Connect with us

Hrvatska

HRejting: Kako bi izgledao 11. saziv Hrvatskog sabora?

Objavljeno

-

foto: HRT

Točno tjedan dana prije izbora zaključen je veliki predizborni HRejting po izbornim jedinicama. Rezultati posljednje ankete uoči izbora objavljeni su u večerašnjem središnjem Dnevniku HTV-a za 1. i 2. izbornu jedinicu. Prethodnih su dana objavljeni rezultati za 6. i 7. izbornu jedinicu, za 9. i 10. izbornu jedinicu3. i 4. izbornu jedinicu i 5. i 8. izbornu jedinicu.

Istraživanje za 1. i 2. izbornu jedinicu provedeno je između 7. i 9. travnja. Uzorak je 600 ispitanika u svakoj izbornoj jedinici, a najveća pogreška iznosi +/- 3,9%.

Rezultate ankete o tome tko bi bio izabran u Hrvatski sabor iz preostale dvije tzv. zagrebačke izborne jedinice je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Jedini točan i konačan odgovor tko ulazi u Hrvatski sabor dat će Državno izborno povjerenstvo kad se za tjedan dana zatvore biračka mjesta, otvore biračke kutije i prebroje glasovi. Večeras je iznijeto isključivo raspoloženje ispitanika u trenutku provođenja ankete. 

I. izborna jedinica

Raspoloženje u 1. izbornoj jedinici koja među izbornim takmacima slovi kao “najelitnija” moglo se iskazati o sveukupno 17 pravovaljanih lista. Ta jedinica uz širi centar glavnoga grada sada obuhvaća i Veliku Goricu te nekoliko općina Zagrebačke županije.

Četvrtina birača odlučila se za HDZ-ovu koaliciju, njih 26,8%. SDP-ova koalicija ima 22,3%. Možemo je s 13,5% treći. Izborni prag u 1. izbornoj jedinici preskaču još DP-ova koalicija sa 6,7% i Mostova koalicija s 5,2%. 

Zbog velikog bazena još neodlučnih kao i velike statističke pogreške ankete, male su, ali ipak postoje šanse za tri predizborna bloka – Umirovljenici zajedno s 3,1%, Fokus i Republika s 2,9% i Odlučnost i pravednost s 2,6%.

Galerija

HRejting: I. izborna jedinica, Foto: HRT/HTV

II. izborna jedinica

Druga izborna jedinica proteže se od istoka Zagreba preko dijelova Zagrebačke i Koprivničko-križevačke do cijele Bjelovarsko-bilogorske županije. Od Državnog izbornog povjerenstva odobrenje za sudjelovanje u izbornoj utrci dobilo je 14 lista, ali birači iz HRejtinga žele ih samo pet.

HDZ-ovoj listi birači daju 31,4%. SDP-ova lista ima 20,6%. Koalicija Domovinskog pokreta ima 9%. Za četvrto, odnosno peto mjesto je mrtva utrka između Možemo i Mosta. Razlika se mjeri u promilima. Možemo ima 7,5%, a Most 7,4%.

Od njih su Umirovljenici zajedno dvostruko, a savez Fokusa i Republike više nego trostruko slabiji. Ali već dobro poznati razlozi, neodlučni i anketna pogreška, još ih drže u igri. Umirovljenici zajedno imaju 3,2%, a Fokus i Republika 2,6%.

0 seconds of 2 minutes, 18 secondsVolume 90%

Koliko pojedina stranka ili koalicija imaju saborskih mjesta u I. i II. izbornoj jedinici?

Bitno je naglasiti da je preračunavanje glasova u mandate najnezahvalniji i najriskantniji dio naše ankete. Na pouzdanost računice ponaprije utječe specifičnost D’Hondtove metode koja u pravilu favorizira najjače liste. Usto, otegotna je okolnost i velika statistička pogreška kao i velik udio neodlučnih birača. To su osnovne postavke za kritičko promatranje grafičkog prikaza u kojem stoji:

U I. izbornoj jedinici HDZ ima 5 zastupnika, SDP 4, Možemo! 3, a po jedno Domovinski pokret i Most.

U II. izbornoj jedinici HDZ ima 6 zastupnika, SDP 4, DP 2, a po jedno Možemo! i Most.

I. izborna jedinica, Foto: HRT/HTV

Ukupni broj mandata nakon ankete u 10 izbornih jedinica

Time je popunjeno svih 140 mjesta iz svih 10 takozvanih hrvatskih izbornih jedinica. Znači, bez 11. u kojoj glasuje dijaspora i 12. u kojoj se bira osam manjinskih zastupnika – konačna bi računica bila:

HDZ 60 mandata.

SDP-ova koalicija “Rijeke pravde” dobiva 44 mjesta, tri zastupnika više od Bernardićeve Restart koalicije 2020. godine.

Penavin Domovinski pokret osvojio bi 14 zastupnika, dva manje od Škorina Domovinskog pokreta na prošlim izborima.

Most je za jedan mandat u plusu i sad je na devet zastupnika.

Možemo! u odnosu na 2020., ima dva zastupnika više, njih devet.

IDS ima jedan manje, odnosno dva.

Još dva mandata koja su preostala pripadaju Fokusu i međimurskom županu Matiji Posavcu.

To bi bio sastav novog, 11. saziva Hrvatskog sabora, ali anketni. Onaj stvarni odredit će točno 3.773.283 hrvatska državljanina s pravom glasa na izborima sljedeću srijedu.

0 seconds of 2 minutes, 20 secondsVolume 90%

HRT će u petak, 12. travnja, organizirati sučeljavanje političkih stranaka koje su prema HRejtingu, barem u jednoj izbornoj jedinici, prešle 4%. Sučeljavanje ćete moći pratiti odmah nakon središnjeg Dnevnika, od 20.15.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Iz ljekarni se povlači lijek, HALMED objavio detalje

Objavljeno

-

By

Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je da se povlače serije 29113121 i 29714032 lijeka NIBEL 5 mg tablete, pakiranje 28 tableta u blisteru, u kutiji.

Tvrtka BELUPO lijekovi i kozmetika d.d., nositelj odobrenja za lijek NIBEL 5 mg tablete, pakiranje 28 tableta u blisteru, u kutiji, u suradnji s Agencijom za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) provode povlačenje serija 29113121 i 29714032 predmetnog lijeka. Povlačenje se provodi do razine ljekarni.

Navedeni postupak povlačenja provodi se zbog povišene razine nitrozaminskih onečišćenja u lijeku u odnosu na prihvatljive razine unosa propisane u Europskoj uniji.

Na tržištu u Republici Hrvatskoj u prometu su dostupne druge serije lijeka koje nisu zahvaćene navedenom neispravnošću. Na temelju dostupnih podataka, trenutačno ne postoji rizik za sigurnost pacijenata koji uzimaju ovaj lijek. Bolesnici se trebaju obratiti svome liječniku ili ljekarniku u slučaju bilo kakvih pitanja u vezi trenutačne terapije.

Podsjećamo da su zdravstveni radnici obvezni prijaviti HALMED-u svaku nuspojavu lijeka, kao i neispravnost u kakvoći lijeka. Pacijenti koji su razvili neku nuspojavu na lijek također mogu nuspojavu prijaviti izravno HALMED-u, uz preporuku da se za svaku nuspojavu koju zapaze obrate svom liječniku ili ljekarniku radi savjetovanja o načinu nastavka terapije, poručuju iz HALMED-a.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Provjerite jeste li ga kupili: Povlači se kućanski aparat, postoji rizik od električnog udara

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat

Državni inspektorat RH objavio je da se povlači kućanski aparat Friteza KORKMAZ Vertex.

DIRH navodi da bi moguća oštećenja izolacije vodiča od oštrih rubova mogla dovesti do rizika od električnog udara.

Zbog nedostatka sigurnosnih upozorenja u uputama za uporabu postoji mogućnost nepravilne uporabe aparata, što može dovesti do različitih rizika. Proizvod nije sukladan sa zahtjevima Direktive 2014/35/EU.

Potrošalima se savjetuje da prestanu koristiti aparat i da se obrate trgovcu kod kojeg su ga kupili.

Više detalja o samom proizvodu pogledajte OVDJE.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Od 1. siječnja opet rastu plaće. Kome najviše?

Objavljeno

-

By

Pexels

U sklopu novog kruga porezne reforme Vlada planira dodatno rasteretiti plaće. Prema zasad neslužbenim informacijama, u igri su tri promjene vezane uz osobni odbitak i porezne stope, a najveće koristi trebali bi osjetiti građani s višim plaćama

Prva mjera koju je ministar Primorac najavio još početkom srpnja je povećanje osobnog odbitka s 560 na 600 eura. Riječ je o neoporezivom dijelu dohotka koji se planira povećati za 40 eura.

Druga promjena, koja prvenstveno ide na ruku zaposlenima s visokim plaćama, dizanje je praga za oporezivanje po višoj stopi poreza na dohodak. Sada se po višoj stopi (od 25 do 35,4 posto) oporezuju dohoci iznad 4200 eura mjesečno, a taj se prag planira povećati na 5000 eura.

Ovim rješenjem vladajući izlaze u susret zahtjevima poslodavaca da se porezno rasterete plaće visokoobrazovanih stručnjaka.

Dodatno rasterećenje mogu očekivati stanovnici gradova s visokim poreznim stopama. Naime, prema neslužbenim informacijama, Vlada planira dodatno spustiti maksimalne stope poreza na dohodak koje su uveli pojedini gradovi.

Uvjerljivo najviše porezne stope ima Grad Zagreb, u kojem niža stopa iznosi 23,6 posto, a viša 35,4 posto. Ministar Primorac razmišlja o ujednačenju stopa za sve jedinice lokalne uprave tako da niža stopa može iznositi najviše 22 posto, a viša 33 posto. Inače, u većini gradova i općina niža stopa iznosi 20, a viša 30 posto.

Ako zaživi ova ideja, osim Zagreba, porezne stope morat će spuštati u Rijeci, Sisku, Gospiću, Ludbregu, Vrbovskom, Supetru, Vodnjanu i još nekolicini manjih općina.

Navedene porezne izmjene svim zaposlenima će donijeti nešto viša primanja, a najveću korist mogu očekivati oni s plaćama znatno iznad prosječnih.

Kako će se navedene porezne promjene odraziti na primjeru prosječne plaće i plaće četiri puta veće od prosjeka za osobu zaposlenu u Zagrebu, a koja ne koristi olakšice za uzdržavane članove?

Tportal piše da računica pokazuje da će se zaposlenom s prosječnom hrvatskom plaćom, koja je u srpnju iznosila 1821 euro u bruto iznosu, povećanjem osobnog odbitka i korekcijom niže porezne stope neto plaća povećati za nešto više od 23 eura.

Istovremeno, zaposlenom s plaćom u visini četiri prosječne plaće, nakon povećanja osobnog odbitka, korekcije niže i više porezne stope te pomicanjem praga za oporezivanje po višoj stopi, neto plaća će porasti za 194 eura.

Smanjit ćemo stopu poreza i direktno povećati plaće

“Mi procjenjujemo da postoji prostor da direktnom zakonskom odlukom Sabora na prijedlog Vlade smanjimo tu stopu (poreza na dohodak) i da ljudima direktno povećamo plaću”, rekao je u četvrtak premijer Andrej Plenković najavljujući poreznu reformu.

Službene informacije o prijedlozima poreznih izmjena očekuju se idućeg tjedna, kada će biti jasnija slika o njihovim učincima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu