda. Oni to nauče, dođu u školu i šta osjete? Lupanje srca, znoje se dlanovi, lupaju arterije na vratu. A mozak je organ za preživljavane. Što mozak onda govori djetetu? Pa bježi, spašavaj se“, navodi liječnik i dodaje: “Gdje da bježi? Pa oni mali ispod klupa, veliki u WC, a najveći bježe iz škole. I mi ako to znamo, mi moramo shvatiti da smo negdje pogriješili. Jer učenje napamet je greška. Čak i sada po najnovijim istraživanjima iz neuroznanosti – to je greška“, zaključuje on. Dr. Rajović često govori o tome da djeca ne trebaju učiti za ocjenu, nego za znanje koje je trajno i primjenjivo, i da je za svaku ozbiljnu državu cilj funkcionalno znanje, od kojeg ovisi budućnost.

„Učenje napamet je potpuno besmisleno, ubija kreativnost. Djecu moramo učiti da misle. Okruženje se promijenilo, a metode su ostale iste. Ključno je pronaći metode koje sliče na igru. Potrebne su korijenite promjene i u vrtićima i u školama. Zabranio bih učenje napamet. Potrebna su nam produktivna djeca, koja će sutra znati izliječiti nekoga“, istakao je Rajović jednom prilikom. On je podvukao i to da je kapacitet za učenje neograničen kada se uči kroz igru.

„Škola u kojoj se djeca igraju je najbolja. Djeca se smiju, misle da se igraju, a zapravo uče. Nije primaran odgovor, već razmišljanje bez stresa“.

U Europskoj uniji se preuveličava potrošnja za projekte zaštite klime, potencijalno za milijarde eura, objavili su revizori Unije, navodeći primjere zemalja koje tvrde da su potrošnja na IT sustave i plaće ekološke mjere, a među njima je i Hrvatska, prenosi agencija Reuters.

EU se obvezao potrošiti najmanje 37 posto svog 700 milijardi eura teškog fonda za oporavak od covida-19, koji se sastoji od zajmova i bespovratnih sredstava, na mjere koje su odgovor na klimatske promjene.

Prema vlastitoj procjeni EU-a, zemlje su premašile taj cilj i do veljače su namijenile 275 milijardi eura, odnosno 42,5 posto do sada dodijeljenih sredstava, za ulaganja koja pomažu u ispunjavanju zelenih ciljeva.

Ta brojka možda precjenjuje potrošnju EU-a na ‘zelene’ mjere za najmanje 34,5 milijardi eura, rekli su revizori.

Analiza Europskog revizorskog suda pokazala je da su zemlje EU-a brojne projekte označile zelenima iako su imale samo slabu vezu.

Na primjer uključili su IT sustave za digitalizaciju vodoopskrbnog sustava. To je Hrvatska ocijenila kao 40-postotni doprinos klimi, a revizori su rekli da bi trebao biti 0 posto.

U drugom primjeru Slovačka je plaće svog osoblja koje upravlja fondom za covid-19 uvrstila u izdatke koji pogoduju zaštiti klime, rekli su revizori.

Nejasne koristi
Drugi su imali nejasne klimatske koristi.

Portugalsko ulaganje u javni prijevoz, označeno kao 100 posto ekološko, nije uračunalo emisije koje bi proizvela izgradnja projekta – što otežava procjenu neto ušteda nakon završetka, rekli su revizori. Slično tome, utjecaj grčke hidroelektrane nije procijenjen i na temelju negativnog utjecaja na biološku raznolikost.

Kao odgovor, glasnogovornik Europske komisije rekao je da je fond za covid-19 usmjerio značajna sredstva u zelene projekte i da je temeljito provjerio planiranu potrošnju zemalja.

Revizori su naveli i pozitivne primjere uključujući grčki plan vrijedan 1,25 milijardi eura za uštedu energije u više od 100.000 domova.

Ostala potrošnja označena kao zelena uključuje projekte obnovljive energije, željeznice i infrastrukturu za punjenje električnih automobila.

Ne zna se koliko novca ide za zeleno
No općenito EU-ov sustav rangiranja klimatskih doprinosa projekata, prema kojem im se daje rang od nula, 40 ili 100 posto, nije bio dovoljno precizan i dovodi do preuveličavanja, rekli su revizori.

Ta metoda “u konačnici daje malo pokazatelja koliko novca ide izravno u zeleni prijelaz”, rekla je Joelle Elvinger, revizorica koja je vodila pripremu izvješća.

Komisija je rekla da njezina metodologija pruža dovoljnu točnost, a nametanje detaljnijih pravila stvorilo bi složenu birokraciju za buduće fondove.