Hrvatska
HRejting: Kako bi izgledao 11. saziv Hrvatskog sabora?
Točno tjedan dana prije izbora zaključen je veliki predizborni HRejting po izbornim jedinicama. Rezultati posljednje ankete uoči izbora objavljeni su u večerašnjem središnjem Dnevniku HTV-a za 1. i 2. izbornu jedinicu. Prethodnih su dana objavljeni rezultati za 6. i 7. izbornu jedinicu, za 9. i 10. izbornu jedinicu, 3. i 4. izbornu jedinicu i 5. i 8. izbornu jedinicu.
Istraživanje za 1. i 2. izbornu jedinicu provedeno je između 7. i 9. travnja. Uzorak je 600 ispitanika u svakoj izbornoj jedinici, a najveća pogreška iznosi +/- 3,9%.
Rezultate ankete o tome tko bi bio izabran u Hrvatski sabor iz preostale dvije tzv. zagrebačke izborne jedinice je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Jedini točan i konačan odgovor tko ulazi u Hrvatski sabor dat će Državno izborno povjerenstvo kad se za tjedan dana zatvore biračka mjesta, otvore biračke kutije i prebroje glasovi. Večeras je iznijeto isključivo raspoloženje ispitanika u trenutku provođenja ankete.
I. izborna jedinica
Raspoloženje u 1. izbornoj jedinici koja među izbornim takmacima slovi kao “najelitnija” moglo se iskazati o sveukupno 17 pravovaljanih lista. Ta jedinica uz širi centar glavnoga grada sada obuhvaća i Veliku Goricu te nekoliko općina Zagrebačke županije.
Četvrtina birača odlučila se za HDZ-ovu koaliciju, njih 26,8%. SDP-ova koalicija ima 22,3%. Možemo je s 13,5% treći. Izborni prag u 1. izbornoj jedinici preskaču još DP-ova koalicija sa 6,7% i Mostova koalicija s 5,2%.
Zbog velikog bazena još neodlučnih kao i velike statističke pogreške ankete, male su, ali ipak postoje šanse za tri predizborna bloka – Umirovljenici zajedno s 3,1%, Fokus i Republika s 2,9% i Odlučnost i pravednost s 2,6%.
Galerija

II. izborna jedinica
Druga izborna jedinica proteže se od istoka Zagreba preko dijelova Zagrebačke i Koprivničko-križevačke do cijele Bjelovarsko-bilogorske županije. Od Državnog izbornog povjerenstva odobrenje za sudjelovanje u izbornoj utrci dobilo je 14 lista, ali birači iz HRejtinga žele ih samo pet.
HDZ-ovoj listi birači daju 31,4%. SDP-ova lista ima 20,6%. Koalicija Domovinskog pokreta ima 9%. Za četvrto, odnosno peto mjesto je mrtva utrka između Možemo i Mosta. Razlika se mjeri u promilima. Možemo ima 7,5%, a Most 7,4%.
Od njih su Umirovljenici zajedno dvostruko, a savez Fokusa i Republike više nego trostruko slabiji. Ali već dobro poznati razlozi, neodlučni i anketna pogreška, još ih drže u igri. Umirovljenici zajedno imaju 3,2%, a Fokus i Republika 2,6%.
0 seconds of 2 minutes, 18 secondsVolume 90%
Koliko pojedina stranka ili koalicija imaju saborskih mjesta u I. i II. izbornoj jedinici?
Bitno je naglasiti da je preračunavanje glasova u mandate najnezahvalniji i najriskantniji dio naše ankete. Na pouzdanost računice ponaprije utječe specifičnost D’Hondtove metode koja u pravilu favorizira najjače liste. Usto, otegotna je okolnost i velika statistička pogreška kao i velik udio neodlučnih birača. To su osnovne postavke za kritičko promatranje grafičkog prikaza u kojem stoji:
U I. izbornoj jedinici HDZ ima 5 zastupnika, SDP 4, Možemo! 3, a po jedno Domovinski pokret i Most.
U II. izbornoj jedinici HDZ ima 6 zastupnika, SDP 4, DP 2, a po jedno Možemo! i Most.

Ukupni broj mandata nakon ankete u 10 izbornih jedinica
Time je popunjeno svih 140 mjesta iz svih 10 takozvanih hrvatskih izbornih jedinica. Znači, bez 11. u kojoj glasuje dijaspora i 12. u kojoj se bira osam manjinskih zastupnika – konačna bi računica bila:
HDZ 60 mandata.
SDP-ova koalicija “Rijeke pravde” dobiva 44 mjesta, tri zastupnika više od Bernardićeve Restart koalicije 2020. godine.
Penavin Domovinski pokret osvojio bi 14 zastupnika, dva manje od Škorina Domovinskog pokreta na prošlim izborima.
Most je za jedan mandat u plusu i sad je na devet zastupnika.
Možemo! u odnosu na 2020., ima dva zastupnika više, njih devet.
IDS ima jedan manje, odnosno dva.
Još dva mandata koja su preostala pripadaju Fokusu i međimurskom županu Matiji Posavcu.
To bi bio sastav novog, 11. saziva Hrvatskog sabora, ali anketni. Onaj stvarni odredit će točno 3.773.283 hrvatska državljanina s pravom glasa na izborima sljedeću srijedu.
0 seconds of 2 minutes, 20 secondsVolume 90%
HRT će u petak, 12. travnja, organizirati sučeljavanje političkih stranaka koje su prema HRejtingu, barem u jednoj izbornoj jedinici, prešle 4%. Sučeljavanje ćete moći pratiti odmah nakon središnjeg Dnevnika, od 20.15.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




